Robert Miler, bivši direktor FBI-ja poznat po ozbiljnom pristupu, koji je dokumentovao rusko miješanje u američke izbore 2016. godine i kontakte Moskve sa kampanjom Donalda Trampa, ali je odlučio da ne podigne krivičnu optužnicu protiv predsjednika na funkciji, preminuo je u 81. godini, potvrdila je njegova bivša advokatska firma.
Medijski izvještaji nijesu naveli uzrok smrti Milera, odlikovanog veterana rata u Vijetnamu koji je vodio FBI nakon napada 11. septembra 2001. godine na SAD. Njujork Tajms je prošle godine objavio da je Miler bolovao od Parkinsonove bolesti.
Advokatska firma, gdje je Miler radio kao advokat do penzionisanja 2021. godine, saopštio je da žali zbog njegove smrti. "Bob je bio izuzetan lider i javni službenik, kao i osoba najvećeg integriteta".
Miler se povukao 2013. godine nakon 12 godina na čelu Federalnog istražnog biroa, ali ga je četiri godine kasnije visoki zvaničnik Ministarstva pravde ponovo pozvao u javnu službu kao specijalnog tužioca da preuzme istragu o ruskom miješanju u izbore, nakon što je Tramp smijenio tadašnjeg direktora FBI-ja Džejmsa Komija, piše agencija Rojters.
Miler je vodio 22 mjeseca dugu istragu koja je rezultirala optužnicama protiv 34 osobe, uključujući nekoliko Trampovih saradnika, kao i oficire ruske obavještajne službe i tri ruske kompanije, te nizom priznanja krivice i osuđujućih presuda. Miler je na kraju odustao od podizanja krivične optužnice protiv republikanskog predsjednika, što je duboko razočaralo mnoge demokrate.
Tramp je u komentarisao Milerovu smrt. "Dobro, drago mi je da je mrtav", napisao je na mreži Truth Social. "Više ne može da povrijedi nevine ljude".
Njegova istraga o Rusiji, detaljno opisana u izvještaju od 448 stranica iz 2019. godine, ogolila je ono što su Miler i američke obavještajne agencije opisali kao rusku kampanju hakovanja i propagande s ciljem da izazove razdor u SAD, diskredituje demokratsku predsjedničku kandidatkinju iz 2016. Hilari Klinton i pomogne Trampu, kandidatu kojeg je Kremlj preferirao. Rusija je negirala miješanje u izbore.
"Prvo, naša istraga je utvrdila da se ruska vlada miješala u naše izbore na sveobuhvatan i sistematski način", rekao je Miler tokom svjedočenja u Kongresu 2019. godine.
"Drugo, istraga nije utvrdila da su članovi Trampove kampanje bili u zavjeri s ruskom vladom u njenim aktivnostima miješanja u izbore. Mi se nijesmo bavili ‘koluzijom’, jer to nije pravni termin. Umjesto toga, fokusirali smo se na to da li su dokazi bili dovoljni da se bilo koji član kampanje optuži za učešće u kriminalnoj zavjeri. Nijesu bili", dodao je Miler.
Analizirajući da li je Tramp počinio krivično djelo ometanja pravde, Miler je razmatrao niz postupaka. To je uključivalo Trampove pokušaje da specijalni tužilac bude smijenjen i da se ograniči obim istrage, kao i predsjednikove napore da spriječi javnost da sazna za sastanak održan 2016. godine u Tramp kuli u Njujorku između visokih zvaničnika Trampove kampanje i Rusa. Miler predsjednika nije oslobodio odgovornosti, kako je Tramp tvrdio.
"Na osnovu politike Ministarstva pravde i principa pravičnosti, odlučili smo da ne donosimo zaključak o tome da li je predsjednik počinio krivično djelo", rekao je Miler zakonodavcima.
"Predsjednik nije oslobođen odgovornosti za djela koja je navodno počinio", dodao je Miler.
"Brojne veze"
Milera je za preuzimanje istrage o Rusiji imenovao drugi čovjek Ministarstva pravde Rod Rozenstajn.
Istraga je, prema izvještaju, otkrila "brojne veze" između ruske vlade i Trampove kampanje i navela da je predsjednikov tim "očekivao da će imati izbornu korist od informacija ukradenih i objavljenih kroz ruske napore", misleći na hakovane mejlove demokrata, piše Rojters.
Miler, dugogodišnji republikanac, bio je izložen neprekidnim napadima Trampa i njegovih saveznika na njegov integritet, dok su pokušavali da diskredituju istragu i samog specijalnog tužioca. Tramp je preko društvenih mreža, govora i izjava za medije napadao Milera, optužujući ga da vodi politički motivisan "namješteni lov na vještice", da je "odlutao", da se okružio "batinašima" i da ima sukob interesa.
"Sve je to velika prevara", rekao je Tramp 2019. godine.
"Apsolutno, to nije bila prevara", rekao je MIler na saslušanju u Kongresu, podsjećajući na brojne optužnice proistekle iz istrage.
Bivši šef Trampove kampanje Pol Manafort proglašen je 2018. godine krivim po osam tačaka optužnice za finansijske malverzacije, a po još dvije je priznao krivicu, nakon čega je osuđen na sedam i po godina zatvora. Dugogodišnji Trampov savjetnik Rodžer Stoun osuđen je 2019. po sedam tačaka optužnice za laganje Kongresu, ometanje postupka i uticaj na svjedoke, te je osuđen na više od tri godine zatvora. Tramp ih je kasnije pomilovao. Trampov bivši savjetnik za nacionalnu bezbjednost Majkl Flin priznao je krivicu za laganje FBI-ju. Tramp je pomilovao i Flina.
Predstavnički dom, u kojem su tada dominirale demokrate, dva puta je pokrenuo opoziv Trampa nakon što je MIler završio svoj posao, iako ti postupci nijesu proistekli iz nalaza specijalnog tužioca.
Agencija u krizi
Miler je na čelo FBI-ja imenovan od strane republikanskog predsjednika Džordža V. Buša i tu funkciju je preuzeo samo sedmicu prije napada Al Kaide na SAD 11. septembra, izvedenih otetim avionima, u kojima je poginulo oko 3.000 ljudi. Demokratski predsjednik Barak Obama kasnije je produžio Milerov mandat. Kada je napustio funkciju, duže je na toj poziciji bio samo Džej Edgar Huver sa svojim 48-godišnjim stažom.
Mileru se pripisuje transformacija vodeće američke agencije za sprovođenje zakona nakon što su Kongres i nezavisna državna komisija utvrdili da FBI i CIA nijesu dijelili informacije prije napada 11. septembra koje su možda mogle pomoći da se oni spriječe. Miler je preoblikovao FBI u agenciju usmjerenu na zaštitu nacionalne bezbjednosti, pored sprovođenja zakona, ulažući više resursa u antiterorističke istrage i unapređujući saradnju s drugim američkim agencijama, piše Rojters.
Rizikovao je karijeru 2004. godine kada su on i Komi, tada zamjenik ministra pravde, zaprijetili ostavkom nakon što su zvaničnici iz Bušove Bijele kuće pokušali da ponovo odobre program domaćeg prisluškivanja koji je Ministarstvo pravde proglasilo neustavnim. Njih dvojica su požurili u bolnicu u Vašingtonu i spriječili najbliže Bušove saradnike da ubijede bolesnog ministra pravde Džona Eškrofta, koji se oporavljao od operacije žučne kese, da ponovo odobri program nadzora.
Komi je naslijedio Milera na mjestu direktora FBI-ja 2013. godine, da bi ga Tramp kasnije smijenio.
Rođen u imućnoj porodici u Njujorku, Miler je odrastao u blizini Filadelfije, diplomirao na Prinstonu, magistrirao na Univerzitetu u Njujorku i pridružio se Korpusu marinaca SAD, gdje je tri godine služio kao oficir, komandovao vodom u Vijetnamu i dobio odlikovanja, uključujući Bronzanu zvijezdu i Purpurno srce.
Miler je potom diplomirao pravo na Univerzitetu Virdžinija, a kasnije postao savezni tužilac i rukovodilac krivičnog odjeljenja Ministarstva pravde, nadgledajući slučajeve poput gonjenja šefa mafije Džona Dž. Gotija i istrage o bombaškom napadu na let Pan Am 103 iznad Škotske, prije nego što ga je Buš izabrao da vodi FBI.
"On zaista mrzi loše momke", rekao je bivši guverner Masačusetsa Vilijam Veld, koji je prethodio Mileru kao savezni tužilac u Bostonu, za Njujork Tajms 2013. godine.
Bonus video:
