Jedna proiranska hakerska grupa iznijela je tvrdnju da je uspjela da hakuje lični mejl nalog direktora Federalnog istražnog biroa SAD (FBI) Keša Patela i postavila je onlajn njegove fotografije za koje se čini da su godinama stare, a postavila je i njegov CV i druga lična dokumenta.
Za mnoge od tih dokumenata se čini da su stariji više od 10 godina.
"Keš Patel, sadašnji vođa FBI, koji je nekada video kako se njegovo ime sa ponosom ističe u štabu te agenije, sada će naći svoje ime na listi uspješno hakovanih žrtava", navodi se u poruci koju je na internet postavila grupa koja sebe naziva Handala.
Uz poruku je priloženo desetak slika Patela, uključujući jednu na kojoj on pozira kraj starinskih sportskih kola i jednu na kojoj puši cigaru. Handala je saopštila da će dostupnim za skidanje učiniti njegove mejlove i druge dokumente koje je imao na nalogu, a čini se da većina dokumenata potiče sa privatnih i poslovnih putovanja Patela od prije više od 10 godina.
"FBI je svjestan da toga su zlonamjerni akteri udarili na lične mejl-informacije direktora Patela, i poduzeli smo sve neophodne korake da ublažimo potencijalne rizike u vezi sa ovom aktivnošću", saopštio je FBI i naznačio da su "informacije o kojima se radi "istorijskog karaktera po svojoj prirodi i ne sadrže nikakve vladine informacije".
Nije jasno kada se hakovanje desilo. Medijski izvještaji iz decembra 2024. godine, prije no što je Patel imenovan za direktora FBI, govorili su o tome da je njega FBI informisao o tome da se našao na udaru jedne iranske hakerske operacije.
Handala je proiranska i propalestinska hakerska grupa koja je ovog mjeseca preuzela odgovornost za remećenje sistema u Strajkeru, medicinskoj tehnološkoj kompaniji iz Mičigena, i navela je da je to učinila u znak odmazde za pogibiju iranskih učenica do kojeg je došlo prvog dana napada SAD i Izraela na Iran.
Do njihove pogibije je, kako se čini, došlo usred američkog vazdušnog napada.
Administracija predsjednika SAD Donalda Trampa ponudila je 10 miliona dolara nagrade onome ko joj dostavi informaciju koja bi dovela do identifikacije članova Handale.
(Beta)
Izraelska vojska saopštila je da je gađala reaktor za tešku vodu i postrojenje za preradu uranijuma u centralnom Iranu.
"Prije kratkog vremena, izraelsko ratno vazduhoplovstvo… izvelo je napad na postrojenje za tešku vodu u Araku, u centralnom Iranu", navodi se u saopštenju vojske koje prenosi Agencija Frans pres (AFP), uz opis da je riječ o "ključnom mjestu za proizvodnju plutonijuma za nuklearno oružje".
Iranski mediji ranije su izvijestili da su američko-izraelski napadi pogodili kompleks za tešku vodu u Khondabu, navodeći da nije bilo žrtava niti curenja radijacije na toj lokaciji.
Radovi na reaktoru počeli su 2000-ih, ali su zaustavljeni u okviru nuklearnog sporazuma iz 2015. godine, koji je Donald Tramp napustio 2018. Jezgro reaktora je uklonjeno i zaliveno betonom, čime je postrojenje učinjeno neoperativnim, piše Gardijan.
Istraživački reaktor je zvanično bio namijenjen za proizvodnju plutonijuma u medicinske svrhe, a lokacija uključuje i postrojenje za proizvodnju teške vode.
Izraelska vojska je takođe saopštila da je u petak gađala postrojenje za preradu uranijuma u Jazdu, u centralnom Iranu, prenosi AFP.
