Predsjednik SAD Donald Tramp rekao je da obaranje američkog borbenog aviona neće uticati na pregovore sa Iranom o okončanju sukoba, prenosi Rojters.
Neimenovani izvor rekao je iranskoj poluzvaničnoj agenciji Fars da je Teheran odbio američki predlog o 48-časovnom prekidu vatre.
Izvor je naveo da je predlog upućen prije dva dana preko druge zemlje, koja nije imenovana, prenosi Rojters.
Iz Sjedinjenih Američkih Država nije bilo neposrednog komentara niti potvrde.
Drugi borbeni avion Ratnog vazduhoplovstva SAD srušio se danas u regionu Persijskog zaliva, a njegov jedini pilot je potom spašen, prenosi "Njujork tajms", pozivajući se na dvojicu američkih zvaničnika.
Iranski sistem protivvazdušne odbrane gađao je „neprijateljski“ avion A-10 u južnim vodama u blizini Hormuškog moreuza, prenijeli su državni mediji te zemlje, prenosi Rojters.
Američki borbeni avion oboren je nad Iranom, javili su danas iranski državni mediji, a potvrdila tri američka izvora, prenijela je američka televizijska mreža CNN.
Prema iranskim izvještajima, radi se o stelt borbenom avionu F-35, ali CNN-ova analiza objavljenih fotografija olupine ukazuje da se radi o lovcu F-15.
Američke trupe pokrenule su spasilačku operaciju, rekli su izvori CNN-u i dodali da je jedan od dvojice pilota spašen.
Dva od tri izvora tvrde da je pilot živ, da je kod Amerikanaca i da prima medicinsku pomoć.
Spašavanje je, kako se čini, zabilježeno na jednom video snimku koji je postavljen na društvene mreže i geolociran je preko CNN-a kao lokacija na oko 470 kilometara južno od Teherana. Vidi se niski prelet borbenih aviona i helikoptera.
Iranski mediji tvrde da je avion oborila Iranska revolucionarna garda.
Iranska državna agencija Tasnim saopštila je da je potraga za piliotima "za sada neuspješna".
Druga iranska novinska agencija, Fars njuz, javila je da su vlasti ponudile nagradu svakom ko uhvati "neprijateljskog pilota ili pilote".
Za sada nije jasno gdje je avion pao u Iranu. Američka vojska i Bijela kuća ne komentarišu ni situaciju ni status pilota.
(BETA)
Predsjednik Rusije Vladimir Putin i predsjednik Turske Redžep Tajip Erdogan razgovarali su danas telefonom o situaciji na Bliskom istoku, saopštio je Kremlj.
Predsjednici su, kako se navodi, konstatovali da teška neprijateljstva u Persijskom zalivu dovode do ozbiljnih posljedica po energetiku, trgovinu, logistiku i druge sektore, ne samo na regionalnom, već i na globalnom nivou.
Lideri su istakli da dijele stav o postizanju prekida vatre što je prije moguće i radu na kompromisnim mirovnim sporazumima koji bi uzeli u obzir legitimne interese svih država regiona, navodi Kremlj na svom sajtu.
Putin i Erdogan su razgovarali i o ratu u Ukrajini, kao i o bilateralnim odnosima Rusije i Turske i saradnji u energetskom sektoru.
(BETA)
Iako Izraelske odbrambene snage (IDF) imaju cilj da značajno oslabe libanski Hezbolah i uklone prijetnju koju ta grupa predstavlja po stanovnike sjevernog Izraela, mogućnost potpunog razoružanja grupe je nerealna i nije "neophodan cilj" tekuće kopnene ofanzive izraelske vojske, izjavio je danas visoki vojni zvaničnik Izraela.
Izraelska vojska je ranije saopštila da je spremna da političkim liderima predstavi plan za uspostavljanje "bezbjednosne zone" na jugu Libana, što bi značilo rušenje libanskih sela blizu granice sa Izraelom i postavljanje vojnih punktova nekoliko kilometara unutar te zemlje.
"Razoružanje organizacije nije neophodan cilj na kraju ove operacije", rekao je vojni zvaničnik, uprkos prethodnim izjavama šefa Generalštaba IDF-a Ejala Zamira i ministra odbrane Izraela Kaca, koji su rekli da Izrael neće odustati od razoružanja Hezbolaha, prenosi Tajms of Izrael.
Zvaničnik je rekao da bi za potpuno razoružanje grupe bilo potrebno da IDF osvoje čitav Liban, što nije dio planova.
Kao rezultat toga, vojska ne očekuje potpuno zaustavljanje raketnih napada Hezbolaha, jer se većina njih lansira sjeverno od rijeke Litani.
(BETA)
Američka obavještajna služba procenjuje da je oko polovina iranskih sistema za lansiranje raketa i dalje neoštećena iako više od mjesec dana traju američki i izraelski napadi na vojne ciljeve u toj zemlji, prenosi CNN, pozivajući se na tri izvora upoznata sa tim obavještajnim podacima.
Neki od raketnih lansera možda trenutno nisu dostupni, kao na primer oni koji su zatrpani pod zemljom zbog udara, ali nisu uništeni, navodi se u izvještaju.
Ipak, Iran je "vrlo spreman da načini veliku štetu širom cijelog regiona", rekao je jedan izvor.
Pema američkim obavještajnim procenama, Iran i dalje ima hiljade jednokratnih dronova za napad u svom arsenalu i "veliki procenat" svojih priobalnih odbrambenh krstarećih raketa koje imaju ključnu ulogu u prijetnjama Teherana za pomorski saobraćaj kroz Hormuški moreuz.
Ti nalazi su suprotni tvrdnjama predsjednika SAD Donalda Trampa, koji je ranije ove sedmice rekao da je sposobnost Irana da lansira rakete i dronove "dramatično smanjena" i da se rat "približava kraju", prenosi Gardijan.
Bijela kuća i Pentagon demantovali su taj izvještaj.
(BETA)
Donald Tramp objavio je na svojoj mreži Truth Social da bi Sjedinjene Američke Države, "uz malo više vremena", mogle lako da "otvore Hormuški moreuz, uzmu naftu i zarade bogatstvo".
"Uz malo više vremena, možemo lako OTVORITI HORMUŠKI MOREUZ, UZETI NAFTU I ZARADITI BOGATSTVO. To bi bio ‘mlaz’ za svijet???", napisao je on
ŽIzjava Trampa dolazi dok je plovidba kroz Hormuški moreuz i dalje ozbiljno poremećena usljed rata, a međunarodni napori za ponovno uspostavljanje slobodne plovidbe još nijesu dali rezultat.
Papa Lav razgovarao je telefonom sa izraelskim predsjednikom Isakom Hercogom i pozvao ga da "ponovo otvori sve puteve dijaloga" kako bi se okončao rat s Iranom, saopštio je Vatikan.
Papa, koji se profilisao kao oštar kritičar regionalnog sukoba, takođe je pozvao Hercoga da zaštiti civile i promoviše poštovanje međunarodnog i humanitarnog prava, dodaje se u saopštenju Vatikana.
Agencija Rojters objavila je da je kontejnerski brod francuske brodarske grupe CMA CGM prošao kroz Hormuški moreuz, prenosi francuska televizijska mreža BFM TV.
Nije odmah bilo jasno kako je brod osigurao bezbjedan prolaz kroz moreuz, koji je faktički zatvoren od početka rata na Bliskom istoku 28. februara.
Iranski napad pogodio je jutros postrojenje za proizvodnju električne energije i desalinizaciju vode u Kuvajtu, pričinivši materijalnu štetu na djelovima objekta, saopštilo je ministarstvo električne energije, vode i obnovljivih izvora te zemlje.
U objavi na mreži X, ministarstvo je navelo da su ekipe za hitne intervencije i tehničke službe na terenu kako bi održale rad postrojenja i osigurale lokaciju.
Kuvajt i druge zemlje Zaliva podnose najveći teret iranskih napada otkako je rat izbio 28. februara. Iranski dronovi ranije danas pogodili su rafineriju Mina al-Ahmadi u Kuvajtu, izazvavši požare, dok je u Bahreinu ministarstvo unutrašnjih poslova tokom noći oglasilo sirene i pozvalo građane da se upute "na najbliže sigurno mjesto".
Iran je saopštio da je drugi američki borbeni avion F-35 oboren iznad njegove teritorije, a državna novinska agencija navodi da je mala vjerovatnoća da je pilot preživio, prenosi Rojters.
Incident dolazi u trenutku kada Iran izvodi napade širom Bliskog istoka, uključujući lansiranje projektila na Izrael i Bahrein, kao i napade dronovima na rafineriju nafte u Kuvajtu.
Prošlog mjeseca američka vojska je saopštila da je jedan F-35 prinudno sletio nakon borbene misije iznad Irana, dodajući da je pilot tada bio u stabilnom stanju.
Portparol centralnog štaba iranske vojske Hatam al-Anbija rekao je da je drugi F-35 oboren iznad centralnog Irana protivvazdušnom odbranom Revolucionarne garde, uz male šanse da je pilot preživio, prenosi Rojters.
Nije bilo neposrednog komentara iz SAD-a, a navodi nijesu nezavisno potvrđeni.
Džavad Zarif, bivši iranski ministar vanjskih poslova, predložio je mirovni plan u autorskom tekstu objavljenom u američkom časopisu Foreign Affairs.
Zarif, profesor na Univerzitetu u Teheranu koji je takođe obavljao funkciju potpredsjednika, sugerisao je da bi Iran trebalo da "proglasi pobjedu i postigne sporazum koji će i okončati ovaj sukob i spriječiti naredni".
Među uslovima njegovog plana su:
- da se Iran obaveže da nikada neće težiti nuklearnom oružju i da smanji nivo obogaćenog uranijuma ispod 3,67 odsto, što je granica utvrđena nuklearnim sporazumom iz 2015. godine, iz kojeg je Donald Tramp povukao SAD 2018.;
- da Kina i Rusija budu uključene u svaki sporazum radi uspostavljanja jedinstvenog postrojenja za obogaćivanje uranijuma za region, u koje bi Iran "prenio sav svoj obogaćeni materijal i opremu";
- da SAD i saveznici ukinu sve sankcije Iranu i omoguće zemlji da u potpunosti učestvuje u globalnoj ekonomiji;
- da se ponovo otvori Hormuški moreuz, ali da SAD moraju omogućiti i Teheranu da koristi taj ključni pomorski pravac;
- da Iran i SAD potpišu pakt o nenapadanju "u kojem se obje zemlje obavezuju da ubuduće neće napadati jedna drugu";
Iako Zarif nema zvaničnu funkciju u iranskoj vladi, pomogao je izbor reformističkog predsjednika Masuda Pezeškijana i opisivan je kao meta tvrdolinijaša unutar iranske teokratije. AP je objavio da Zarif vjerovatno ne bi mogao da objavi tekst u Foreign Affairs bez prethodnih konsultacija sa visokim predstavnicima iranskog rukovodstva.
I dalje nije jasno kako bi američki predsjednik mogao odgovoriti na ovaj prijedlog, posebno jer je Zarif Trampovog bliskog prijatelja Stiva Vitkofa i njegovog zeta Džareda Kušnera opisao kao "potpuno nepismene i u geopolitici i u nuklearno-tehničkim pitanjima". Vitkof i Kušner predvodili su američke nuklearne pregovore s Iranom i razgovarali sa iranskom stranom manje od 48 sati prije nego što su SAD i Izrael 28. februara pokrenuli napade na Iran.
"Kao Iranac, ogorčen nepromišljenom agresijom Donalda Trampa i grubim uvredama, ali istovremeno ponosan na naše oružane snage i otporan narod, dvoumim se da objavim ovaj mirovni plan u časopisu Foreign Affairs. Ipak, uvjeren sam da rat mora biti okončan pod uslovima koji su u skladu s nacionalnim interesima Irana", napisao je Zarif.
Iran je upozorio Savjet bezbjednosti Ujedinjenih nacija na "provokativne poteze" uoči glasanja o upotrebi "odbrambene sile" radi zaštite pomorskog saobraćaja u Hormuškom moreuzu, prenosi AFP.
Savjet bezbjednosti je već odložio glasanje, koje je bilo zakazano za petak, o odobravanju takve upotrebe sile radi zaštite brodova od iranskih napada, prema zvaničnom programu.
Tijelo od 15 članica trebalo je da glasa u petak ujutro o nacrtu rezolucije koji je predložio Bahrein, ali je do četvrtka uveče raspored promijenjen. Kao razlog je navedeno to što Ujedinjene nacije obilježavaju Veliki petak kao državni praznik, prema diplomatskim izvorima - iako je ta činjenica bila poznata i kada je glasanje prvobitno najavljeno, piše Gardijan.
"Svaka provokativna akcija agresora i njihovih saveznika, uključujući i u Savjetu bezbjednosti UN-a u vezi sa situacijom u Hormuškom moreuzu, samo će dodatno zakomplikovati situaciju", izjavio je iranski ministar vanjskih poslova Abas Aragči.
Kuvajtska naftna korporacija saopštila je da je njena rafinerija Mina al-Ahmadi pogođena dronovima rano u petak, što je izazvalo požare u nekoliko operativnih postrojenja, prenijela je državna novinska agencija.
Prema navodima, ekipe za hitne intervencije i dalje pokušavaju da ugase požare, ali nema izvještaja o povrijeđenima.
Donald Tramp ponovo je ismijavao britanskog premijera Kira Starmera kao slabog i uputio novu podrugljivu opasku na račun britanske mornarice, dok Britanija predvodi diplomatske napore za ponovno otvaranje ključnog pomorskog prolaza kroz Hormuški moreuz, zatvorenog zbog rata s Iranom, piše Gardijan.
Na snimku koji se pojavio sa privatnog uskršnjeg ručka u Bijeloj kući, američki predsjednik je imitirao britanskog premijera dok je prepričavao kako mu je Starmer navodno rekao da mora da pita svoj tim o slanju "dva stara, rashodovana nosača aviona" na Bliski istok.
Tramp je rekao da bi Britanija "trebalo da bude naš najbolji" saveznik, ali da to nije bila, što je njegov najnoviji napad zbog odbijanja Ujedinjenog Kraljevstva da bude uvučeno u sukob s Teheranom. Nije prvi put da Tramp kritikuje britanske nosače aviona, pošto ih je ranije odbacio kao "igračke" koje "nijesu baš najbolje".
Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp upozorio je da bi mogao gađati i uništiti mostove i elektrane u Iranu, u najnovijoj prijetnji napadima na infrastrukturu te zemlje.
Američka vojska "nije još ni počela da uništava ono što je ostalo u Iranu. Sljedeći su mostovi, pa elektrane", napisao je Tramp na društvenim mrežama.
U objavi je naveo i da iransko rukovodstvo "zna šta mora da se uradi, i to mora da se uradi brzo".
Bonus video:
