Iran upozorava Sjedinjene Države da je spreman da se suprotstavi bilo kakvom kopnenom napadu, optužujući Vašington da potajno planira invaziju sa kopna dok javno traži pregovore, u trenutku kada je rat, u kojem su poginule hiljade ljudi i koji je izazvao poremećaj u globalnom snabdijevanju energijom, ušao u drugi mjesec.
U poruci objavljenoj povodom 30 dana od početka rata, predsjednik iranskog parlamenta Mohamed Bager Galibaf rekao je: “Neprijatelj javno signalizira pregovore, dok u tajnosti planira kopneni napad.”
“Naša paljba se nastavlja”, rekao je Galibaf. “Naše rakete su spremne. Naša odlučnost i vjera su porasle”. Dodao je da iranske snage “čekaju dolazak američkih trupa na kopnu kako bi ih zapalile i zauvijek kaznile njihove regionalne partnere”.
Iran je juče, kako prenosi Rojters, saopštio da je preko posrednika primio američke mirovne prijedloge, nakon razgovora koje su u nedjelju vodili ministri spoljnih poslova Pakistana, Egipta, Saudijske Arabije i Turske. Međutim, portparol iranskog Ministarstva spoljnih poslova Esmail Bagei rekao je da su prijedlozi “nerealni, nelogični i pretjerani”. “Naš stav je jasan. Nalazimo se pod vojnom agresijom. Stoga su svi naši napori i snaga usmjereni na odbranu”, rekao je na konferenciji za novinare.
Ubrzo nakon Bageijevih izjava, Tramp je u objavi na društvenim mrežama rekao da SAD vode razgovore sa “razumnijim režimom” kako bi okončale rat u Iranu, ali je istovremeno uputio novo upozorenje u vezi sa Hormuškim moreuzom.
“Ostvaren je veliki napredak, ali ako iz bilo kog razloga sporazum uskoro ne bude postignut, što vjerovatno hoće, i ako Hormuški moreuz odmah ne bude ‘otvoren za poslovanje’, okončaćemo naš ‘lijepi boravak’ u Iranu tako što ćemo raznijeti i potpuno uništiti sve njihove elektrane, naftna polja i ostrvo Harg”, napisao je Tramp.
Preuzimanje kontrole nad Hargom zahtijevalo bi kopnene trupe, navodi Rojters. Ministarstvo odbrane SAD upućuje hiljade vojnika na Bliski istok, čime Trampu daje mogućnost da pokrene kopnenu ofanzivu, ali on još nije odobrio nijedan od tih planova, prema navodima više medija.
Svaka američka kopnena operacija vjerovatno bi se zaustavila ispod nivoa potpune invazije i umjesto toga bi se oslanjala na upade specijalnih snaga i konvencionalne pješadije, prema izvještajima o planiranju mogućih scenarija. Međutim, čak i ograničena misija mogla bi izložiti američke trupe iranskim dronovima, raketama, vatri sa zemlje i improvizovanim eksplozivnim napravama, piše britanski “Gardijan”.
Bijela kuća šalje kontradiktorne signale, naizmjenično govoreći o deeskalaciji i prijeteći širim ratom, ocjenjuje britanski “Gardijan”. Portparolka Bijele kuće Kerolin Levit rekla je da planiranje u Pentagonu ima za cilj da Trampu obezbijedi “maksimalnu fleksibilnost u izboru opcija”, a ne da signalizira konačnu odluku. Tramp je Prošle sedmice rekao da će na 10 dana obustaviti napade na iranska energetska postrojenja, odnosno do 6. aprila po američkom vremenu.
Jedan pakistanski bezbjednosni zvaničnik, čija zemlja pokušava da posreduje u ratu, rekao je za Rojters da u ovoj fazi izgleda malo vjerovatno da će ove sedmice biti direktnih razgovora između SAD i Irana. “Pokušavamo sve što možemo da do toga dođe što je prije moguće”, rekao je taj zvaničnik.
Dok su napori da se dođe do pregovorima postignutog okončanja neprijateljstava sporo napreduju kroz sastanke regionalnih sila u Pakistanu, tokom vikenda pojavili su se znaci dalje eskalacije, pošto su jemenski Huti, koje podržava Iran, prvi put ušli u sukob, a izraelski premijer Benjamin Netanjahu rekao je da njegova zemlja proširuje invaziju na jug Libana.
Tursko ministarstvo odbrane saopštilo je juče da je balistička raketa lansirana iz Irana ušla u turski vazdušni prostor prije nego što ju je oborila NATO protivvazdušna i protivraketna odbrana raspoređena u istočnom Mediteranu.
Napadi Huta na Izrael otvorili su mogućnost da bi mogli gađati i blokirati još jedan važan pomorski pravac - moreuz Bab el-Mandeb.
Izraelski parlament usvojio je državni budžet za 2026. godinu, saopštio je rano juče portparol Kneseta, čime je Netanjahuovoj vladi omogućeno da izbjegne prijevremene izbore dok se zajednički rat njegove zemlje sa SAD protiv Irana nastavlja. Usvajanje budžeta od 699 milijardi šekela, u kojem dominiraju izdvajanja za odbranu, dolazi mjesec nakon početka rata, čiji trošak za ekonomiju iznosi oko 1,6 milijardi dolara sedmično. Neusvajanje budžeta vjerovatno bi izazvalo vanredne izbore u roku od 90 dana, za koje dosadašnje ankete predviđaju da bi ih Netanjahu izgubio. Redovni izbori predviđeni su za kraj oktobra, iako datum još nije određen. Netanjahu je rekao da bi mogli biti održani u septembru.
Tržište nafte gotovo da je u potpunosti otpisalo mogućnost da rat bude okončan pregovorima i “sprema se za naglu eskalaciju vojnih sukoba”, rekla je Vandana Hari iz kompanije Vanda Insights, koja se bavi analizom tržišta nafte.
Međunarodni monetarni fond upozorio je da je rat na Bliskom istoku izazvao ozbiljne poremećaje u ekonomijama zemalja na prvoj liniji fronta i pogoršao izglede za mnoge privrede koje su tek počele da se oporavljaju od prethodnih kriza.
Američki ministar finansija Skot Besent kazao je juče da je globalno tržište nafte dobro snabdjeveno. “S vremenom će Sjedinjene Države ponovo preuzeti kontrolu nad moreuzima i biće obezbijeđena sloboda plovidbe, bilo kroz američku pratnju ili kroz multinacionalnu pratnju”, rekao je Besent u intervjuu za Foks njuz.
Međutim, prema pisanju Fajnenšl tajmsa, Iran radi na uspostavljanju sistema odobrenog prolaza za brodove kroz Hormuški moreuz, za koji Teheran nagovještava da bi moglo da traje i poslije aktuelnog rata.
Ministar spoljnih poslova Abas Aragči rekao je prošle nedjelje da će Iran nakon rata uvesti novi poredak u moreuzu, insistirajući da ta zemlja nad njim ima suverenitet “čak i ako bi neki željeli da ga posmatraju kao međunarodne vode”.
Prije sukoba, kroz taj plovni put svakodnevno je prolazilo oko 135 brodova. Ali od prvih američko-izraelskih udara na Iran, saobraćaj je gotovo presušio. Između 1. i 25. marta zabilježeno je svega 116 prolazaka, što je pad od 97 odsto u odnosu na isti period u februaru, prema podacima S&P Globala.
Brodovi koji su ipak prošli uglavnom su bili povezani sa kineskim, indijskim ili vlasnicima iz zalivskih država. Nekoliko njih pripadalo je takozvanoj “tamnoj floti”, odnosno plovilima koja su zapadne sile sankcionisale zbog trgovine iranskom naftom.
Neki brodovi platili su Iranu i do dva miliona dolara kako bi osigurali bezbjedan prolaz kroz Zaliv, prema navodima Lloyd’s List Intelligence i jedne osobe upoznate sa slučajem brodovlasnika čije je plovilo uspjelo da prođe.
Aladin Borudžerdi, visoki član iranskog parlamenta, rekao je u nedjelju za državnu televiziju da svako plovilo koje prolazi kroz taj strateški plovni put plaća naknadu od dva miliona dolara. “U ovom plovnom putu uspostavlja se novi režim”, rekao je.
Takve tvrdnje, prema pisanju FT-a, otvaraju dalekosežna pitanja o pristupu jednom od najvažnijih svjetskih pomorskih puteva - kao i niz praktičnih problema sa kojima će brodarske kompanije morati da se suoče.
Bonus video:
