Iran je obavijestio Međunarodnu agenciju za atomsku energiju (IAEA) da je nuklearno postrojenje za obogaćivanje uranijuma u Natanzu danas bilo meta napada, saopštila je ta agencija u objavi na mreži Iks, prenosi agencija Rojters.
Međunarodni nuklearni nadzorni organ Ujedinjenih nacija naveo je da nije zabilježen porast nivoa radijacije van lokacije i dodao da ispituje taj izvještaj.
Britanski premijer Kir Starmer će naredne nedjelje sazvati hitan sastanak viših ministara i guvernera Banke Engleske Endrjua Bejlija kako bi razgovarali o planovima za pomoć domaćinstvima zbog naglog rasta troškova života izazvanog ratom u Iranu, objavio je danas list Tajms, prenosi agencija Rojters.
Portparol Starmerovog kabineta i portparol Banke Engleske odbili su da komentarišu taj izvještaj.
Starmer je pod pritiskom da pomogne britanskim potrošačima nakon što je američko-izraelski rat protiv Irana doveo do rasta cijena goriva, energije i hipotekarnih kredita.
U ponedjeljak je obećao da će podržati "radne ljude" suočene sa pritiscima rasta troškova života, pogoršanim zbog sukoba.
Za početak, vlada je saopštila da će obezbijediti paket pomoći od 53 miliona funti (70 miliona dolara) kako bi najugroženijim domaćinstvima pomogla da se izbore sa rastućim troškovima grijanja na lož-ulje.
Iranska Organizacija za atomsku energiju (AEOI) saopštila je da je nuklearno postrojenje u Natanzu, u centralnom Iranu, jutros ponovo bilo meta napada, prenosi Bi-bi-si (BBC).
U saopštenju koje su objavili iranski mediji, organizacija navodi da su sprovedene "tehničke i stručne procjene" u vezi sa radioaktivnom kontaminacijom i da, na osnovu rezultata, "na ovom postrojenju nije prijavljeno curenje radioaktivnog materijala i nema opasnosti za stanovnike okolnih područja".
Organizacija je osudila napad, navodeći da je njime prekršen "NPT (Ugovor o neširenju nuklearnog oružja) i drugi propisi koji se odnose na nuklearnu bezbjednost i sigurnost".
AEOI je i ranije potvrdio napad na Natanz i 3. marta saopštio da nije zabilježeno oslobađanje radioaktivnog materijala nakon udara na to postrojenje dva dana ranije.
Još u junu, Sjedinjene Američke Države (SAD) bacile su bombe na tri nuklearna postrojenja - Natanz, Fordo i Isfahan, a predsjednik SAD Donald Tramp je potom tvrdio da su ti napadi "potpuno uništili" iranski nuklearni program.
Jedan oficir je poginuo u današnjem napadu dronom na sjedište iračke obavještajne službe, potvrdila je ta služba, prenosi britanski list Gardijan.
U saopštenju se navodi da je dron, koji su lansirale "odmetničke grupe", usmrtio oficira u sjedištu službe u Bagdadu.
Napad se dogodio oko deset časova po lokalnom vremenu, odnosno oko osam časova po srednjeevroskom.
"Jedan oficir je poginuo kao mučenik", navela je iračka obavještajna služba u saopštenju koje je objavila agencija Frans pres (AFP).
Služba je osudila "teroristički napad koji su izveli odmetnuti elementi".
Jedan bezbjednosni zvaničnik i izvor iz iračkih hitnih službi naveli su da je još jedan oficir ranjen.
Iranska novinska agencija Tasnim saopštila je da najnoviji napad u subotu na postrojenje u Natanzu, u centralnom Iranu, nije doveo do curenja radioaktivnog materijala, prenosi britanski list Gardijan.
Navodi se da stanovnici u blizini tog postrojenja, između Teherana i Isfahana, nisu bili ugroženi.
Ranije u martu, Međunarodna agencija za atomsku energiju (IAEA) saopštila je da je postrojenje pretrpjelo oštećenja nakon što su Sjedinjene Američke Države (SAD) i Izrael 28. februara pokrenuli napade na Iran.
General Sad Man, šef vladine jedinice za bezbjednosne medije Iraka, potvrdio je napad u centru Bagdada u subotu ujutro, prenosi britanski list Gardijan.
U izjavi koju prenosi agencija Frans pres (AFP), rekao je: "Dron je gađao sjedište Iračke nacionalne obavještajne službe u četvrti Mansur", kazao je on.
Naveo je da se napad dogodio oko deset časova po lokalnom vremenu, odnosno u osam časova po srednjeevropskom.
Jedan irački bezbjednosni zvaničnik rekao je agenciji da je meta napada bila "zgrada za telekomunikacije" nacionalne obavještajne službe. Ona sarađuje sa američkim savjetnicima u Iraku u okviru koalicije protiv džihadista.
Irak je uvučen u sukob otkako su Sjedinjene Američke Državec(SAD) i Izrael krajem februara napali njegovog susjeda Iran.
Napadi su pogađali grupe koje podržava Iran, a one su zauzvrat napadale zgrade ili objekte povezane sa SAD u regionu, uključujući i Irak.
Najmanje tri napada dronovima tokom noći bila su usmjerena na američko diplomatsko i logističko središte u kojem je smješteno američko vojno osoblje na Međunarodnom aerodromu u Bagdadu, prema riječima dvojice bezbjednosnih zvaničnika koji su govorili za AFP.
Pentagon je u četvrtak saopštio da su borbeni helikopteri izveli napade na proiranske naoružane grupe u Iraku.
Iranska Revolucionarna garda (IRGC) obnovila je vojnu komandu Hezbolaha nakon što ju je Izrael teško oslabio 2024. godine, popunjavajući praznine iranskim oficirima prije nego što je restrukturisala libansku grupu i pripremila planove za rat koji sada vodi kao podršku Teheranu, reklo je dvoje ljudi upoznatih sa tim aktivnostima IRGC-a.
Više o tome pročitajte u posebnom tekstu:
Iranski ministar spoljnih poslova Abas Aragči pozdravio je danas "svaku inicijativu koja može dovesti rat do potpunog kraja", ističući da je sukob Iranu "nametnut".
Aragči je za japansku agenciju Kjodo rekao da je Iran "spreman da sasluša i razmotri takve predloge", prenosi Bi-Bi-Si (BBC).
Iako neke zemlje traže rješenje za sukob na Bliskom istoku, ministar spoljnih poslova Irana je rekao da se "ne čini da su Sjedinjene Američke Države (SAD) spremne da zaustave svoju agresiju".
Aragči je rekao i da se Iran ne zalaže za prekid vatre, već za "potpun i sveobuhvatan kraj rata".
Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je sinoć da njegova administracija razmatra "smanjenje" vojnih operacija na Bliskom istoku, iako su SAD najavile da šalju više ratnih brodova u region, a Iran prijetio napadima na turistička mjesta širom svijeta.
Izraelske odbrambene snage (IDF) saopštile su da su se sukobile sa Hezbolahom na jugu Libana, pri čemu su četiri osobe poginule, prenosi Bi-bi-si (BBC).
Portparol IDF za arapske medije Avičaj Adrai rekao je da su snage u petak uveče uočile nekoliko pripadnika Hezbolaha i ubile jednu osobu.
Dodao je da je potom avion izraelskog ratnog vazduhoplovstva gađao druge pripadnike Hezbolaha koji su otvorili vatru na njihove snage.
Još tri osobe poginule su u tenkovskoj vatri, objasnio je Adrai, navodeći da nije bilo izraelskih žrtava.
Ratno vazduhoplovstvo je takođe izvelo napade na štab Hezbolaha u glavnom gradu Libana, Bejrutu, nastavio je on.
U odvojenom ažuriranju na Telegramu, IDF je saopštio da su spasilačke snage na putu ka "mjestima udara" u centralnom Izraelu, nakon što je objavljeno da su rakete lansirane iz Irana.
Sjedište iračke obavještajne službe u Bagdadu, vlavnom gradu Iraka, bilo je meta napada dronom, prema navodima agencija, prenosi britanski list Gardijan.
Agencija Rojters je izvijestila o napadu, dok su bezbjednosni izvori rekli agenciji Frans pres (AFP) da je u Bagdadu dronom pogođena zgrada za komunikacije.
U toj zgradi za komunikacije, prema bezbjednosnom izvoru na koji se poziva AFP, bila je smještena iračka bezbjednosna agencija koja sarađuje sa Sjedinjenim Američkim Državama u Iraku u okviru koalicije protiv džihadista.
Izraelska vojska noćas je izvela novi talas napada na Teheran i Bejrut, a Saudijska Arabija, Kuvajt i Izrael su presreli iranske dronove i rakete.
Izrael je saopštio da je Iran nastavio da ispaljuje rakete na izraelsku teritoriju, dok je Saudijska Arabija saopštila da je oborila 20 dronova za samo nekoliko sati u istočnom regionu zemlje, u kojem se nalaze velika naftna postrojenja.
Ministarstvo odbrane saopštilo je da nije bilo povrijeđenih i da nije pričinjena šteta.
Izraelska vojska je ranije jutros saopštila da je započela talas udara usmjerenih na položaje Hezbolaha, širom južnih predgrađa Bejruta, u Libanu.
Nekoliko sati ranije, vojska je izdala poziv za evakuaciju za sedam naselja u predgrađima Bejruta. Izvještaja o žrtvama nema.
U Iranu je danas sahranjen portparol Revolucionarne garde, ubijen u izraelskom napadu, javili su iranski državni mediji.
(Beta)
Novruz, što u prevodi znači "novi dan", tradicionalni je festival koji obilježava proljećnu ravnodnevicu, ponovno rođenje prirode i početak nove godine u Iranu, Avganistanu, Kurdistanu, Azerbejdžanu i drugim zemljama.
Festival datira više od 3.000 godina unazad, što ga čini jednim od najstarijih na svijetu.
Ove godine je 20. marta, a 21. je iranska Nova godina.
U danima prije persijskog novogodišnjeg festivala Novruz, Iranci se obično užurbano spremaju za slavlje, prenosi Bi-Bi-Si (BBC).
Persijanci, Parsi, Kurdi, Jermeni, Azerbejdžanci, Tadžici, Kazasi, Uzbeci i druge kulture slave ovaj festival.
Posljednji put kada su Iranci slavili Novruz tokom rata bilo je 1980-ih, tokom osmogodišnjeg sukoba sa Irakom.
(Beta)
Ruski predsjednik Vladimir Putin čestitao je iranskim liderima Novruz i rekao da Moskva ostaje odan prijatelj i pouzdan partner Teheranu, saopštio je danas Kremlj, prenosi agencija Rojters.
Međutim, razmjere podrške Moskve Iranu predmet su spora. Neki iranski izvori naveli su da su od Moskve dobili vrlo malo stvarne pomoći u najvećoj krizi za Iran otkako je šah koji je imao podršku Sjedinjenih Američkih Država (SAD), svrgnut u revoluciji 1979. godine, navodi Rojters.
Putin je, kako je saopštio Kremlj, uputio čestitke povodom iranske Nove godine vrhovnom vođi Irana ajatolahu Modžtabi Hamneiju i iranskom predsjedniku Masudu Pezeškijanu.
"Vladimir Putin poželei je iranskom narodu da dostojanstveno prevaziđe teška iskušenja i naglasio da u ovom teškom trenutku Moskva ostaje odan prijatelj i pouzdan partner Teheranu", saopštio je Kremlj.
Rusija tvrdi da su američki i izraelski napadi na Iran gurnuli cio Bliski istok u ponor i izazvali veliku globalnu energetsku krizu, dok je Putin osudio ubistvo vrhovnog vođe Irana ajatolaha Alija Hamneija kao "cinično" ubistvo.
Politiko je objavio da je Moskva Vašingtonu predložila neku vrstu razmjene ustupaka: Kremlj bi prestao da dijeli obavještajne podatke sa Iranom ako bi Vašington obustavio dostavljanje obaveštajnih podataka Ukrajini o Rusiji, ali su SAD odbile tu ideju. Kremlj je taj izvještaj odbacio kao lažan.
Rusija je ostala bez saveznika kada su SAD svrgnule venecuelanskog lidera Nikolasa Madura, iako je Moskva imala koristi od visokih cijena nafte izazvanih američkim i izraelskim napadima na Iran, koji je njen strateški partner, navodi Rojters.
Objavljeno strateško partnerstvo ne sadrži klauzulu o uzajamnoj odbrani, a Rusija je više puta saopštila da ne želi da Iran razvije atomsku bombu, što je korak za koji Moskva strahuje da bi pokrenuo trku u nuklearnom naoružanju širom Bliskog istoka.
Administracija predsjednika Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Donalda Trampa juče je na 30 dana ukinula sankcije na kupovinu iranske nafte na moru, u svom najnovijem pokušaju da ublaži rast cijena nafte koji je izazvan američko-izraelskim ratom protiv Irana, piše agencija Rojters.
To izuzeće će donijeti oko 140 miliona barela nafte na globalno tržište i pomoći da se ublaži pritisak na snabdijevanje energentima, napisao je ministar finansija Skot Besent na mreži Iks.
Više o tome pročitajte u posebnom tekstu:
Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je da njegova administracija razmatra "smanjenje" vojnih operacija na Bliskom istoku, iako su Sjedinjene Američke Države (SAD) najavile da šalju više ratnih brodova u region, a Iran prijetio napadima na turistička mjesta širom svijeta.
"Veoma smo blizu ispunjenja naših ciljeva dok razmatramo smanjenje naših velikih vojnih napora na Bliskom istoku u vezi sa terorističkim režimom Irana", napisao je kasno sinoć Tramp na mreži Trut soušal.
On je dodao da će Hormuški moreuz "morati da čuvaju i kontrolišu, po potrebi, druge nacije koje ga koriste".
"Ako budemo zamoljeni, pomoći ćemo ovim zemljama u njihovim naporima u vezi sa OHormuškim moreuzom ali to ne bi trebalo da bude neophodno kada se iranska prijetnja iskorijeni. Važno je da će to za njih biti laka vojna operacija", napisao je Tramp.
Od početka američko-izraelske akcije i šireg sukoba na Bliskom istoku, u Iranu je poginulo više od 1.300 ljudi, više od 1.000 ljudi u Libanu, 15 u Izraelu, a stradalo je i 13 pripadnika američke vojske u regionu. Milioni ljudi u Libanu i Iranu su raseljeni.
(Beta, Ne.V.)
Izraelska vojska danas napala Iran i Bejrut, dok su Sjedinjene Američke Države (SAD) slale još hiljade marinaca na Bliski istok, a predsjednik SAD Donald Tramp optužio saveznike iz NATO-a za kukavičluk zbog njihove nespremnosti da pomognu u otvaranju Hormuškog moreuza, piše agencija Rojters.
Više od 2.000 ljudi poginulo je otkako su SAD i Izrael napali Iran 28. februara, dok Amerikanci djeluju sve zabrinutije zbog znakova da bi rat mogao dodatno da se proširi kako ulazi u četvrtu nedjelju.
Izrael je saopštio da danas napada Hezbolah u libanskoj prijestonici, dok pojačava vazdušne udare usmjerene na tu miliciju koju podržava Iran, u najsmrtonosnijem prelivanju rata protiv Irana otkako je Hezbolah 2. marta otvorio vatru na Izrael u znak podrške Teheranu.
Izrael je danas takođe pokrenuo nove napade na Iran, uključujući i na glavni grad Teheran, saopštila je njegova vojska.
Ruski predsednik Vladimir Putin čestitao je iranskim liderima Novruz i rekao da Moskva ostaje odan prijatelj i pouzdan partner Teheranu, saopštio je Kremlj danas, prenosi agencija Rojters.
Iran je ispalio dvije balističke rakete na američko-britansku vojnu bazu "Dijego Garsija" u Indijskom okeanu, prenijela je danas poluzvanična novinska agencija Mehr, prenosi agencija Rojters.
Volstrit džurnal je ranije objavio da je Iran lansirao dvije balističke rakete srednjeg dometa ka toj bazi, ali da je nisu pogodile.
Mehr je naveo da je gađanje baze "značajan korak... koji pokazuje da je domet iranskih raketa veći nego što je neprijatelj ranije zamišljao".
Američka televizija Si-en-en (CNN), pozivajući se na američkog zvaničnika, javila da su rakete lansirane u petak ujutro po lokalnom vremenu.
Udaljenost od Irana do "Dijega Garsije" iznosi oko 3.800 kilometara. Bivši vrhovni vođa Irana naredio je da maksimalni domet iranskih raketa ne smije da prelazi 2.000 kilometara, navodi britanski javni servis Bi-bi-si (BBC).
BBC je kontaktirao Pentagon i britansko Ministarstvo odbrane. Pentagon je saopštio da "trenutno nema ništa da saopšti".
Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Donald Tramp rekao je u petak da razmatra "postepeno obustavljanje" vojnih operacija protiv Irana, dok su SAD privremeno ublažile sankcije na isporuke iranske nafte kako bi zaustavile globalnu krizu u snabdijevanju, prenosi britanski list Gardijan.
Tramp je na svojoj platformi Trut suušal napisao da se SAD "veoma približavaju ostvarenju svojih ciljeva dok razmatramo postepeno okončanje naših velikih vojnih napora na Bliskom istoku".
Njegova objava do sada je najsnažniji pokazatelj da bi uskoro mogao biti spreman da okonča neprijateljstva koja su počela 28. februara, navodi Gardijan.
Portparolka Bijele kuće Kerolajn Livit napisala je na mreži Iks ubrzo nakon Trampove poruke: "Predsjednik i Pentagon procijenili su da će za ostvarenje ove misije biti potrebno približno 4 do 6 sedmica."
Usred rastuće zabrinutosti zbog cijena nafte i nestašica u globalnom snabdijevanju, američko Ministarstvo finansija saopštilo je da privremeno ukida sankcije za iransku naftu koja je već bila utovarena na brodove. Kako je navedeno, odobrenje omogućava isporuku i prodaju iranske sirove nafte i drugih naftnih derivata utovarenih na brodove prije 20. marta, i važiće do 19. aprila.
Iran je, u međuvremenu, pokrenuo novi talas napada dronovima i raketama na Saudijsku Arabiju i Izrael, nakon što je vrhovni vođa Modžtaba Hamnei tvrdio da je neprijateljima svoje zemlje zadao "omamljujući udarac".
Kao odgovor, izraelska vojska je rano u subotu izvela napade na "ciljeve režima" u Teheranu.
Iran je spreman da omogući prolaz plovilima povezanim sa Japanom kroz Hormuški moreuz, vitalnu arteriju za globalno snabdijevanje naftom, javila je novinska agencija Kjodo, pozivajući se na iranskog ministra spoljnih poslova Abasa Aragčija, prenosi agencija Rojters.
Teheran je započeo razgovore sa Tokijom, uključujući i sa ministrom spoljnih poslova Tošimicuom Motegijem, o mogućem otvaranju moreuza, rekao je Aragči japanskoj novinskoj agenciji u telefonskom intervjuu u petak.
Japanska ministarstva spoljnih poslova i trgovine, kao ni kabinet premijera, nisu odgovarali na današnje pozive Rojtersa kojim je tražen komentar na taj izvještaj.
"Iran je, naravno, spreman da podrži prolazak plovila povezanih sa Japanom kroz Hormuški moreuz", ukoliko Japan zatraži njegovo ponovno otvaranje, rekao je Aragči za Kjodo.
Japan dobija oko 90 odsto svojih isporuka nafte preko tog moreuza, koji je Teheran uglavnom zatvorio tokom američko-izraelskog rata protiv Irana. Skok globalnih cijena nafte izazvan ratom, koji danas ulazi u četvrtu nedjelju, naveo je Japan i druge zemlje da puste naftu iz svojih rezervi.
Američki predsjednik Donald Tramp sastao se u četvrtak sa japanskom premijerkom Sanae Takaiči, pozivajući je da "pojača angažman" dok vrši pritisak na saveznike - za sada bezuspješno - da pošalju ratne brodove kako bi pomogli u otvaranju moreuza.
Takaiči je novinarima nakon samita u Vašingtonu rekla da je upoznala Trampa sa tim kakvu podršku Japan može, a kakvu ne može da pruži u moreuzu u skladu sa svojim zakonima.
Djelovanje Japana ograničeno je njegovim poslijeratnim pacifističkim ustavom, ali bezbjednosno zakonodavstvo iz 2015. godine dozvoljava Japanu upotrebu sile u inostranstvu ukoliko napad, uključujući i napad na bliskog bezbjednosnog partnera, ugrozi opstanak Japana i ne postoje druga sredstva da se to riješi.
Aragči, bivši ambasador u Japanu, rekao je da Tokio ima prijateljske odnose sa Teheranom i izrazio nadu da će igrati ulogu u okončanju, kako je naveo, neopravdane i nezakonite "invazije" na njegovu zemlju.
SAD, kako je rekao Aragči, izgleda nisu spremne da otvore razgovore, dodajući da Iran želi kraj rata, a ne prekid vatre, i da traži garanciju da više neće biti napadnut.
Bonus video:
