Iran i Sjedinjene Države djelovali su juče kao da su zapali u ćorsokak, dodatno zaoštravajući stavove o pregovorima o prekidu vatre i otvarajući prostor za novu moguću eskalaciju rata na Bliskom istoku. Hiljade dodatnih američkih vojnika približavale su se regionu, Izrael je slao još trupa u južni Liban radi borbe protiv militantne grupe Hezbolah, koju podržava Iran, a Teheran je učvrstio kontrolu nad strateški važnim Hormuškim moreuzom.
Američki predlog za okončanje gotovo četvoronedjeljnih borbi je "jednostran i nepravedan", rekao je juče visoki iranski zvaničnik za Rojters, dok je predsjednik SAD Donald Tramp poručio da Iran mora pristati na sporazum ili se suočiti sa nastavkom napada.
Iranski zvaničnik je naveo da je prijedlog, koji je Teheranu prenio Pakistan, "detaljno razmotren u srijedu uveče od strane najviših iranskih zvaničnika i predstavnika vrhovnog vođe". Prema njegovim riječima, prijedlog ne ispunjava minimalne uslove za uspjeh i služi isključivo interesima SAD i Izraela, uz napomenu da diplomatija nije okončana uprkos tome što trenutno ne postoji realan plan za mirovne pregovore.
Jedan zapadni diplomata ocijenio je da je američka pozicija "maksimalistička" i da nije jasno da li Vašington zaista želi da okonča rat ili da smiri tržišta uoči moguće kopnene operacije.
Tramp je Irance opisao kao "odlične pregovarače", ali je dodao da nije siguran da je "spreman da sa njima postigne dogovor kako bi se rat okončao".
Iran je pokrenuo napade na Izrael, američke baze i zemlje Zaliva, a istovremeno je faktički blokirao izvoz goriva sa Bliskog istoka kroz Hormuški moreuz, nakon što su SAD i Izrael 28. februara napali Iran.
"Oni sada imaju priliku, govorim o Iranu, da trajno odustanu od svojih nuklearnih ambicija i krenu novim putem", rekao je Tramp tokom sjednice kabineta u Bijeloj kući. "Vidjećemo da li to žele. Ako ne žele, mi smo njihova najgora noćna mora. U međuvremenu, nastavićemo da ih razaramo."
Jedan zapadni diplomata ocijenio je da je američka pozicija "maksimalistička" i da nije jasno da li Vašington zaista želi da okonča rat ili da smiri tržišta uoči moguće kopnene operacije
Cijena nafte porasla je juče na 105 dolara po barelu, dok su berze pale zbog obnovljenog pesimizma u pogledu mogućnosti prekida vatre, a globalni sektori plastike, tehnologije, trgovine i turizma trpe posljedice.
Tramp je juče sugerisao da Iran dozvoli prolazak 10 naftnih tankera kroz Hormuški moreuz kao gest dobre volje u pregovorima, uključujući i neke brodove pod pakistanskom zastavom, dodatno pojašnjavajući ono što je ranije opisao kao "poklon" Irana.
Predsjednik, za kojeg se očekuje da pošalje hiljade vojnika na Bliski istok, čime se podstiču očekivanja o kopnenoj invaziji, takođe je rekao da je preuzimanje kontrole nad iranskom naftom jedna od opcija, ali nije iznio dodatne detalje.
U dopisu Irana Ujedinjenim nacijama, u koji je Rojters imao uvid u utorak, navodi se da "brodovi koji nijesu neprijateljski nastrojeni" mogu prolaziti kroz moreuz ukoliko koordiniraju sa iranskim vlastima.
Jedan tajlandski tanker već je prošao kroz moreuz nakon diplomatske koordinacije sa Iranom, dok je Malezija saopštila da je i njenim brodovima dozvoljen prolazak, što ukazuje na ublažavanje ograničenja za pojedine zemlje.
Iranska ambasada u Madridu saopštila je da bi Teheran bio otvoren za svaki zahtjev Španije u vezi sa moreuzom, što je prvi takav signal upućen nekoj članici EU. "Iran smatra Španiju zemljom posvećenom međunarodnom pravu, zbog je otvoren za svaki zahtjev koji dolazi iz Madrida. #HormuškiMoreuz", navodi se u objavi iranske ambasade na platformi X.
Španija ima relativno malu trgovačku flotu, ali je bila među prvim zemljama koje su osudile američko-izraelske napade na Iran, nazivajući rat nepromišljenim i nelegalnim.
Specijalni izaslanik SAD Stiv Vitkof potvrdio je da je Vašington poslao "listu od 15 tačaka" kao osnovu za pregovore o okončanju rata.
Ministar spoljnih poslova Pakistana rekao je da se "posredni razgovori" između SAD i Irana odvijaju putem poruka koje prenosi Islamabad, uz podršku drugih država, uključujući Tursku i Egipat. Ipak, eventualni pregovori vjerovatno bi bili izuzetno teški, s obzirom na pozicije koje su obje strane zauzele.
Prema dostupnim informacijama, prijedlog od 15 tačaka uključuje zahtjeve koji idu od demontaže iranskog nuklearnog programa i ograničavanja raketnih kapaciteta do faktičkog prepuštanja kontrole nad Hormuškim moreuzom.
Iran je od početka rata dodatno zaoštrio stavove, tražeći garancije protiv budućih vojnih akcija, nadoknadu štete i formalnu kontrolu nad moreuzom, navode iranski izvori i dodaju da među iranskim tvrdolinijašima debata o tome da li bi Teheran trebalo da teži izradi nuklearne bombe, postaje sve glasnija, javnija i odlučnija.
Teheran je takođe posrednicima poručio da Liban mora biti uključen u svaki sporazum o prekidu vatre, navode regionalni izvori.
Tramp nije precizirao s kim SAD pregovaraju u Iranu, imajući u vidu da su među hiljadama poginulih u ratu širom Bliskog istoka i brojni visoki zvaničnici.
Izrael je uklonio iranskog ministra spoljnih poslova Abasa Aragčija i predsjednika parlamenta Mohamada Bakera Galibafa sa liste meta, nakon što je Pakistan apelovao na Vašington da utiče na Izrael da ih ne gađa, rekao je za Rojters pakistanski izvor upoznat sa razgovorima.
Američki i izraelski zvaničnici su saopštili da je Izrael ubio komandanta mornarice Iranske revolucionarne garde i da mu je preostalo još mnogo meta dok nastavlja da slabi iranske kapacitete.
Bonus video:
