Zatvaranje Hormuškog moreuza i skok globalnih cijena nafte koji je uslijedio donijeli su veliki finansijski dobitak Iranu, Omanu i Saudijskoj Arabiji, dok su druge države koje nemaju alternativne rute za transport izgubile milijarde dolara, pokazala je analiza agencije Rojtersa.
Iran je praktično zatvorio moreuz, kojim prolazi oko petine svjetskih tokova nafte i tečnog prirodnog gasa, nakon što su američki i izraelski vazdušni udari na Iran krajem februara doveli do širenja sukoba.
Kasnije je saopštio da će dozvoliti prolaz brodovima koji nemaju veze sa Sjedinjenim Državama ili Izraelom. Kao rezultat toga, pojedini tankeri uspjeli su da prođu kroz ovaj uski plovni put, ali su energetska tržišta ipak pretrpjela nezapamćen poremećaj. Međunarodna cijena sirove nafte porasla je u martu za 60 odsto, što je rekordan mjesečni rast.
Američki predsjednik Donald Tramp zaprijetio je da će “sručiti pakao” na Teheran ukoliko danas do kraja dana ne postigne dogovor koji bi omogućio da saobraćaj kroz Hormuški moreuz ponovo počne da funkcioniše.
Iran je juče preko Pakistana dostavio odgovor na američki predlog za okončanje rata, odbacujući prekid vatre i naglašavajući da je neophodan trajan kraj rata, prenijela je juče zvanična novinska agencija IRNA. Iranski odgovor sastojao se od 10 tačaka, među kojima su okončanje sukoba u regionu, protokol za bezbjedan prolaz kroz Hormuški moreuz, ukidanje sankcija i obnova, dodala je agencija.
Tramp je juče izjavio da je rok za postizanje dogovora, koji ističe danas, konačan, ocijenivši da je iranski mirovni predlog značajan, ali ne i dovoljno dobar.
Dok se veliki dio svijeta suočava sa rastom inflacije i ekonomskom štetom zbog skoka cijena energije, za bliskoistočne proizvođače nafte posljedice su zavisile od njihovog geografskog položaja.
Iako Iran kontroliše moreuz, Oman, Saudijska Arabija i Ujedinjeni Arapski Emirati mogu da ga zaobiđu preko naftovoda i luka.
Nasuprot tome, nafta iz Iraka, Kuvajta i Katara ostala je blokirana, jer te zemlje nemaju alternativne rute ka međunarodnim tržištima.
Nakon najnovije Trampove prijetnje, jedan iranski zvaničnik rekao je za Rojters da Iran neće otvoriti moreuz kao dio privremenog prekida vatre. Teheran je odbacio i ranije Trampove ultimatume, poručujući da neće pristati na poniženje.
Neki analitičari kažu da je američko-izraelski rat protiv Irana na određeni način ojačao Teheran.
“Sada kada je Hormuški moreuz zatvoren, može biti zatvoren ponovo i ponovo, a to predstavlja veliku prijetnju globalnoj ekonomiji”, rekao je za Rojters Nil Kvilijam, saradnik istraživač u Čatam hausu. “Duh je izašao iz boce.”
Međunarodna agencija za energiju opisala je sukob kao do sada najveći svjetski šok u snabdijevanju energijom, navodeći da je u regionu obustavljeno više od 12 miliona barela dnevno i da je oštećeno oko 40 energetskih postrojenja.
Analiza Rojtersa zasnovana na martovskim podacima o izvozu pokazala je da su procijenjeni nominalni prihodi od izvoza nafte Iraka i Kuvajta pali za oko tri četvrtine u odnosu na isti period prošle godine. Nasuprot tome, prihodi Irana porasli su za 37 odsto, a Omana za 26 odsto. Prihodi Saudijske Arabije od nafte povećani su za 4,3 odsto, dok su prihodi Ujedinjenih Arapskih Emirata pali za 2,6 odsto, pošto je rast cijena ublažio posljedice manjeg obima izvoza.
Za Saudijsku Arabiju, više cijene znače i veće prihode od tantijema i poreza koje plaća državna naftna kompanija “Aramko”, koja je gotovo u potpunosti u vlasništvu vlade i njenog suverenog investicionog fonda.
Taj rast prihoda posebno je povoljan za kraljevinu nakon velikih izdvajanja za projekte osmišljene da diverzifikuju njene prihode i smanje zavisnost od nafte, što je doprinijelo budžetskom deficitu.
Najveći naftovod u kraljevini je 1.200 kilometara duga veza istok-zapad, izgrađena osamdesetih godina tokom iransko-iračkog rata kako bi se zaobišao Hormuški moreuz.
On povezuje naftna polja na istoku zemlje sa lukom Janbu na Crvenom moru i radi punim proširenim kapacitetom od sedam miliona barela dnevno.
Uprkos prednosti koju pruža naftovod Istok-zapad, Kvilijam je rekao da Saudijska Arabija i dalje ostaje ranjiva na nove napade Irana ili njegovih saveznika u Jemenu, Huta, na njenu energetsku infrastrukturu na zapadu zemlje i na brodove koji kroz moreuz Bab el-Mandeb prolaze ka Crvenom moru.
Ujedinjeni Arapski Emirati su donekle bili zaštićeni zahvaljujući naftovodu Habšan-Fudžaira, kapaciteta od 1,5 do 1,8 miliona barela dnevno, koji zaobilazi moreuz. Ipak, procijenjena vrijednost njihovog izvoza nafte u martu je na godišnjem nivou pala za više od 174 miliona dolara. Fudžaira je bila meta niza napada koji su doveli do obustave utovara.
Među proizvođačima iz Zaliva, prihodi Iraka pali su najviše - potonuli su za 76 odsto, na 1,73 milijarde dolara. Slijedi Kuvajt, sa padom od 73 odsto, na 864 miliona dolara.
Obje zemlje će vjerovatno pretrpjeti još veći pad u aprilu, pošto su njihove martovske prihode ublažile pošiljke koje su uspjele da isplove u prvim danima sukoba. Tanker natovaren iračkom sirovom naftom prošao je prošle sedmice kroz moreuz, nakon što je Iran saopštio da će Irak biti izuzet od ograničenja.
Adrijana Alvarado, potpredsjednica za suverene rejtinge u Morningstar DBRS-u, kazala je da vlade zalivskih zemalja imaju mogućnosti da ojačaju svoje finansije i da mogu ili posegnuti za fiskalnom štednjom ili izaći na finansijska tržišta radi zaduživanja.
“Osim Bahreina, zalivske države imaju dovoljno fiskalnog prostora da se nose sa ovim šokom, pri čemu je državni dug na umjerenom nivou, ispod 45 odsto BDP-a”, dodala je.
Ipak, na duži rok, posljedice su nejasne.
Pojedine naftne kompanije i političari na Zapadu lobirali su za veća ulaganja u fosilna goriva kako bi pokušali da se zaštite od šokova u snabdijevanju, ali neki analitičari smatraju da obnovljivi izvori energije pružaju najbolju zaštitu.
Kao rani pokazatelj da bi kriza mogla ubrzati odmak od oslanjanja na naftu, francuski TotalEnergies i kompanija za obnovljive izvore energije Masdar, koju podržavaju UAE, prošle sedmice su objavili zajedničko ulaganje od 2,2 milijarde dolara radi brzog razvoja obnovljive energije u devet azijskih zemalja.
Bonus video:
