Rat u regionu i dalje bjesni

Olakšanje zbog primirja između Sjedinjenih Država i Irana u srijedu je ustupilo mjesto zabrinutosti jer su borbe i dalje bjesnile širom regiona, dok je Izrael pokrenuo do sada najžešće napade na Liban, a Iran gađao naftna postrojenja susjednih zemalja u Zalivu.

Svjetska finansijska tržišta porasla su nakon što je predsjednik Donald Tramp kasno u utorak objavio sporazum, dva sata prije roka koji je postavio Iranu da otvori blokirani Hormuški moreuz ili se suoči sa uništenjem “cijele svoje civilizacije”.

Međutim, i dok su Izrael i Sjedinjene Države obustavili napade na Iran, Izrael je pojačao paralelni rat u Libanu, izvodeći najžešće udare do sada na Bejrut gdje su srušene cijele četvrti.

Libansko ministarstvo zdravlja je saopštilo da su u jučerašnjim napadima poginule stotine ljudi. Stanovnici navode da su neki izraelski napadi izvedeni bez uobičajenih upozorenja civilima da se evakuišu.

Iranski mediji su sinoć prenijeli upozorenje Korpus čuvara islamske revolucije u kojem se navodi da ako se napadi na Liban ne zaustave, “agresore” u regionu čeka “odgovor zbog kojeg će zažaliti”.

Iranska novinska agencija Tasnim je ranije juče, pozivajući se na neimenovani izvor, objavila da će se Iran povući iz primirja ako se napadi na Liban nastave.

Tramp je juče u intervjuu za PBS njuz rekao da Liban nije dio sporazuma o prekidu vatre koji SAD imaju sa Iranom “zbog Hezbolaha”, ali će to “biti riješeno”. Na pitanje o nastavku izraelskih napada, Tramp je rekao: “To je odvojen sukob”

Dugo nakon što je primirje trebalo da stupi na snagu, Kuvajt, Ujedinjeni Arapski Emirati i Bahrein prijavili su nove iranske napade raketama i dronovima, od kojih su neki bili usmjereni na ključnu naftnu, energetsku i infrastrukturu za desalinizaciju.

Iran je takođe napao ogromni saudijski naftovod Istok - Zapad prema Crvenom moru svega nekoliko sati nakon što je primirje dogovoreno, rekao je za Rojters izvor iz industrije. Taj naftovod predstavlja glavnu rutu kojom dio nafte može da zaobiđe blokirani moreuz.

Pakistanski premijer Šehbaz Šarif rekao je da je pozvao iransku i američku delegaciju na sastanak u Islamabadu u petak, te da je iranski predsjednik potvrdio da će Teheran učestvovati.

Pošto je više iskusnih iranskih političkih lidera poginulo u ratu, očekuje se da delegaciju Irana predvodi predsjednik parlamenta i bivši komandant Korpusa čuvara islamske revolucije Mohamed Bager Galibaf, zajedno sa ministrom spoljnih poslova Abasom Aragčijem.

Aragči je juče nakon razgovora sa turskim šefom diplomatije poručio je da je Teheran pristao na primirje na osnovu sopstvenog plana od deset tačaka, koji vidi kao temelj za razgovore sa Vašingtonom. Kako je naveo, ukoliko sa američke strane bude ozbiljne političke volje, moguće je postići okončanje sukoba i uspostaviti trajnu stabilnost i bezbjednost.

Istovremeno, Tramp je poručio je da Vašington priznaje samo “jedan skup značajnih tačaka” kao osnov za dalji dogovor. “To su tačke na kojima smo se složili da dođe do primirja”, naveo je Tramp, dodajući da će se o njima razgovarati “iza zatvorenih vrata”. On je u objavi na internetu takođe zaprijetio federalnom istragom protiv neimenovanih osoba koje je optužio, ne nudeći za to dokaze, da šire prepisku za koju je naveo da nije bila osnova sporazuma o prekidu vatre.

Mada je Tramp ranije juče za “Njujork post” rekao da će se direktni razgovori uskoro održati, ali da njegov potpredsjednik Džej Di Vens možda neće prisustvovati zbog bezbjednosnih razloga, iz Bijele kuće je sinoć saopšteno da će Vens predvoditi američku delegaciju u Pakistanu. Takođe je saopšteno da će se prva runda pregovora održati u subotu.

Iz jučerašnjih izjava proizlazi da dvije strane i dalje imaju različite interpretacije okvira sporazuma, iako je primirje formalno stupilo na snagu i otvorilo prostor za pregovore. Dok Teheran insistira na svom planu kao osnovi budućeg dogovora, Vašington naglašava da će ključni uslovi biti definisani u direktnim razgovorima, što ukazuje da će naredna faza pregovora biti odlučujuća za dalji tok sukoba.

Mada su i Sjedinjene Države i Iran proglasili pobjedu, njihovi ključni sporovi ostali su neriješeni, pri čemu obje strane ostaju pri suprotstavljenim zahtjevima za sporazum koji bi mogao oblikovati Bliski istok za buduće generacije.

Portparolka Bijele kuće Kerolin Levit rekla je sinoć novinarima da su Sjedinjene Države juče zabilježile pojačan saobraćaj kroz Hormuški moreuz, dok je agencija Rojters objavila da je moreuz juče bio zatvoren. Visoki iranski zvaničnik uključen u pregovore rekao je za britansku agenciju da bi Teheran mogao da ga otvori danas ili sjutra, uoči mirovnih razgovora.

Svako eventualno otvaranje, međutim, bilo bi uslovljeno dogovorom o okviru primirja i ograničeno, uz to da bi brodovi i dalje morali da imaju dozvolu Irana za prolazak.

U nizu objava na internetu, Tramp je najavio nove carine od 50 odsto na svu robu iz bilo koje zemlje koja isporučuje oružje Iranu. Tvrdio je da je u Iranu došlo do “promjene režima” i da će Teheran pristati da ne obogaćuje uranijum, koji se može koristiti u nuklearnim bojevim glavama.

“Sjedinjene Države će, u saradnji sa Iranom, iskopati i ukloniti sav duboko zakopan... nuklearni ‘prah’”, rekao je Tramp.

Ministar odbrane Pit Hegset rekao je da je Vašington ostvario odlučujuću vojnu pobjedu i da je iranski raketni program praktično uništen.

Građani su tokom noći izašli na ulice širom Irana da proslave, mašući iranskim zastavama i paleći zastave Sjedinjenih Država i Izraela. Ipak, postojala je i bojazan da sporazum neće potrajati.

“Izrael neće dozvoliti da diplomatija uspije, a Tramp bi sjutra mogao promijeniti stav. Ali makar večeras možemo da spavamo bez napada”, rekao je u telefonskom razgovoru za Rojters Alireza (29), državni službenik iz Teherana.

Rat su 28. februara pokrenuli Tramp i izraelski premijer Benjamin Netanjahu, koji su naveli da žele da spriječe Iran da projektuje moć izvan svojih granica, okončaju njegov nuklearni program i stvore uslove da Iranci sruše vlast.

Međutim, Iran za sada i dalje posjeduje zalihe visoko obogaćenog uranijuma gotovo na nivou za izradu oružja, kao i sposobnost da raketama i dronovima gađa susjedne zemlje. Vjersko rukovodstvo, koje se prije nekoliko mjeseci suočilo sa masovnim protestima, izdržalo je udar supersila bez znakova unutrašnjeg sloma.

Nova demonstrirana sposobnost Teherana da, zahvaljujući kontroli nad moreuzom, prekine snabdijevanje energijom iz Zaliva - uprkos decenijama velikih američkih vojnih ulaganja u region - mogla bi da preoblikuje odnos snaga u Zalivu.

“Neprijatelj je u svom nepravednom, nezakonitom i zločinačkom ratu protiv iranskog naroda pretrpio neosporan, istorijski i težak poraz”, saopštio je Vrhovni savjet za nacionalnu bezbjednost Irana.

Netanjahu je u sinoćnjem obraćanju kazao da je sporazum o prekidu vatre postignut “u punoj koordinaciji” sa Izraelom i da Izrael “nije bio obaviješten u posljednjem trenutku”. On je poručio da “prekid vatre nije kraj i da Izrael ima još ciljeva koje namjerava da ostvari ili dogovorom ili nastavkom borbi”. Takođe je potvrdio da se primirje ne odnosi na Hazbolah i kazao da će “Izrael nastaviti sa napadima”.

Sporazum o primirju sa Teheranom, prema ocjeni Rojtersa, predstavlja udarac za izraelskog lidera, koji je više puta govorio da želi pad iranske vlasti.

Jair Golan, bivši zamjenik načelnika Generalštaba izraelske vojske, nazvao je ishod “potpunim neuspjehom koji je ugrozio bezbjednost Izraela”. “Nuklearni program nije uništen. Balistička prijetnja i dalje postoji. Režim je i dalje na vlasti i čak iz ovog rata izlazi jači”, napisao je na mreži X.