"Prije kratkog vremena, izraelsko ratno vazduhoplovstvo… izvelo je napad na postrojenje za ekstrakciju uranijuma u Jazdu“, navodi se u saopštenju, uz opis da je riječ o "jedinstvenom objektu u Iranu koji se koristi za proizvodnju sirovina potrebnih za proces obogaćivanja uranijuma".
Iranska organizacija za atomsku energiju saopštila je da napad na to postrojenje "nije doveo do oslobađanja radioaktivnog materijala".
Postrojenje za tešku vodu u Araku bilo je meta izraelskih napada i tokom 12-dnevnog rata prošlog juna, kada su i Sjedinjene Države izvele bombardovanja.
Međunarodna agencija za atomsku energiju (IAEA) navodi da je lokacija tada "oštećena" i da se procjenjuje da "od tog vremena nije u potpunosti operativna". Međutim, agencija je saopštila da nije imala pristup tom postrojenju od maja 2025. godine.
Više od 300 američkih vojnika ranjeno je od početka rata s Iranom 28. februara, saopštila je Centralna komanda SAD.
"Od početka operacije Epic Fury, ranjena su približno 303 pripadnika američke vojske. Velika većina tih povreda bila je lakše prirode, a 273 vojnika vratila su se na dužnost", rekao je kapetan američke mornarice Tim Hokins.
Jedan američki zvaničnik, koji je želio da ostane anoniman, rekao je za AFP da je 10 vojnika i dalje teško ranjeno.
Prema najnovijim podacima, u ratu je poginulo još 13 američkih vojnika - sedam u Persijskom zalivu i šest u Iraku, prenosi Gardijan.
Francuski ministar vanjskih poslova Žan-Noel Baro izjavio je da je američki državni sekretar Marko Rubio sugerisao da je cilj Vašingtona da uništi iranske balističke kapacitete i da Pariz dijeli iste ciljeve kada je riječ o obnavljanju slobode plovidbe kroz Hormuški moreuz.
"Neću govoriti u ime Marka Rubija i rado ću se pozvati na njegove javne izjave koje je nedavno dao, a koje odgovaraju razgovorima koje smo danas vodili o zvanično navedenim vojnim ciljevima SAD, odnosno neutralizaciji iranskih balističkih kapaciteta", rekao je Baro na marginama sastanka G7 u Francuskoj.
Upitan da li su SAD iznijele zahtjeve u vezi s Hormuškim moreuzom, Baro je rekao da Francuska dijeli iste ciljeve kao i Sjedinjene Države i da će sistem pratnje za tankere biti neophodan kada prođe vrhunac neprijateljstava u regionu, piše agencija Rojters.
Iranski Korpus islamske revolucionarne garde (IRGC) saopštio je da je jutros vratio tri plovila koja su pokušavala da prođu kroz Hormuški moreuz.
"Tri kontejnerska broda različitih nacionalnosti pokušala su da se kreću prema označenom koridoru za ovlašćena plovila. Vraćeni su nakon upozorenja mornarice IRGC-a", navodi se u saopštenju službe za odnose s javnošću IRGC-a.
U saopštenju se takođe navodi da je "Hormuški moreuz zatvoren i da će svaki prolazak kroz njega naići na odlučan odgovor".
"Prolazak bilo kojeg plovila ka i iz luka koje pripadaju saveznicima i pristalicama SAD-a i Izraela, prema bilo kojoj destinaciji i kroz bilo koji koridor, zabranjen je", navodi se.
Iranski ministar vanjskih poslova Abas Aragči rekao je prije dva dana na državnoj televiziji da je Iran do sada prihvatio zahtjeve za prolazak brodova iz zemalja poput "Kine, Rusije, Pakistana, Iraka i Indije". On je dodao da, iz perspektive Irana, moreuz "nije potpuno zatvoren, već zatvoren za neprijatelje".
Izraelska vojska jutros je izvela niz udara u strogom centru Teherana, dan nakon što je američki predsjednik Donald Tramp odložio planove da uništi iranska energetska postrojenja zbog zatvaranja Hormuškog moreuza.
Izrael je premjestio hiljade vojnika preko granice u Liban, gdje nastoji da preuzme kontrolu nad cijelim područjem južno od rijeke Litani – oko 30 kilometara sjeverno od granice.
Kako javljaju mediji, iznad Bejruta se danas izdizao dim.
U Bahreinu i Kataru jutros su se oglasile sirene zbog nadolazećeg iranskog napada.
Kuvajt je danas saopštio da je njegova luka u Kuvajt Sitiju bila na meti napada, kao i da je pričinjena materijalna šteta. U napadu nema povrijeđenih.
Od početka izraelsko-američke akcije protiv Irana poginulo je više od 1.900 osoba u Iranu i skoro 1.100 u Libanu.
Najmanje 18 osoba poginulo je u Izraelu, dok su tri izraelska vojnika poginula u Libanu. Trinaest pripadnika američke vojske je poginulo, kao i brojni civili na kopnu i moru u regionu Zaliva.
Milioni ljudi u Libanu i Iranu su raseljeni.
(Beta)
Izraelsko ratno vazduhoplovstvo saopštilo je da je tokom noći napalo proizvodne objekte balističkih raketa i sisteme protivvazdušne odbrane u Iranu.
Kako se navodi, u Teheranu su avioni izraelskog ratnog vazduhoplovstva pogodili infrastrukturu i objekte koje režim koristi za proizvodnju oružja, sa naglaskom na one za proizvodnju balističkih raketa“, prenosi Tajms ov Izrael.
U zapadnom Iranu, navodi izraelska vojska, pogodile su lansirne sisteme balističkih raketa i skladišta, koji, kako se ističe, "predstavljaju prijetnju državi Izrael", prenosi RTS.
(MINA)
Lokalno stanovništvo u državama Persijskog zaliva koristi se kao živi štit tokom američko-izraelskog rata protiv Irana, izjavio je iranski ministar spoljnih poslova Abas Aragči, prenosi poluzvanična novinska agencija Tasnim, navodi britanski list Gardijan.
"Od početka ovog rata, američki vojnici su napustili vojne baze u zemljama Savjeta za saradnju u Zalivu (GCC) kako bi se sklonili u hotele i kancelarije. Oni koriste građane GCC kao živi štit. Hoteli u Sjedinjenim Američkim Državama (SAD) odbijaju rezervacije oficirima koji mogu ugroziti goste. Hoteli u GCC trebalo bi da učine isto", naveo je Aragči danasu objavi na mreži Iks.
Pakistanski premijer Šehbaz Šarif izjavio je u utorak da je njegova zemlja spremna da "olakša sadržajne i konačne pregovore" radi okončanja rata na Bliskom istoku, usred pokušaja da se Islamabad nametne kao moguće mjesto za pregovore između Sjedinjenih Američkih Država (SAD) i Irana, prenosi britanski list Gardijan.
Bijela kuća je potvrdila da je načelnik pakistanske vojske Asim Munir prošlog vikenda razgovarao telefonom sa predsjednikom SAD Donaldom Trampom o tom sukobu.
Katar, Turska i Egipat pominju se kao moguća mjesta za pregovore, ali Teheran navodno više naginje Islamabadu, navodi Gardijan.
Izraelska vojska saopštila je da je rano jutros izvela udare na ciljeve u Teheranu, prenosi Agencija Frans Pres (AFP), navodi britanski list Gardijan.
U vojnom saopštenju navodi se da su izraelske snage "završile široki talas udara usmjerenih na infrastrukturu iranskog terorističkog režima u srcu Teherana".
Vojska je u odvojenom saopštenju navela i da je gađala "pogone za proizvodnju balističkih raketa i sistema protivvazdušne odbrane širom Irana".
Takođe je saopšteno da su pogođeni raketni lanseri i skladišta u zapadnom Iranu, kao i pogoni za proizvodnju raketa u prijestonici Irana.
Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Donald Tramp je posljednjih dana više puta tvrdio da je ostvaren napredak u razgovorima sa Iranom, iako je Teheran negirao da se vode bilo kakvi formalni pregovori.
Izraelska vojska saopštila je da je pogodila "glavno postrojenje za proizvodnju raketa i morskih mina" u Iranu, navodi Bi Bi Si.
Izraelske odbrambene snage navode da je vazduhoplovstvo gađalo lokaciju u Jazdu, u centralnom Iranu, gdje se, kako tvrde, razvija "većina" raketa i morskih mina iranske mornarice.
Vjeruje se da Iran posjeduje hiljade morskih mina, i iako nije jasno da li su raspoređene, njihov potencijal da oštete komercijalne brodove doprinio je bezbjednosnim strahovima koji su praktično zatvorili Hormuški moreuz.
Kuvajt je saopštio da je njegova glavna komercijalna luka napadnuta "neprijateljskim" dronovima, prenosi Bi Bi Si.
U saopštenju Uprave za luke Kuvajta navodi se da je luka Šuvajh bila meta napada, uz napomenu da "prvi izvještaji ukazuju na materijalnu štetu, ali bez ljudskih žrtava".
Dodaje se da su u luci sada na snazi hitne mjere.
Izraelska vojska objavila je nove detalje o noćnim napadima na Iran, za koje tvrdi da su bili usmjereni na rakete i sisteme protivvazdušne odbrane širom zemlje.
Napadi u iranskoj prijestonici Teheranu bili su usmjereni na lokacije za koje tvrdi da su korišćene za proizvodnju oružja, prvenstveno balističkih raketa, prenosi Bi Bi Si (BBC).
Izraelske odbrambene snage (IDF) saopštile su da je u zapadnom Iranu vazduhoplovstvo pogodilo "lanserе raketa i skladišta raketa".
Predsednik Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Donald Tramp izjavio je da će produžiti rok do 6. aprila kako bi Iran postigao dogovor o okončanju rata ili se suočio sa uništenjem svojih energetskih postrojenja, navodeći da razgovori "veoma dobro napreduju", ali je Teheran američki predlog odbacio kao nepravedan, prenosi agencija Rojters.
Rat, koji traje četiri sedmice, proširio se širom Bliskog istoka, usmrtio hiljade ljudi i pogodio globalnu ekonomiju naglim rastom cijena energenata, podstičući strahovanja od globalne inflacije.
SAD i Izrael pokrenuli su napade na Iran 28. februara nakon što pregovori o teheranskom nuklearnom programu nisu doveli do dogovora.
Tramp je u četvrtak, tokom sjednice kabineta u Bijeloj kući, zaprijetio da će pojačati pritisak na Iran ukoliko ne postigne sporazum. Kasnije je na društvenim mrežama objavio da će pauzirati ranije najavljene napade na iranska energetska postrojenja na 10 dana, odnosno do 6. aprila 2026. u 20 časova po istočnoameričkom vremenu (7. aprila u 02.00 po srednjeevropskom).
"Razgovori su u toku i, uprkos netačnim tvrdnjama takozvanih lažnih medija i drugih, odvijaju se veoma dobro", dodao je u objavi na mreži Trut soušal.
Iran je saopštio da ne vodi pregovore sa Vašingtonom, a Tramp nije naveo sa kim SAD pregovaraju u Iranu, s obzirom na to da su mnogi visoki zvaničnici ubijeni u ratu.
Tramp je 23. marta objavio obustavu svih zaprijećenih udara na elektrane i energetsku infrastrukturu u trajanju od pet dana, ali je sada taj rok produžio na deset.
Iran nije tražio desetodnevnu pauzu u takvim napadima, objavio je Vol strit džurnal, pozivajući se na posrednike u mirovnim pregovorima.
Tramp je u emisiji "The Five" televizije Foks njuz rekao da su Iranci tražili sedmodnevnu pauzu u napadima na energetska postrojenja. Iz Teherana nije odmah stigla reakcija.
Iran je saopštio da će uzvratiti napadima na energetske objekte u zalivskom regionu ukoliko Tramp sprovede svoju prijetnju.
Mogućnost uzajamnih napada na civilnu infrastrukturu mogla bi dodatno uzdrmati globalna tržišta i ugroziti egzistenciju miliona civila u regionu koji zavise od električne energije za funkcionisanje gradova i snabdijevanje svježom vodom, navodi Rojters.
Ujedinjeni Arapski Emirati (UAE) saopštili su Sjedinjenim Američkim Državama (SAD) i drugim zapadnim saveznicima da bi učestvovali u multinacionalnoj pomorskoj operativnoj grupi za ponovno otvaranje Hormuškog moreuza, objavio je danas Fajnenšl tajms, pozivajući se na osobe upoznate sa tim pitanjem, prenosi agencija Rojters.
UAE pokušava da podstakne desetine zemalja da formiraju "Bezbjednosne snage Hormuza" radi odbrane moreuza od iranskih napada i pratnje brodova, dodaje se u izvještaju.
UAE se suočio sa više iranskih napada nego bilo koja druga zemlja u regionu, uključujući i Izrael.
Nekoliko američkih saveznika saopštilo je da za sada nema neposredne planove da pošalje brodove radi deblokade Hormuškog moreuza, odbijajući Trampov zahtev za vojnu podršku kako bi ovaj vitalni plovni put ostao otvoren.
Francuska je u četvrtak saopštila da je vodila razgovore sa oko 35 zemalja u potrazi za partnerima i predlozima za misiju ponovnog otvaranja moreuza, ali tek po okončanju američko-izraelskog rata protiv Irana.
Iran je praktično blokirao Hormuški moreuz, kroz koji prolazi oko 20 odsto svjetske nafte i tečnog prirodnog gasa, što je podiglo cijene energenata i pojačalo strahovanja od globalne inflacije.
UAE takođe radi sa Bahreinom na rezoluciji Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija kako bi svakoj budućoj operativnoj grupi obezbijedio mandat, ali bi se Rusija i Kina tom potezu mogle usprotiviti, dodaje se u izvještaju.
Članice Savjeta bezbjednosti UN započele su pregovore o rezolucijama za zaštitu komercijalne plovidbe u i oko Hormuškog moreuza, uključujući i bahreinski nacrt koji bi odobrio upotrebu "svih neophodnih sredstava", izvijestio je Rojters ranije ove sedmice.
Prošle sedmice jedan visoki emiratski zvaničnik izjavio je da bi UAE mogao da se pridruži naporima pod vođstvom SAD za zaštitu plovidbe u Hormuškom moreuzu, nakon što je Iran gotovo potpuno zatvorio taj plovni put za brodove.
Taj plovni put je od vitalnog značaja za ekonomiju UAE, kao velikog izvoznika nafte i trgovačkog čvorišta. Iran je više puta napao emiratsku luku koja se nalazi van Zaliva i koristi se za utovar naftnog izvoza.
Rojters nije mogao odmah da potvrdi taj izvještaj.
Iran i Sjedinjene Države djelovali su juče kao da su zapali u ćorsokak, dodatno zaoštravajući stavove o pregovorima o prekidu vatre i otvarajući prostor za novu moguću eskalaciju rata na Bliskom istoku. Hiljade dodatnih američkih vojnika približavale su se regionu, Izrael je slao još trupa u južni Liban radi borbe protiv militantne grupe Hezbolah, koju podržava Iran, a Teheran je učvrstio kontrolu nad strateški važnim Hormuškim moreuzom.
Više o tome u posebnom tekstu:
NE PROPUSTITE
Bonus video:
