Prijetnjama da će “čitava civilizacija” nestati, uz prethodna upozorenja da bi američke snage mogle gađati i uništiti mostove i energetsku infrastrukturu širom Irana, predsjednik Sjedinjenih Država Donald Tramp najavljuje akcije toliko dalekosežne za koje pojedini stručnjaci za vojno pravo ocjenjuju da bi mogle predstavljati ratni zločin.
Nakon što Iran ni juče nije pokazivao nikakve znake da će prihvatiti Trampov ultimatum da do kraja dana otvori Hormuški moreuz, američki predsjednik je na svojoj društvenoj mreži objavio: “Čitava civilizacija će večeras nestati, i nikada više neće biti vraćena. Ne želim da se to dogodi, ali vjerovatno hoće.”
Brajan Finjukejn, bivši pravni savjetnik američkog Stejt departmenta, koji sada radi u Međunarodnoj kriznoj grupi, kazao je za agenciju Rojters da bi se Trampove izjave “mogle razumno tumačiti kao prijetnja počinjenjem genocida” prema američkom i međunarodnom pravu.
Predsjednik SAD je u ponedjeljak kazao da bi američke snage mogle gađati svaki most i energetsku infrastrukturu u Iranu u prijetnji koja je bila je toliko sveobuhvatna da nije djelovalo da uzima u obzir posljedice po civile, što je podstaklo demokrate u Kongresu, pojedine zvaničnike Ujedinjenih nacija i stručnjake za vojno pravo da ocijene kako bi takvi napadi kršili međunarodno pravo.
Trampove konačne akcije često su blaže od njegove sveobuhvatne retorike u datom trenutku, ali su njegova upozorenja o napadima na civilne ciljeve posljednjih dana nedvosmislena, ističe agencija Asošiejtid pres.
Portparol generalnog sekretara Ujedinjenih nacija Antonija Gutereša u ponedjeljak je upozorio da je napad na takvu infrastrukturu zabranjen međunarodnim pravom.
“Čak i ako bi određena civilna infrastruktura mogla biti okarakterisana kao vojni cilj”, rekao je Stefan Dižarik, “napad bi i dalje bio zabranjen ukoliko nosi rizik od “prekomjerne kolateralne štete po civile”.”
Rejčel VanLendingam, profesorka na Pravnom fakultetu “Sautvestern”, koja je služila kao pravna savjetnica u američkom ratnom vazduhoplovstvu, kazala je za AP da bi civili vjerovatno stradali ako bi bolnice i postrojenja za preradu vode ostali bez struje.
“Ono što Tramp poručuje jeste: Ne zanima nas preciznost, ne zanima nas uticaj na civile, jednostavno ćemo uništiti cjelokupne iranske kapacitete za proizvodnju električne energije”, rekla je penzionisana potpukovnica.
Tramp je u ponedjeljak kazao da ga “nimalo” ne brine mogućnost da počini ratne zločine dok nastavlja da prijeti razaranjem. Takođe je upozorio da će svaka elektrana “gorjeti, eksplodirati i više nikada neće biti upotrebljiva”. “Nadam se da to neću morati da uradim”, dodao je Tramp.
Upitana za dodatni komentar u ponedjeljak, portparolka Bijele kuće Ana Keli izjavila je da “iranski narod pozdravlja zvuk bombi jer to znači da njihovi tlačitelji gube”.
Portal Politiko je objavio, pozivajući se na upućene izvore, da Pentagon proširuje listu iranskih energetskih objekata koje može gađati, uključujući i one koji snabdijevaju gorivom i energijom i civile i vojsku, što bi moglo poslužiti kao svojevrsno zaobilaženje u slučaju optužbi za ratne zločine zbog napada na osnovnu infrastrukturu.
Planeri vojnih operacija revidiraju tu listu, rekla su dvojica zvaničnika odbrane, dok američki i izraelski ratni avioni, poslije pet sedmica neprekidnih udara na vojne ciljeve, tragaju za novim metama, a američke kopnene snage pristižu u region. Dvostruka namjena tih ciljeva, prema mišljenju zvaničnika, učinila bi ih legitimnim metama.
Spor se vodi oko toga gdje povući granicu između vojnih i civilnih ciljeva, poput postrojenja za desalinizaciju vode, koja bi mogla biti smatrana legitimnim metama jer i vojne snage imaju potrebu za vodom.
U nedjelju na Uskrs, Tramp je u objavi punoj psovki zaprijetio da će se Iran suočiti sa “danom elektrana i danom mostova, objedinjeno u jednom”, uz upozorenje da će “živjeti u paklu” ukoliko moreuz ne bude ponovo otvoren.
“Ovo mi djeluje kao jasna prijetnja nezakonitim djelovanjem”, rekao je Majkl Šmit, počasni profesor na Američkom pomorskom ratnom koledžu i profesor međunarodnog prava na Univerzitetu u Redingu u Velikoj Britaniji.
Elektrana može biti legitimna meta prema zakonima oružanih sukoba ukoliko, pored civila, snabdijeva strujom i vojnu bazu, kazao je Šmit. Međutim, napad ne smije “izazvati nesrazmjernu štetu civilnom stanovništvu, i mora biti učinjeno sve da se ta šteta svede na minimum”.
Šteta ne podrazumijeva neprijatnosti ili strah, dodao je Šmit, koji je obučavao vojne komandante. Ali uključuje teško psihičko stradanje, fizičke povrede ili bolest. Šmit je kazao da bi vojni komandanti trebalo da razmotre alternative, poput gađanja trafostanice ili dalekovoda koji snabdijevaju bazu električnom energijom, prije nego što unište cijelu elektranu.
“Ako pogledate operaciju i vidite da imate legitiman vojni cilj, ali da bi napad nanio štetu civilima, pa pomislite: ‘Čekajte, ovo je previše’, onda treba da stanete”, rekao je Šmit. “Ako se premišljate da li da ispalite taj hitac, nemojte ga ispaliti.”
“Politiko” ističe da je ministar odbrane Pit Hegset prošle godine drastično smanjio kancelarije Pentagona koje pomažu u odabiru vojnih meta i sprečavanju štete po civile, što bi moglo značiti slabiji nadzor nad takvim pitanjima.
Hegset je odlučio da broj zaposlenih koji rade na tom pitanju smanji sa 200 na manje od 40. Otpušteni službenici pomagali su vojnim komandantima u izboru meta kako bi bili pošteđeni civilni životi, a nakon izvedenih napada istraživali su njihove posljedice kako bi se ubuduće bolje zaštitili civili.
Hegset je prošlog mjeseca najavio da će dodatno smanjiti broj pravnika koji savjetuju komandante o zakonitosti operacija, poznatih kao sudski zastupnici u vojsci. Već u prvim danima administracije smijenio je pravnike kopnene vojske, mornarice i ratnog vazduhoplovstva.
Čak i ako bi tehnički mogli biti opravdani prema ratnom pravu, napadi koji nanose štetu civilima dugoročno bi se mogli obiti o glavu Sjedinjenim Državama, kazala je VanLendingam.
“Mnogo je nasilja koje se i dalje može opravdati kao zakonito, ali zakonito i dalje može biti užasno”, rekla je VanLendingam. “Dokle nas je to dovelo u Iraku? Dokle nas je to dovelo u Avganistanu? Dokle nas je to dovelo u Vijetnamu?”
Trampova retorika, prema njenim riječima, rizikuje da proširi strah među običnim Irancima i pošalje poruku da SAD ne mare za njihovu dobrobit. Iranski lideri to bi mogli iskoristiti kao propagandu za stvaranje i učvršćivanje otpora, što bi doprinijelo dužem i težem ratu.
Pogledajte još:
