Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Donald Tramp danas je pozvao japansku premijerku Sanae Takaiči da "pojača angažman", dok je vršio pritisak na saveznike da pruže veću podršku povodom rata sa Iranom i rasta cijena nafte, istovremeno braneći tajnovitost kampanje pozivanjem na japanski iznenadni napad na Perl Harbur, prenosi agencija Rojters.
Tramp, koji je Takaiči dočekao zagrljajima u Bijeloj kući, zasuo je pohvalama liderku najbližeg saveznika Vašingtona u istočnoj Aziji tokom sastanka u Ovalnoj kancelariji, gdje su očekivane teme razgovora uključivale zategnute odnose sa Kinom i milijarde dolara koje Tokio ulaže u američke investicije kojima Tramp daje prednost.
Ali Tramp je prkosno branio operaciju protiv Irana, koja je američke saveznike zatekla nespremne, i iskoristio je sastanak da obnovi pritisak na američke saveznike od Azije do Evrope. Republikanski predsjednik zatražio je više brodova za uklanjanje mina i pratnju tankera kroz Hormuški moreuz, koji je Iran u velikoj meri zatvorio tokom sukoba, uprkos tome što tvrdi da Sjedinjenim Američkim Državama nije potrebna ničija pomoć.
"Očekujem da Japan pojača angažman jer, znate, imamo takvu vrstu odnosa i mi se angažujemo za Japan. Ne treba nam mnogo. Ne treba nam ništa. Mislim, iskreno, ne treba nam ništa ni od Japana ni od bilo koga drugog. Ali mislim da je primjereno da se ljudi angažuju", rekao je Tramp.
Tramp pominje Perl Harbur u odbranu "iznenadnog" napada na Iran
Trampovi pozivi za pomoć naišli su na mlak odgovor nekih saveznika koje je zatekla njegova smjela kampanja protiv Irana, sada već u trećoj nedjelji.
Na pitanje zašto nije obavijestio saveznike o svojim ratnim planovima, američki predsjednik se pozvao na japanski napad 7. decembra 1941. na američku pomorsku bazu Perl Harbur na Havajima, koji je uvukao Vašington u Drugi svjetski rat.
"Željeli smo iznenađenje. Ko bolje zna nešto o iznenađenju od Japana? Zašto mi niste rekli za Perl Harbur?", rekao je Tramp japanskom novinaru.
Takaiči su se raširile oči, nestao joj je osmijeh i pomjerila se u stolici pored Trampa nakon njegovog komentara.
Takaiči je rekla da je došla pripremljena da razgovara o konkretnim strategijama za smirivanje globalnih energetskih tržišta.
Uoči sastanka, Japan se pridružio vodećim evropskim zemljama u zajedničkom saopštenju u kojem se navodi da će preduzeti korake za stabilizaciju energetskih tržišta i da su spremni da se pridruže "odgovarajućim naporima" da se obezbijedi siguran prolaz kroz moreuz.
Ali nije bilo jasno da li je spremna da obezbedi minolovce, što bi njenu pacifističku državu moglo da izloži krvavom sukobu na Bliskom istoku.
"Oni zaista preuzimaju odgovornost", rekao je Tramp o Japanu, "za razliku od NATO-a".
Takaiči je osudila iranske napade u moreuzu, rekla da Iranu nikada ne smije biti dozvoljeno da dođe do nuklearnog oružja i navela da vjeruje da samo Tramp može da postigne mir. Takođe je rekla da će globalna ekonomija pretrpjeti udar zbog previranja na Bliskom istoku.
Japan zavisi od sirove nafte iz Zaliva
Dugo planirana posjeta Takaiči Bijeloj kući imala je za cilj da učvrsti višedecenijsko bezbjednosno i ekonomsko partnerstvo između Vašingtona i njegovog najbližeg saveznika u istočnoj Aziji, ali među japanskim zvaničnicima je postojala zabrinutost da će je Tramp pritiskati da učini više nego što može u vezi sa Iranom, navodi Rojtrers.
"Nažalost po Tokio i Seul, realnost je takva da mislim da oni nisu u poziciji da jednostavno kažu ne. Mislim da će morati da kažu da", rekao je Zak Kuper, viši saradnik tink-tenka "American Enterprise Institute".
Takaiči je nastojala da Japan udalji od pacifističkog ustava koji je Vašington nametnuo poslije Drugog svjetskog rata, ali pošto je rat sa Iranom nepopularan u zemlji, do sada nije ponudila pomoć u čišćenju moreuza.
Ona je u ponedjeljak japanskom parlamentu rekla da Japan nije dobio nikakav zvaničan zahtev od Sjedinjenih Američkih Država u vezi sa Iranom, ali da provjerava obim mogućeg djelovanja u okvirima svog ustava.
Iran više nema kapacitet da obogaćuje uranijum niti da proizvodi balističke rakete poslije 20 dana američko-izraelskih vazdušnih napada, rekao je danas izraelski premijer Benjamin Netanjahu na konferenciji za novinare, prenosi agencija Rojters.
"Pobjeđujemo, a Iran je desetkovan", rekao je Netanjahu, navodeći da se iranski arsenal raketa i dronova u velikoj mjeri uništava i da će biti potpuno uništen.
"Ono što sada uništavamo jesu fabrike koje proizvode komponente za pravljenje tih raketa i za izradu nuklearnog oružja koje pokušavaju da proizvedu"“, rekao je Netanjahu.
On nije pružio dokaze za svoju tvrdnju da Iran više nema kapacitet da obogaćuje uranijum.
Iranski nuklearni program bio je u središtu posredovanih pregovora koji su na kraju propali, nakon čega su SAD i Izrael 28. februara pokrenuli vazdušni napad na Iran. Iran je uzvratio ispaljivanjem raketa na Izrael i druge zemlje Zaliva, a istovremeno je ograničio prolazak tankera kroz Hormuški moreuz.
Uprkos tome što rat traje gotovo tri nedjelje, još je prerano reći da li će Iranci izaći na ulice u pokušaju da obore svoju vladu, rekao je Netanjahu.
"Na iranskom narodu je da to pokaže, da izabere trenutak i da doraste tom trenutku", rekao je on.
Iako se rat do sada vodio vazdušnim napadima, Netanjahu je rekao da mora da postoji i kopnena komponenta i da "postoji mnogo mogućnosti za tu kopnenu komponentu". Nije izneo više detalja.
Netanjahu je takođe negirao da je uvukao Sjedinjene Američke Države (SAD) u sukob.
"Da li iko zaista misli da neko može da kaže predsjedniku Trampu šta da radi?", rekao je.
Predsjednik Libana ponovio je pozive na prekid vatre i pregovore sa Izraelom tokom sastanka sa francuskim ministrom spoljnih poslova, prenosi britanski list Gardijan.
Džozef Aun je u danas naglasio "neophodnost prekida vatre i obezbjeđivanja potrebnih garancija za njegov uspjeh od strane uključenih strana", navodi se u saopštenju koje je prenijela agencija Frans pres.
Liban je uvučen u američko-izraelski rat protiv Irana kada je Hezbolah 2. marta ispalio rakete ka Izraelu, nakon što je iranski vrhovni vođa Ali Hamnei ubijen u vazdušnim udarima.
Izrael je odgovorio snažnim vazdušnim napadima širom različitih regiona i kopnenim upadima, u kojima je do sada poginulo više od 1.000 ljudi.
Pozdravljajući francuskog ministra Žan-Noela Baroa, Aun je takođe naglasio da je "važno zaustaviti eskalaciju" između Hezbolaha i Izraela.
Baro boravi u kratkoj poseti Libanu, koja "odražava podršku i solidarnost Francuske sa libanskim narodom, koji je uvučen u rat koji nije izabrao", saopštilo je francusko Ministarstvo spoljnih poslova. Baro se takođe sastao sa premijerom Navafom Salamom i predsjednikom parlamenta Nabihom Berijem.
Francuski predsjednik Emanuel Makron razgovarao je u petak sa libanskim predsjednikom, premijerom i predsjednikom parlamenta, a narednog dana pozvao je Izrael da pristane na direktne razgovore sa libanskom vladom.
Makron je izrazio spremnost Francuske da olakša te razgovore tako što bi ih ugostila u Parizu.
Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Donald Tramp izjavio danas da je rekao izraelskom premijeru Benjaminu Netanjahuu da ne ponavlja napad kakav je Izrael izveo na veliko iransko polje gasa, istovremeno navodeći da dvije zemlje koordinišu svoje poteze, prenosi agencija Rojters.
U objavi na društvenim mrežama u srijedu uveče, Tramp je rekao da Vašington "nije znao ništa o tom konkretnom napadu", iako su tri izraelska zvaničnika rekla Rojtersu da je udar bio koordinisan sa SAD.
Napad na iransko polje gasa Južni Pars podstakao je iranski vazdušni napad na energetsku infrastrukturu u Kataru i širom Bliskog istoka, što predstavlja najveću eskalaciju u američko-izraelskom ratu protiv Irana, navodi Rojters.
Govoreći danas novinarima u Ovalnoj kancelariji, tokom sastanka sa japanskom premijerkom Sanae Takaiči, Tramp nije rekao da li je unaprijed znao za napad ili ga prethodno odobrio, niti je precizirao kada je razgovarao sa Netanjahuom.
"Rekao sam mu da to ne radi i on to neće uraditi. Nismo razgovarali, znate, djelujemo nezavisno, ali se odlično slažemo. To je koordinisano. Ali povremeno će on uraditi nešto. I ako mi se to ne dopadne. I zato to više ne radimo", rekao je Tramp.
Tri izraelska zvaničnika, koji su govorili pod uslovom anonimnosti, rekla su danas da Izrael nije bio iznenađen Trampovim komentarima na društvenim mrežama.
Oni su opisali tu dinamiku kao sličnu onoj koja se odigrala nakon što je Izrael prije nekoliko nedjelja napao skladišta goriva u Iranu. Poslije tih napada, šef Pentagona Pit Hegset rekao je da "u tom konkretnom slučaju to nisu bili naši napadi".
Bijela kuća je odbila da dalje komentariše, osim Trampove objave, kada je upitana o informacijama koje su iznijela trojica izraelskih zvaničnika. Netanjahuov kabinet nije odgovorio na zahtjev za komentar, piše Rojters.
Američki borbeni avion F-35 prinudno je sletio u američku vazdušnu bazu na Bliskom istoku nakon što ga je pogodila vatra za koju se vjeruje da potiče iz Irana, prema riječima dva izvora upoznata sa slučajem, prenosi Si-en-en (CNN).
Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Donald Tramp danas je nagovijestio da ne razmatra slanje vojnika na Bliski istok, dok se rat sa Iranom približava četvrtoj nedjelji, prenosi agencija Rojters.
"Ne šaljem trupe nigdje. Kad bih to radio, sigurno vam ne bih rekao. Ali ne šaljem trupe. Uradićemo sve što je potrebno", rekao je Tramp odgovarajući na pitanje novinara da li planira da pošalje dodatne pripadnike vojske u region.
Tramp je govorio u Bijeloj kući tokom sastanka u Ovalnoj kancelariji sa japanskom premijerkom Sanae Takaiči.
Rojters je u srijedu objavio da Trampova administracija razmatra raspoređivanje hiljada američkih vojnika radi jačanja operacije protiv Irana, pozivajući se na jednog američkog zvaničnika i tri osobe upoznate sa tim pitanjem.
Od kada je Iran pokrenuo napade na američke vojne baze nakon početka sukoba 28. februara, poginulo je 13 američkih vojnika.
Pomorska agencija Ujedinjenih nacija pozvala je danas na uspostavljanje bezbjednog pomorskog "koridora" u Persijskom zalivu radi evakuacije nasukanih brodova i pomoraca, poslije hitnog sastanka na kojem je takođe osuđen Iran, prenosi britanski list Gardijan.
Nakon dva dana hitnih razgovora u Londonu, sazvanih zbog rata na Bliskom istoku, Međunarodna pomorska organizacija (IMO) saopštila je da bi "bezbjedan pomorski koridor" trebalo uspostaviti kao "privremenu i hitnu mjeru".
Generalni sekretar IMO-a Arsenio Domingez rekao je da bi "humanitarni koridor" omogućio "evakuaciju brodova u Persijskom zalivu kroz Horrmuški moreuz".
Agencija UN, nadležna za regulisanje bezbjednosti međunarodnog pomorskog saobraćaja, navela je da fokus treba da bude na "onima koji su trenutno zadržani u regionu Zaliva, mirnim putem i na dobrovoljnoj osnovi".
U iranskom raketnom napadu pogođena je izraelska kompanija "Oil Refineries" u sjevernom lučkom gradu Haifi, ali nije izazvana "značajna šteta", saopštilo je danas izraelsko Ministarstvo energetike, prenosi agencija Rojters.
Ministar energetike Eli Koen rekao je da je nakratko došlo do prekida u snabdijevanju strujom, ali da je električna energija vraćena većini pogođenih.
"Šteta na elektroenergetskoj mreži na sjeveru je lokalizovana i nije značajna. Takođe, u baražu usmjerenom ka sjeveru nije bilo značajne štete na izraelskim infrastrukturnim objektima", rekao je Koen.
Iranska Revolucionarna garda saopštila je da je gađala rafinerije u Haifi, trećem po veličini gradu u Izraelu, kao i u Ašdodu, na jugu zemlje, "zajedno sa nizom bezbjednosnih ciljeva i vojnih centara podrške cionističkog režima", za koje je navela da su "pogođeni preciznim raketama".
Nije bilo neposrednih informacija o tome da li je pogođena rafinerija u Ašdodu.
Policija je saopštila da su jedinice za uklanjanje eksplozivnih naprava bile angažovane na nekoliko lokacija u Haifi gdje su pale ubojne naprave. Nema izvještaja o žrtvama.
Izraelsko Ministarstvo zaštite životne sredine saopštilo je da su ostaci presretnute rakete pali u Haifi i da se slučaj ispituje kao incident sa opasnim materijama.
Izraelska elektroprivreda saopštila je da je dalekovod u oblasti Haife pogođen gelerima, što je izazvalo kratak prekid u snabdijevanju, ali da je struja svim korisnicima vraćena u roku od oko 45 minuta.
Prošlog juna, kompanija "Oil Refineries" u Haifi bila je pogođena iranskom raketom, pri čemu su poginule tri osobe, a rad je bio obustavljen.
Napad Izraela na iransko polje gasa u srijedu bio je koordinisan sa Sjedinjenim Američkim Državama (SAD), ali se vjerovatno neće ponoviti, rekla su trojica izraelskih zvaničnika, uprkos tome što je predsjednik SAD Donald Tramp izjavio da o nije unaprijed znao za taj napad, prenosi agencija Rojters.
Napad na iransko polje gasa Južni Pars izazvao je iranski vazdušni napad na energetsku infrastrukturu u Kataru i širom Bliskog istoka, što predstavlja najveću eskalaciju u američko-izraelskom ratu protiv Irana, navodi Rojters.
U srijedu uveče, Tramp je u objavi na društvenim mrežama rekao da Vašington "nije znao ništa o ovom konkretnom napadu" i da Izrael više neće napadati polje gasa osim ako Iran ponovo ne napadne Katar.
Trojica izraelskih zvaničnika, koji su govorili pod uslovom anonimnosti, rekla su danas da Izrael nije bio iznenađen Trampovim komentarima.
Oni su opisali tu dinamiku kao sličnu onoj koja se odigrala nakon što je Izrael prije nekoliko nedjelja napao skladišta goriva u Iranu. Poslije tih napada, šef Pentagona Pit Hegset rekao je da "u tom konkretnom slučaju to nisu bili naši napadi".
Bela kuća nije odmah odgovorila na zahtev za komentar povodom izjava trojice izraelskih zvaničnika, kao ni kabinet izraelskog premijera Benjamina Netanjahua.
Izrael je u srijedu prvi put izveo napade usmjerene na iransku mornaricu u Kaspijskom moru, rekao je danas portparol izraelske vojske, navodeći novinarima da su iranske pomorske sposobnosti u tom moru u velikoj mjeri onesposobljene, prenosi agencija Rojters.
Potpukovnik Nadav Šošani rekao je da je ratno vazduhoplovstvo gađalo desetine ciljeva, uključujući raketne čamce, korvetu, brodogradilište koje se koristi za izgradnju i popravku plovila, kao i komandni centar.
"Uspeli smo da uništimo njihove pomorske kapacitete u Kaspijskom moru. To je sistematski napad na svim nivoima njihovih pomorskih sposobnosti u Kaspijskom moru, rekao je on na onlajn brifingu sa novinarima.
Izraelski mediji su danas javili da je iranski napad pogodio rafinerije u Haifi, pri čemu je pričinjena materijalna šteta, ali nije bilo žrtava, prenosi agencija Rojters.
Američki i izraelski ciljevi u ratu protiv Irana nisu isti, izjavila je u danas direktorka Nacionalne obavještajne službe Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Tulsi Gabard, navodeći da je Izrael fokusiran na onesposobljavanje iranskog rukovodstva, dok je predsjednik SAD Donald Tramp usmjeren na uništavanje iranskog programa balističkih raketa i mornarice, prenosi agencija Rojters.
"Ciljevi koje je iznio predsjednik razlikuju se od ciljeva koje je iznijela izraelska vlada", rekla je Gabard pred Odborom Predstavničkog doma za obavještajne poslove na godišnjem saslušanju o globalnim prijetnjama po SAD.
Izraelski napadi ubili su 1.001 osobu u Libanu otkako je 2. marta izbio rat između Izraela i Hezbolaha, milicije koju podržava Iran, saopštilo je libansko Ministarstvo zdravlja, prenosi Gardijan.
Među poginulima je 79 žena, 118 djece i 40 zdravstvenih radnika, dok je još 2.584 ljudi ranjeno, navodi se u saopštenju ministarstva.
Američki ministar finansija Skot Besent izjavio je da bi administracija predsjednika Donalda Trampa mogla da ukine sankcije za iransku naftu koja je već u transportu, pokušavajući da ublaži zabrinutost zbog rasta cijena nafte usljed rata, prenosi Gardijan.
"U suštini, koristićemo iranske barele protiv samog Irana kako bismo zadržali cijene nižim u narednih 10 do 14 dana, dok nastavljamo ovu kampanju“, rekao je za Foks Biznis.
Predsjednik SAD Donald Tramp nije mogao da toleriše da se Iran sve više približava sticanju nuklearnih kapaciteta, izjavio je Hegset tokom brifinga u Pentagonu, uprkos tome što je visoka američka obavještajna zvaničnica juče rekla da su ti kapaciteti uništeni u američkim vazdušnim napadima prošle godine i da Iran nije učinio jasne korake ka obnavljanju programa.
"Ono što predsjednik Tramp ne bi tolerisao jeste režim takve prirode koji se sve više približava nuklearnim kapacitetima, kapacitetu za koji su sami rekli da bi željeli da ga upotrijebe“, rekao je Hegset, dodajući da "treba vjerovati onome što naši neprijatelji kažu da bi uradili kada bi došli do najopasnijeg oružja na svijetu".
Međutim, tokom uvodnog obraćanja pred kongresnim odborom u srijedu, direktorica Nacionalne obavještajne službe Tulsi Gabard izjavila je da je iranski program obogaćivanja uranijuma uništen tokom operacije „Midnight Hammer“, u kojoj su prošlog juna gađani pojedini nuklearni objekti. Ona je takođe posvjedočila da Iran nije preduzeo značajne korake da obnovi taj program.
Uprkos tvrdnjama predsjednika i Pentagona da su ti napadi u potpunosti uništili iranski nuklearni program, obavještajne procjene su, kako je ranije prenio CNN, pokazale da to nije slučaj.
Hegset je rekao da su Sjedinjene Američke Države pokušale da postignu sporazum s Iranom kako bi spriječile tu zemlju da u budućnosti razvije nuklearno oružje.
"Mislim da je Iran cijelo vrijeme govorio: ‘Razgovaraćemo, dok u međuvremenu gradimo više raketa i bespilotnih letjelica i stvaramo konvencionalni kišobran, kako bismo, ako odlučimo, mogli da obnovimo program’, uz prilično naivnu pretpostavku da predsjednik Tramp neće reagovati", dodao je on.
Hegset danas nije negirao medijske navode da je Pentagon zatražio od Bijele kuće da odobri zahtjev za finansiranje rata s Iranom u iznosu većem od 200 milijardi dolara, koji bi bio upućen Kongresu, prenosi CNN.
"Mislim da bi taj iznos mogao da se mijenja. Potreban je novac da bi se eliminisali loši momci“, rekao je Hegset novinarima, komentarišući zahtjev o kojem je pisao Vašington post.
"Zato se vraćamo Kongresu i našim ljudima tamo kako bismo obezbijedili adekvatno finansiranje za ono što je već urađeno, kao i za ono što bi moglo da uslijedi, i da osiguramo da su naše zalihe municije, ne samo obnovljene, već i dodatno ojačane", dodao je ministar odbrane SAD.
Visoki zvaničnik administracije rekao je za Vašington post da pojedini u Bijeloj kući smatraju da zahtjev Pentagona od preko 200 milijardi dolara teško može proći u Kongresu. Konačnu odluku o tome koliki će iznos biti zatražen od Kongresa donijeće Bijela kuća.
Odgovarajući na pitanje novinara da li smatra da Izrael sprovodi sopstvene ciljeve, u vezi sa napadom na iransko gasno polje Južni Pars, za koji je Donald Tramp rekao da SAD nisu znale ništa, Hegset je poručio: "Mi držimo karte".
"Imamo svoje ciljeve. Ti ciljevi su jasni. I naši saveznici imaju svoje ciljeve", dodao je.
Ranije tokom konferencije objasnio je da su ciljevi Sjedinjenih Američkih Država uništenje iranskih raketa, lansera, vojne industrijske baze i mornarice, kao i sprječavanje Teherana da ikada dođe do nuklearnog oružja.
"Iran već decenijama koristi energiju kao oružje. Izrael je jasno poslao upozorenje", govoreći o napadu na gasno polje Južni Pars.
General Den Kejn kazao je da Sjedinjene Američke Države nastavljaju da pronalaze i uništavaju iranske vojne objekte i kapacitete.
Kejn je takođe naveo da američke snage sada lete dalje prema istoku Irana i prodiru dublje u iranski vazdušni prostor kako bi neutralisale baze iz kojih se izvode napadi.
Kako je dodao, na taj način se uništava sposobnost Irana da projektuje moć van svojih granica.
Odgovarajući na pitanje novinara o iranskim raketnim sposobnostima, s obzirom na to da je ta zemlja uspjela da pogodi više država u Zalivu, general Den Kejn, predsjedavajući Združenog generalštaba, rekao je da Teheran i dalje ima "određene kapacitete" za napade na američke ciljeve.
"U ovaj sukob su ušli sa velikom količinom oružja", kazao je, dodajući da Sjedinjene Američke Države nastavljaju da djeluju "jednako agresivno i odlučno" u napadima na Iran.
Na pitanje novinara koje su zemlje najviše sarađivale sa Sjedinjenim Američkim Državama, Hegset je rekao da je Izrael od prvog dana bio nevjerovatan i sposoban partner, spreman da djeluje.
Dodao je da su zemlje Zaliva značajno pojačale angažman.
"Ponosni smo što ih branimo i stojimo uz njih: Ujedinjeni Arapski Emirati, Katar, Bahrein, Kuvajt, Saudijska Arabija i drugi", kazao je.
Hegset je odbio da precizira kada i na koji način bi rat s Iranom mogao da se završi, osim što je rekao da se Sjedinjene Američke Države u velikoj mjeri drže plana.
"Na kraju će to biti odluka predsjednika, trenutak kada ćemo reći da smo postigli ono što je potrebno u ime američkog naroda kako bismo osigurali našu bezbjednost. Dakle, nema postavljenog roka, ali smo u velikoj mjeri na pravom putu", naveo je ministar odbrane.
Bonus video:
