Predsjednik iranskog parlamenta Mohamed Bager Kalibaf zaprijetio je finansijskim institucijama koje finansiraju američku vojsku u objavi na društvenim mrežama, prenosi Gardijan.
"Pored vojnih baza, legitimne mete su i finansijski subjekti koji finansiraju vojni budžet SAD. Američke državne obveznice natopljene su krvlju Iranaca. Ako ih kupujete, kupujete i udar na svoje sjedište i imovinu", napisao je.
"Pratimo vaše portfolije. Ovo je vaše posljednje upozorenje", upozorio je Kalibaf.
Načelnik izraelske vojske, general Ejal Zamir, izjavio je večeras da će biti pojačane kopnene operacije u Libanu, saopštila je izraelska vojska na društvenim mrežama.
"Operacija protiv terorističke organizacije Hezbolah tek počinje", rekao je Zamir tokom sastanka sa komandantima sjevernog sektora izraelske vojske.
"Na kraju operacije u Iranu, Hezbolah će biti ostavljen sam i izolovan. Operacija protiv Hezbolaha je dugotrajna operacija i mi smo spremni za nju", naglasio je Zamir.
"Sada se spremamo da intenziviramo kopnene operacije i napade, prema dobro organizovanom planu. Nećemo stati dok se prijetnja ne otkloni sa granice i dok se ne obezbijedi dugoročna sigurnost za stanovnike sjevernog dijela Izraela", dodao je on.
Liban je na meti izraelskih napada od 2. marta. Izrael tvrdi da napada uporišta pokreta Hezbolah, koji ima podršku Irana.
Ti napadi su dio šire krize na Bliskom istoku koja je počela 28. februara, kada su američke i izraelske snage započele vazdušne napade na Iran, koji je odgovorio napadima na lokacije sa američkim prisustvom u regionu.
(BETA)
Šefica vanjske politike Evropske unije Kaja Kallas razgovarala je telefonom sa iranskim ministrom vanjskih poslova Abasom Aragčijem, saopštio je zvaničnik EU za Rojters.
Kalas je takođe imala odvojene pozive sa kolegama iz Turske, Katara i Južne Koreje o ratu na Bliskom istoku, napadima na energetsku infrastrukturu i hitnoj potrebi za ponovnim otvaranjem Hormuškog moreuza, rekao je zvaničnik.
"Ovi razgovori su dio stalnih napora EU da istraži diplomatske puteve naprijed", dodao je zvaničnik, naglašavajući da "nove prijetnje napadima na ključnu civilnu infrastrukturu ugrožavaju milione ljudi širom Bliskog istoka i šire".
Kalas je posljednji put razgovarala sa Aragčijem u srijedu, kada je, prema zvaničniku EU, istakla da je siguran prolaz kroz Hormuški moreuz prioritet za Evropu.
Iranski ministar vanjskih poslova Abas Aragči izjavio je danas da pomorski saobraćaj ne prolazi kroz Hormuški moreuz zbog zabrinutosti osiguravajućih kuća oko rata koji su pokrenule SAD, ali je istakao da moreuz nije zatvoren, prenosi CNN.
"Hormuški moreuz nije zatvoren. Brodovi oklijevaju jer osiguravajuće kuće strahuju od rata koji je bio vaš izboru, a ne od Irana. Nijedana osiguravajuća kuća, i nijedan Iranac, neće biti pokolebani dodatnim prijetnjama. Pokažite poštovanje", kazao je šef iranske diplomatije.
"Sloboda plovidbe ne može postojati bez slobode trgovine. Poštujte oboje – ili nemojte očekivati ni jedno ni drugo", zaključio je on.
Izraelski vazdušni napad na policijsko vozilo usred Nuseirat kampa u centralnom dijelu Pojasa Gaze usmrtio je danas tri osobe, nekoliko sati nakon što je jedna osoba ubijena u napadu na sjeveru Gaze, prenosi Rojters pozivajući se na zdravstvene zvaničnike.
Medicinski radnici i policijski izvori naveli su da su tri muškarca ubijena u Nuseiratu pripadnici policijskih snaga pod vođstvom Hamasa. Deset osoba je takođe povrijeđeno u napadu, rekli su zdravstveni radnici.
Ranije danas, u odvojenom vazdušnom napadu ubijena je jedna osoba, identifikovana kao vođa jedne od naoružanih grupa Fataha. U istom napadu ranjen je nepoznat broj drugih u četvrti Šejh Radvan na sjeveru Gaze.
Generalni sekretar NATO-a Mark Rute rekao je da je apsolutno uvjeren da će taj savez moći ponovo da otvori Hormuški moreuz.
Govoreći za Foks njuz, Rute se osvrnuo na oštre kritiku koje je predsjednik SAD Donald Tramp uputio savezničkim snagama.
Rute je istakao da je tajnost vojne operacije zahtijevala da zemlje članice NATO-a uzmu vremena da precizno usklade svoj odgovor.
"Evropski saveznici i partneri širom svijeta iskoristili su protekle sedmice da se ujedine. Počeli su da planiraju šta možemo učiniti zajednički kao saveznici, kao partneri Sjedinjenih Država", rekao je šef NATO-a.
Takođe je nazvao američku operaciju ključnom zbog "egzistencijalne prijetnje" iz Irana.
"Vlada Španije zahtijeva otvaranje Hormšskog moreuza i očuvanje svih energetskih objekata na Bliskom istoku“, napisao je u objavi na društvenim mrežama španski premijer Pedro Sančez.
"Nalazimo se na globalnoj prekretnici. Dalja eskalacija mogla bi izazvati dugotrajnu energetsku krizu za cijelo čovječanstvo. Svijet ne bi trebalo da plaća posljedice ovog rata", naveo je on.
Sančez nije precizirao da li se obraća Iranu ili SAD, ali poziv na očuvanje svih energetskih objekata dolazi u kontekstu eskalirajućih napada na ključne naftne i gasne projekte na Bliskom istoku, prenosi Gardijan.
Sin posljednjeg iranskog šaha Reza Pahlavi zatražio je danas od Izraela i Sjedinjenih Američkih Država da poštede civilnu infrastrukturu u Iranu.
„Molim predsjednika (Donalda) Trampa i premijera (Benjamina) Netanjahua da nastave da ciljaju režim i njegov represivni aparat, a da istovremeno poštede civilnu infrastrukturu koja će Irancima biti potrebna za obnovu naše zemlje“, napisao je na platformi Iks (X) Reza Pahlavi, sin posljednjeg iranskog šaha, koji se nalazi u egzilu.
Tramp je u subotu uveče zaprijetio da će iranska nuklearna postrojenja i elektrane biti uništeni ako se Ormuski moreuz ponovo ne otvori u roku od 48 sati.
Iranska Komanda zajedničkih snaga saopštila je danas da, ako se američke prijetnje u vezi sa napadima na iranske elektrane ostvare, Ormuski moreuz će biti potpuno zatvoren i neće se ponovo otvoriti dok se elektrane ne obnove.
U nedjelju prije podne iranski ministar energetike Abas Aljabadi saopštio je da je ključna vodovodna i električna infrastruktura zemlje pretrpjela veliku štetu: „Teroristički i sajber napadi SAD i cionističkog režima bili su usmjereni na desetine postrojenja za prenos i prečišćavanje vode, uništavajući dijelove ključnih mreža za vodosnabdijevanje“, rekao je Aljabadi.
Kao odgovor na Trampove nove prijetnje, iranska vojska je danas ponovo zaprijetila napadom na energetsku infrastrukturu i postrojenja za desalinizaciju u regionu. Iranski poslanik Aladin Borudžrdi rekao je državnoj televiziji da Iran naplaćuje nekim brodovima 2 miliona dolara za prelazak moreuza, navodi britanski Bi-Bi-Si.
Američko-izraelski napadi na Iran počeli su 28. februara.
(BETA)
Benjamin Netanjahu mogao bi da na predstojećim parlamentarnim izborima iskoristi široku podršku koju ima u Izraelu zbog rata sa Iranom, navodi se u analizi Gardijana i dodaje da bi građani u toj zemlji zbog toga mogli i ranije na birališta.
Tokom tri sedmice rata, iranske rakete ubile su najmanje 15 ljudi unutar Izraela i ranile mnoge druge, među kojima oko 200 osoba tokom noćnih udara u blizini nuklearne fabrike na jugu zemlje, ali to nije u javnosti umanjilo podršku ratu.
Ogromna većina jevrejskih Izraelaca podržalo je odluku o početku novog sukoba, a Institut za demokratiju Izraela procjenjuje podršku na više od 90 odsto u dvije ankete o ratu.
Neuzdrmani redovnim zvucima sirena za vazdušni napad, zatvorenim školama, otkazanim letovima ili upozorenjima da kampanja može trajati sedmicama, više od polovine ispitanih željelo je da SAD i Izrael nastave da bombarduju Iran dok njegova vlast ne padne.
Političari opozicije su, uoči parlamentarnih izbora zakazanih za jesen, odložili kampanju i gotovo jednoglasno podržali odluku o napadu na Iran, pokazujući nacionalno jedinstvo.
Entuzijazam za rat izazvao je spekulacije unutar Izraela da bi premijer Benjamin Netanjahu mogao da raspusti parlament ranije, kako bi kao vjetar u leđa iskoristio podršku SAD u sukobu sa Iranom, kao i ubistvo iranskog vrhovnog vođe ajatolaha Alija Hameneija.
Ovi izbori biće prva prilika za Izraelce da direktno iskažu mišljenje o svojoj vladi od Hamasovih napada 7. oktobra 2023. godine.
Libansko Ministarstvo zdravlja saopštilo je u nedjelju da je među poginulima 118 djece i 79 žena, a najmanje 2.786 ljudi je ranjeno, prema izvještaju AP-a. Do subote, broj mrtvih u zemlji iznosio je 1.024 osobe.
Izraelski naseljenici pokrenuli su u subotu masovne napade na nekoliko palestinskih zajednica širom okupirane Zapadne obale, paleći kuće i vozila i ranivši najmanje 11 Palestinaca, prema svjedocima i aktivističkim grupama, prenosi CNN.
U jednom od najozbiljnijih napada, video koji je CNN pribavio pokazuje naseljenike kako pale automobile i imovinu u selu Džalud, južno od Nablusa, dok se iz oblasti dižu guste kolone dima. Snimci sa nadzornih kamera iz sela pokazuju desetine maskiranih i kapuljačom prekrivenih naseljenika kako jure niz ulicu naoružani palicama.
Aktivistička grupa Sumud Network saopštila je da su naseljenici napadali Džalud i obližnji Karyut u talasima, uništavajući i paleći više od 10 kuća.
Sličan napad dogodio se u Fundikmiji, sjeverno od Nablusa, gdje je velika grupa naseljenika upala u selo, lomila automobile i zapalila najmanje dvije kuće, prema Sumudu i video-snimcima sa lica mjesta.
Mustafa Barguti, vođa Palestinske nacionalne inicijative, rekao je da naseljenici iskorištavaju rat s Iranom "za masovne terorističke napade na palestinske civile na Zapadnoj obali“. Barguti je dodao da su naseljenici čak zapalili hitnu ambulantu u medicinskoj klinici u Džaludu.
Izraelska vojska i služba za unutrašnju bezbjednost Šin Bet saopštile su danas da je u napadu u Libanu prošle nedjelje ubijen finansijski zvaničnik palestinskog pokreta Hamas koji djeluje u Pojasu Gaze.
Ubijeni Valid Mohamed Dib opisan je kao ključna ličnost u finansijskoj mreži palestinskog islamističkog pokreta Hamas.
Prema izraelskim vlastima, Dib je upravljao slanjem novca filijalama Hamasa u Libanu, na Zapadnoj obali i drugdje, kao i regrutovanjem pripadnika i koordinisanjem aktivnosti iz Sirije i Libana protiv Izraela.
Izrael je ove sedmice objavio ubistvo još jednog finansijskog zvaničnika Hamasa u Libanu, prenijeli su francuski mediji.
(BETA)
Američki ministar finansija Skot Besent u intervjuu za NBC izjavio je da vlada SAD ima dovoljno novca za finansiranje rata protiv Irana, ali da traži dodatna sredstva od Kongresa kako bi se osiguralo da vojska bude adekvatno opremljena i u budućnosti.
Zahtjev američke vojske da se izdvoji dodatnih 200 milijardi dolara za rat u Iranu nailazi na snažan otpor u Kongresu, pri čemu demokrate, ali i pojedini republikanci, dovode u pitanje potrebu za tim sredstvima nakon velikih izdvajanja za odbranu prošle godine, prenosi Gardijan.
Besent je branio zahtjev, ali nije potvrdio konkretan iznos.
Donald Tramp još nije uputio zvaničan zahtjev Senatu i Predstavničkom domu za odobravanje tih sredstava, a njegova administracija je jasno stavila do znanja da bi cifra mogla da se promijeni.
"Imamo dovoljno novca da finansiramo ovaj rat. Ovo su dodatna sredstva. Predsjednik Tramp je ojačao vojsku, kao što je to učinio u svom prvom mandatu, i kao što sada radi u drugom, i želi da osigura da vojska bude dobro opremljena i ubuduće", rekao je Besent.
Predsjednik Libana Žozef Aun osudio je izraelske napade na infrastrukturu u južnom Libanu, navodeći da oni predstavljaju uvod u kopnenu invaziju i jasno kršenje međunarodnog prava, prenosi CNN.
Ranije danas, izraelski ministar odbrane Izrael Kac izjavio je da vojska treba da ubrza rušenje kuća duž južne granice Libana i uništi sve mostove preko rijeke Litani, koja povezuje jug zemlje sa ostatkom teritorije.
"Ovi napadi predstavljaju opasnu eskalaciju i flagrantno kršenje suvereniteta Libana. Oni su uvod u kopnenu invaziju, na koju Liban već dugo upozorava putem diplomatskih kanala. Takođe odražavaju opasan trend sistematskog uništavanja infrastrukture, civilnih objekata i stambenih zona u libanskim selima, što predstavlja politiku kolektivnog kažnjavanja civila", rekao je Aun.
On je dodao da gađanje mostova na rijeci Litani spada u "sumnjive planove za uspostavljanje tampon-zone, učvršćivanje okupacije i nastavak izraelskog širenja na libansku teritoriju".
Libanski predsjednik pozvao je međunarodnu zajednicu, uključujući Ujedinjene nacije i članice Savjeta bezbjednosti, da preduzmu mjere kako bi obuzdale Izrael.
Izraelski premijer Benjamin Netanjahu pozvao je danas na formiranje globalne koalicije protiv Irana i obećao da će lično "ciljati" svakog iranskog lidera, prenio je pariski list Mond na svom sajtu.
Posjećujući mjesto raketnog napada u Aradu, Netanjahu je pozvao svjetske lidere da obavežu svoje države na zajedničku vojnu operaciju koju predvode Izrael i Sjedinjene Američke Države protiv Irana.
Pošto je Iran interkontinentalnom balističkom raketom pogodio britansko-američku vazduhoplovnu bazu na ostrvu Dijego Garsija, daleko u Indijskom okeanu, Netanjahu je rekao novinarima da iz toga izgleda da Iran "ima mogućnost da udari duboko u Evropi".
Povodom iranske blokade Hormuškog moreuza između Persijskog/Arapskog zaliva i Ormuskog zaliva koji vodi u Indijski okean i dalje u svijet, Netanjahu je kazao da Iranci ciljaju sve i blokiraju međunarodnu pomorsku i energetsku rutu, pokušavajući da ucijene cijeli svijet.
"Vrijeme je da nam se pridruže lideri drugih zemalja", rekao je on.
Izraelski premijer je osudio nedavne iranske napade u blizini vjerskih mjesta u Jerusalimu.
"Pucali su na Jerusalim, odmah pored svetih mjesta tri monoteističke religije: Zida plača, Crkve Svetog groba i džamije Al Aksa. Čudom, nijedno od njih nije pogođeno, ali su ciljali sveta mjesta tri glavne religije", rekao je Netanjahu.
Na pitanje o odgovoru Izraela na napade na izraelske civile, Netanjahu je odgovorio da se reaguje velikom silom, ali ne protiv civila.
"Ciljamo režim, Revolucionarnu gardu, tu kriminalnu organizaciju. Ciljamo njih lično, njihove vođe, njihove objekte i njihove ekonomske resurse. Djelujemo sa velikom čvrstinom", rekao je izraelski premijer.
(BETA)
Iranski predsjednik Masud Pezeškijan izjavio je da "prijetnje i teror" jačaju jedinstvo Irana, nakon što je Donald Tramp juče upozorio da će "sravniti sa zemljom" iranske elektrane ako Hormuški moreuz ne bude otvoren u roku od 48 sati, prenosi Gardijan.
"Iluzija o brisanju Irana sa mape pokazuje očaj pred voljom naroda koji stvara istoriju. Prijetnje i teror samo jačaju naše jedinstvo. Hormuški moreuz je otvoren za sve, osim za one koji narušavaju našu teritoriju. Odlučno ćemo se suprotstaviti tim nepromišljenim prijetnjama na bojnom polju“, poručio je Pezeškijan.
Generalni direktor Međunarodne agencije za atomsku energiju, Rafael Grosi, izjavio je da se nada da će ponovo uspostaviti razgovore između Irana i Sjedinjenih Američkih Država o iranskom nuklearnom programu, uprkos eskalaciji sukoba.
"Vodio sam važne razgovore ovdje u Bijeloj kući, ali i sa Iranom. Postoje određeni kontakti i nadamo se da ćemo uspjeti da ponovo uspostavimo tu liniju komunikacije", rekao je Grosi za CBS News, uz upozorenje da ništa ne može da se dogodi dok bombe padaju.
"Dok god postoje pregovori, uvijek postoji mogućnost za dogovor. To ne možemo negirati“, rekao je on u emisiji „Face the Nation“, odgovarajući na pitanje voditeljke Margaret Brenan o šansama za sporazum. Grosi je dodao da nije imao čast da direktno razgovara sa Donaldom Trampom, ali je intervju završio riječima da ni u najmračnijem času ne smijemo izgubiti nadu.
Izraelski ambasador u SAD Majkl Lajter rekao je za CNN da su iranski napadi u Aradu, Dimoni i na sjeveru Izraela doveli do više poginulih, kao i do više od 150 povrijeđenih.
Lajter je poručio da će Izrael nastaviti sa pritiskom "dok ovaj režim ne bude slomljen".
"Ne možemo više živjeti sa državom koja nas demonizuje, koja ima namjeru da nas uništi, koja stalno govori da će nas uništiti i koja sada ispaljuje balističke rakete na sve svoje susjede. To mora prestati", rekao je on.
Predsjednik SAD Donald Tramp učiniće sve što je potrebno da ostvari svoje ciljeve na Bliskom istoku, izjavio je ministar finansija Skot Besent, nakon što su SAD zaprijetile napadima na iranske elektrane ako Hormuški moreuz ne bude ponovo otvoren u roku od 48 sati, prenosi CNN.
"Tramp ostavlja sve opcije otvorenim. Imali smo veoma uspješnu kampanju bombardovanja vojnih postrojenja na ostrvu Harg, koje je čvorište iranskog izvoza nafte", rekao je Besent u emisiji "Meet the Press" na NBC-ju, dodajući da će se tek vidjeti šta slijedi na tom ostrvu.
Upitan o uticaju rata na američku ekonomiju, Besent je rekao da bi Amerikanci prihvatili "50 dana privremeno povišenih cijena" ako bi to značilo 50 godina mira na Bliskom istoku.
Ipak, naglasio je da je pomeninjanje 50 dana samo ilustracija i nije precizirao kada bi cijene mogle početi da padaju.
Besent je dodao da je procjena da bi Iran mogao zaraditi 14 milijardi dolara od nafte nakon eventualnog ukidanja sankcija "prenaglašena", jer SAD koriste iransku naftu protiv samog Irana.
"U suštini, primjenjujemo neku vrstu ‘džiu-džicua’ nad Irancima: koristimo njihovu sopstvenu naftu protiv njih", rekao je on.
Upitan da li Donald Tramp deeskalira ili eskalira rat, Besent je odgovorio: "Te dvije stvari se ne isključuju. Ponekad morate eskalirati da biste deeskalirali".
Napadi širom Irana oštetili su više od 80.000 civilnih objekata, uključujući medicinske centre, škole i ambulantna vozila, saopštilo je Iransko društvo Crvenog polumjeseca, prenose iranski mediji.
U provinciji Teheran, napadi su pogodili 275 farmaceutskih, zdravstvenih i hitnih centara, 498 škola i 17 centara Crvenog polumjeseca, javlja agencija IRNA, pozivajući se na Pira Hoseina Kolivanda, predsjednika ove organizacije.
"Napadi na ove objekte i opremu nisu samo uništavanje zgrada ili vozila, već direktni udari na sisteme koji spašavaju ljudske živote", prenosi IRNA Kolivandove riječi.
Jedan humanitarni radnik Crvenog polumjeseca iz centralnog iranskog grada Esfahana poginuo je dok je služio i spašavao živote, rekao je Kolivand, dodajući da je mnogo drugih povrijeđeno.
Iranski ministar zdravlja Mohamed-Reza Zafargandi izjavio je da je od početka rata oštećeno oko 300 medicinskih i hitnih centara, prenose državni mediji.
Pogledajte još:
Preuzmi aplikaciju i prati vijesti
PRATITE NAS NA
