Predsjednik SAD Donald Tramp je u srijedu veče iskoristio obraćanje naciji u udarnom terminu da proglasi jednomjesečni rat u Iranu uspjehom koji se približava kraju, uprkos eskalirajućem sukobu koji je izazvao ekonomske potrese širom svijeta, narušio transatlantske saveze i smanjio rejting predsjednika, prenosi Gardijan.
U obraćanju iz Bijele kuće, Tramp je tvrdio da je američko „malo putovanje“ u Iran gotovo ostvarilo „sve vojne ciljeve Amerike“, ali je ponudio malo jasnoće o tome kako planira da okonča sukob u naredne „dvije do tri nedjelje“.
„Na ivici smo da okončamo zlokobnu prijetnju Irana Americi i svijetu“, rekao je Tramp u govoru koji je trajao 19 minuta i održan je iz Kros hola Bijele kuće.
„Mi imamo sve karte. Oni nemaju nijednu“, dodao je on.
Priznajući ekonomske poteškoće izazvane sukobom, odgovornost za „kratkoročni“ rast cijena goriva prebacio je na postupke Irana i insistirao da su SAD postale energetski nezavisne.
Cijene nafte su porasle, a azijske berze pale odmah nakon Trampovog obraćanja, koje nije umirilo investitore zabrinute zbog zatvaranja Hormuškog moreuza. Američki predsjednik je ponovio poziv drugim državama da pomognu u obezbjeđivanju ovog ključnog naftnog prolaza.
„Zgrabite ga i čuvajte“, poručio je on.
Iran je praktično zatvorio moreuz od početka sukoba, što je dovelo do naglog rasta cijena nafte. U SAD-u je cijena goriva ove sedmice prvi put od 2022. prešla prosjek od 4 dolara po galonu.
Tramp nije pomenuo rok koji je postavio Iranu za ponovno otvaranje moreuza.
Nabrajajući navodne uspjehe, američki predsjednik je rekao da su iranska mornarica i vazduhoplovstvo uništeni, te da je ta zemlja sada slaba i više ne predstavlja prijetnju SAD-u i svijetu. Ipak, dodao je da će SAD nastaviti da izuzetno snažno napada Iran narednih nekoliko nedjelja.
„Vratićemo ih u kameno doba, tamo gdje pripadaju“, rekao je, iako je istovremeno naveo da su pregovori u toku.
Demokrate su kritikovale Trampovo obraćanje kao nekoherentno i kao nešto što ne daje odgovore na najosnovnija pitanja američkog naroda.
Demokratski senator Mark Vorner izjavio je da Tramp duguje Amerikancima više odgovora o sukobu koji je povećao cijene goriva i osnovnih potrepština, „sa posljedicama koje će dugo odjekivati kroz ekonomiju“. Senator Kris Marfi rekao je da „niko u Americi, nakon ovog govora, ne zna da li eskaliramo ili deeskaliramo.“
Rat se nastavlja, sa hiljadama poginulih u Iranu i širom Bliskog istoka od 28. februara. Napadi su u srijedu ujutro pogodili Teheran. Izrael je saopštio da je izveo dva talasa napada na Teheran i da je ubio visokog komandanta Hezbolaha u Bejrutu.
Iran je nastavio sa odmazdom, lansirajući rakete na centralni Izrael i širom regiona – uključujući i baraž izveden svega nekoliko sati prije početka jevrejskog praznika Pesaha.
Prema procjenama Međunarodne federacije društava Crvenog krsta i Crvenog polumjeseca, od početka rata u Iranu je poginulo najmanje 1.900 ljudi, a 20.000 je ranjeno, iako je tačne brojke teško potvrditi.
U Libanu je poginulo više od 1.300 ljudi, prema podacima ministarstva zdravlja. Većina stradalih su civili, dok Hezbolah procjenjuje da je oko 400 njihovih boraca među poginulima.
U Izraelu je od početka rata poginulo 19 ljudi, a 515 je ranjeno.
Najmanje 13 američkih vojnika je poginulo, dok su stotine ranjene.
Američke snage su od početka operacije „Epski bijes“ pogodile više od 12.300 ciljeva unutar Irana, saopštila je američka Centralna komanda.
Od početka rata, Trampova administracija slala je mješovite i ponekad kontradiktorne signale o ciljevima SAD-a. Tramp je više puta tvrdio da iransko rukovodstvo traži primirje, a u objavi na društvenim mrežama u srijedu naveo je da je „novi predsjednik režima“ u Iranu „upravo zatražio“ primirje – što je Teheran nazvao „lažnim i neosnovanim“ tvrdnjama.
Takođe nije jasno s kim je Tramp razgovarao – Iran ima novog vrhovnog vođu, Modžtabu Hamneija, koji je naslijedio svog oca, ajatolaha Alija Hamneija, nakon što je ubijen prvog dana vazdušnih napada predvođenih SAD-om. Iranski predsjednik Masud Pezeškijan preuzeo je dužnost u julu 2024.
Prije Trampovog govora, Pezeškijan se direktno obratio američkom narodu.
„Kojim interesima američkog naroda ovaj rat zaista služi?“ upitao je u pismu objavljenom na njegovom nalogu na mreži Iks.
„Da li je postojala bilo kakva stvarna prijetnja iz Irana koja bi opravdala ovakvo ponašanje?“, dodao je on.
Pezeškijan je sugerisao da su SAD ušle u rat na nagovor Izraela i insistirao da su iranski napadi na susjede „odmjerena reakcija zasnovana na legitimnoj samoodbrani“.
„Da li je ‘Amerika na prvom mjestu’ zaista među prioritetima američke vlade danas?“ upitao je iranski predsjednik.
Dodatno komplikujući situaciju, Tramp je, kroz niz sve oštrijih objava i intervjua, kritikovao američke saveznike zbog odbijanja da se uključe u rat, te zato što nisu učinili ništa da se ponovo otvori Hormuški moreuz. U govoru nije pomenuo NATO, ali je ranije tog dana rekao da „bez ikakve sumnje“ razmatra povlačenje iz saveza.
Takođe je izjavio da nikada nije bio pod uticajem 77 godina starog vojnog saveza i da je „uvijek znao da je to tigar od papira“.
Tramp je nagovijestio da bi primirje zavisilo od ponovnog otvaranja Hormuškog moreuza, uz tvrdnju da bi američke snage mogle prilično brzo napustiti Iran. Ostavio je otvorenu mogućnost ograničenih udara unutar Irana ako bude potrebno.
U govoru je nastojao da ovaj sukob razlikuje od ranijih dugotrajnih američkih ratova, nazivajući 32-dnevnu vojnu kampanju „tako snažnom, tako briljantnom“.
U petoj nedjelji rata, ključni ciljevi SAD-a ostaju nejasni. Tramp je umanjio zabrinutost zbog iranskih zaliha visoko obogaćenog uranijuma, tvrdeći da su preduboko pod zemljom da bi bile značajne. Ranije je sprečavanje Irana da dođe do nuklearnog oružja navodio kao glavni razlog za rat, što su analitičari osporili.
U međuvremenu, hiljade američkih vojnika i dalje su raspoređene u regionu, ostavljajući mogućnost šire kopnene operacije nakon sedmica vazdušnih napada na Iran.
Bonus video:
