Šta Ukrajina može da ponudi protiv iranskih dronova?

Suočiti se sa stotinama malih, jeftinih, a ipak smrtonosnih iranskih dronova – to je nepoznanica za mnoge zemlje, ali ne i za Ukrajinu. Ona može da proda svoje iskustvo, ali to neće dugo trajati.

1352 pregleda 2 komentar(a)
Ilustracija, Foto: Shutterstock
Ilustracija, Foto: Shutterstock

Borbe na Bliskom istoku pokazuju da mnoge države nisu pripremljene za novu vrstu rata u kojem se masovno koriste dronovi. Pokušaji država Persijskog zaliva da obaraju iranske dronove skupim raketama zapadnih PVO sistema za sada ne donose veće rezultate – jedna raketa sistema „Patriot“ košta više od pet miliona dolara, a nije ni projektovana za tako male, spore i „glupe“ ciljeve. Ukrajina je, međutim, u četiri godine rata naučila da obara i iranske i ruske dronove, i to znatno jeftinijim rješenjima. Zbog toga raste interesovanje za ukrajinske presretačke dronove i za njena iskustva u odbrani od dronova.

„Svako razumije da danas samo ukrajinsko iskustvo može zaista da pomogne u odbijanju masovnih napada dronovima Šahed. Mislim da je svima jasno da bez naše vojske, naših pilota, bez naše programske opreme i našeg radarskog sistema – bez svega toga presretački dronovi jednostavno ne funkcionišu“, rekao je predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski u razgovoru s novinarima putem Votsapa.

Rješenja iz kućne radinosti

Trenutna potražnja za ukrajinskim tehnologijama i iskustvom neće dugo trajati, smatra Dmitro Slidjuk iz ukrajinske „Akademije za dronove“ – Dronarium Academy. Prema njegovim riječima, Ukrajina može i spremna je da u početnoj fazi isporučuje presretačke dronove – ali partneri će vjerovatno brzo da ih kopiraju i počnu da ih proizvode u većim količinama. Jer tehnologije koje Ukrajina koristi nisu naročito složene ni jedinstvene. Riječ je, kaže Slidjuk, o bitno dorađenim FPV‑dronovima. Zbog toga su upravo ukrajinska iskustva danas „vredna roba“.

Slidjuk smatra da država mora da ukloni birokratske prepreke kako bi se sadašnja potražnja za ukrajinskim razvojem i iskustvom mogla iskoristiti. Smatra da ukrajinska preduzeća teško mogu samostalno da nastupe na tržištima Bliskog istoka ako vlada ne donosi brze odluke. Ako se postupci razvlače mjesecima, interesovanje će, kaže, nestati.

Zelenski je nedavno objavio na društvenim mrežama da je Ukrajina primila jedanaest zahtjeva za pomoć u borbi protiv iranskih dronova – iz zemalja susjeda Irana, iz nekoliko evropskih država i iz Sjedinjenih Američkih Država. Na dio tih zahtjeva Kijev je već odgovorio konkretnim odlukama i konkretnom podrškom. Nacionalni savjet za bezbjednost i odbranu, zajedno sa Generalštabom i ukrajinskim oružanim snagama, procjenjuje na koje zahtjeve može pozitivno da se odgovori, a da se ne oslabi sopstvena odbrambena sposobnost. U intervjuu za Njujork tajms, Zelenski je rekao da je Ukrajina već poslala tim stručnjaka i presretačke dronove radi zaštite američkih baza u Jordanu od iranskih borbenih dronova.

Demonstracija ukrajinskih dronova presretača
Demonstracija ukrajinskih dronova presretačafoto: REUTERS

Treba znati i da se koristi ukrajinska tehnologija

Slidjuk objašnjava da obuka pilota za odbranu od dronova traje oko pet mjeseci. Ona obuhvata teorijsku pripremu, kao i opsežnu vježbu motorike. Pilot mora biti u stanju da ručno usmjeri brzu letjelicu prema cilju koji se isto tako brzo kreće. To je nemoguće savladati i uvežbati u kratkom roku. Ukrajina može ponuditi već osposobljene stručnjake i obuku na temelju postojeće tehnologije, kako bi se masovno školovali piloti dronova na terenu. Ukrajinska stručnost se, kaže Slidjuk, neprestano povećava tokom rata s Rusijom, tako da će ukrajinski instruktori uvijek biti korak ispred.

Marta Buhtijarova, koja se bavi područjem odbrane na Ekonomskom univerzitetu u Kijevu, napominje da su partneri Ukrajine do sada sa ogromnim interesovanjem pratili sve inovacije ukrajinske vojske, ali često nisu znali kako da ih primijene niti kako da ih uklope u svoje sisteme. Sadašnja situacija s Iranom mogla bi, smatra ona, da bude prvi korak ka tome da ukrajinska borbena iskustva postanu dio vojnih doktrina drugih država.

Tramp: „Nama ne treba Ukrajina“

Zelenski ističe da je Ukrajina spremna da podijeli svoje tehnologije i svoja iskustva u borbi, ali da zauzvrat očekuje jačanje sopstvene protivvazdušne odbrane – prvenstveno sistemima Patriot i pripadajućom opremom – kao i diplomatsku podršku u pritisku na Rusiju.

Kijev želi da postigne i poseban dogovor o dronovima sa Sjedinjenim Državama. Zelenski podsjeća da je Ukrajina Amerikancima još prije godinu dana ponudila sporazum o dronovima koji uključuje i presretačke sisteme, a bazira se na ukrajinskom iskustvu i ukrajinskim proizvodnim kapacitetima koje zemlja trenutno ne može u potpunosti da iskoristi. Ta ponuda upućena je prvenstveno SAD-u, ali zainteresovanost država Bliskog istoka sada je dio istog procesa. U intervjuu za Foks njuz američki predsjednik Donald Tramp izjavio je da Sjedinjenim Državama neće biti potrebna pomoć u odbrani od iranskih dronova.

Ukrajinski presretač dronova
Ukrajinski presretač dronovafoto: REUTERS

Ukrajina želi da izvozi tehnologiju

Početkom februara Zelenski je na Telegramu objavio da se Ukrajina otvara za izvoz oružja. Tokom 2026. planira se otvaranje deset ukrajinskih izvoznih predstavništava u Evropi – u baltičkim i drugim državama na sjeveru kontinenta. Ipak, proizvođači dronova upozoravaju da je izvoz i dalje izuzetno težak. Nakon početka ruske invazije, izvoz oružja bio je praktično zaustavljen zbog domaćih potreba. Državne institucije sada pregovaraju sa proizvođačima o modelu izvoza koji bi bio prihvatljiv za sve strane.

Buhtijarova ističe da izvoz dronova omogućava stabilnost i opstanak ukrajinskih kompanija. Tokom rata, broj proizvođača dronova višestruko se povećao, dok je odavno dosegnuta granica količine koju država od njih otkupljuje. Ako država više ne bude mogla da otkupljuje njihovu opremu, prijeti im obustava proizvodnje. Zato je odobravanje izvoza presudno za odbranu zemlje.

Jevhen Motolišenko iz firme Athlon Avia smatra da bi izvoz omogućio širenje proizvodnje, što bi koristilo i ukrajinskoj državi. Preduzeća bi proizvodila, izvozila, ostvarivala dobit i ponovo ulagala u Ukrajinu, donoseći novi kapital i nove tehnologije. Za to je, kaže on, potrebna jasna i predvidiva izvozna politika. Moguće je i osnivanje zajedničkih proizvodnih pogona sa partnerima iz inostranstva, što bi ubrzalo razvoj ukrajinskih tehnologija, privuklo ulaganja i omogućilo pristup međunarodnim programima podrške. Time bi se, dodaje Motolišenko, razvila ukrajinska odbrambena industrija i ojačala bezbjednost ukrajinskih saveznika.

Buhtijarova dodaje još jedan važan aspekt: proizvodnja u inostranstvu omogućava ukrajinskim firmama da izbjegnu rizik od ruskih raketnih napada.

Bonus video: