Izraelski premijer Benjamin Netanjahu saopštio je da će Izrael nastaviti sa napadima na Hezbolah na jugu Libana, javlja Tajms of Izrael.
Netanjahu se obratio video porukom upućenom stanovnicima sjevernog Izraela, nakon što je njegova kancelarija objavila da će Izrael uskoro održati direktne pregovore sa Libanom.
"Nema prekida vatre u Libanu. Nastavljamo da napadamo Hezbolah velikom silom i nećemo stati dok ne povratimo vašu bezbjednost", rekao je Netanjahu.
Vlasti Irana insistiraju da se nedavno proglašeno primirje sa SAD i Izraelom odnosi i na libanski Hezbolah, kojeg podržava.
Netanjahu je u poruci rekao da su "značajna postignuća" Izraela u ratu sa Iranom dovela do promjena u odnosima sa zemljama sa kojima Izrael ranije nije imao odnose.
Dodao je da će direktni razgovori sa Libanom za cilj imati razoružavanje Hezbolaha i "istorijski i održivi mirovni sporazum Izraela i Libana".
(BETA)
Američki Stejt department biće domaćin sastanka naredne sedmice na kojem će se razgovarati o tekućim pregovorima o prekidu vatre između Izraela i Libana, saopštio je zvaničnik Stejt departmenta, kako prenosi Rojters..
Operativne aktivnosti obustavljene su u nekoliko energetskih postrojenja u Saudijskoj Arabiji zbog nedavnih napada, javila je saudijska državna novinska agencija SPA, pozivajući se na zvanični izvor iz ministarstva energetike.
U napadima je poginuo državljanin Saudijske Arabije iz redova industrijskog obezbjeđenja saudijske energetske kompanije, dodaje SPA, kako prenosi Rojters.
Turski predsjednik Redžep Tajip Erdogan rekao je u telefonskom razgovoru sa iranskim predsjednikom Masudom Pezeškijanom da predstojeći razgovori između SAD i Irana moraju biti iskorišćeni u najvećoj mogućoj mjeri kako bi se postigao trajan mir, saopštio je Erdoganov kabinet.
Kako se navodi, Erdogan je rekao da je od presudne važnosti ne pružiti priliku onima koji nastoje da potkopaju taj proces, te da je Turska spremna da u novom procesu pomogne na sve načine, prenosi Rojters.
Poslanik Hezbolaha Ali Fajad rekao je da ta grupa odbacuje direktne pregovore sa Izraelom i da bi libanska vlada trebalo da zahtijeva prekid vatre kao preduslov prije nego što se preduzmu bilo kakvi dalji koraci, prenosi Rojters.
Fajad je kazao da bi stav libanske vlade takođe trebalo da daje prioritet povlačenju izraelskih trupa sa libanske teritorije i povratku raseljenih ljudi njihovim domovima.
Iran će upravljanje strateškim Hormuškim moreuzom prebaciti u novu fazu, saopštio je iranski vrhovni vođa ajatolah Modžtaba Hamnei u izjavi koju je prenijela državna televizija.
„Iran ne traži rat, ali se neće odreći svojih prava i sve frontove otpora smatra jedinstvenom cjelinom“, rekao je Hamnei, kako prenosi Rojters.
Centralne banke moraju biti spremne da pooštre monetarnu politiku, kako bi izbjegle inflornu spiralu ako se nastave šokovi cijena energenata izazvani ratom, ali takođe moraju pratiti i slabljenje tražnje, što bi bio argument protiv povećanja kamatnih stopa, kazala je generalna direktorica Međunarodnog monetarnog fonda Kristalina Georgieva.
Ministarstvo zdravlja Libana je saopštilo da je broj poginulih u izraelskim napadima širom zemlje prethodnog dana porastao na 303 osobe.
Napominju da taj broj nije konačan i da se očekuje da će dodatno rasti, jer spasilačke ekipe i dalje izvlače tijela ispod ruševina, prenosi Rojters.
Ministarstvo je dodalo da je od 2. marta ukupno poginulo 1.888 osoba, dok je više od 6.000 ranjeno.
Evropska komesarka za Mediteran Dubravka Šuica osudila je izraelske napade na Liban na neformalnom sastanku grupe EU MED9 u Hrvatskoj i pozvala na prekid vatre, prenosi Rojters.
Još jedna učesnica skupa ministara vanjskih poslova i državnih sekretara devet mediteranskih zemalja, slovenačka ministarka vanjskih poslova Tanja Fajon, takođe je pozvala sve strane da zaustave nasilje na Bliskom istoku.
Liban je u posljednja 24 sata zagovarao privremeni prekid vatre kako bi se omogućili širi razgovori sa Izraelom, rekao je za Rojters visoki libanski zvaničnik, navodeći da bi to bio „zaseban kolosijek, ali po istom modelu“ kao krhko primirje koje je Pakistan posredovao između SAD i Irana.
Zvaničnik je rekao da datum i mjesto još nisu određeni, ali da je Libanu potreban Vašington kao posrednik i garant svakog sporazuma, prenosi Rojters.
Zvaničnik je govorio za tu agenciju nakon što je izraelski premijer Benjamin Netanjahu saopštio da je naložio početak direktnih pregovora sa Libanom „što je prije moguće“.
NATO bi bio spreman da odigra ulogu u mogućoj misiji u Hormuškom moreuzu, ako bude u mogućnosti da to učini, kazao je generalni sekretar vojnog saveza Mark Rute.
„Ako NATO može da pomogne, onda očigledno nema razloga da ne bude od pomoći“, rekao je Rute tokom obraćanja u Vašingtonu, kako prenosi Rojters.
Generalni sekretar NATO-a Mark Rute rekao je da članice Alijanse rade sve što je američki predsjednik Donald Tramp tražio kako bi ojačale vojni savez, iako su neke u početku bile „pomalo spore“ da pruže podršku Sjedinjenim Američkim Državama usred njegovog rata s Iranom.
„Kada je došlo vrijeme da se pruži logistička i druga podrška koja je Sjedinjenim Državama bila potrebna u Iranu, neke saveznice su bile, blago rečeno, pomalo spore. Pošteno govoreći, bile su i pomalo iznenađene. Da bi zadržao faktor iznenađenja za početne udare, predsjednik Tramp je odlučio da unaprijed ne obavijesti saveznike“, rekao je Rute tokom govora u Vašingtonu, kako prenosi Rojters.
„Ali ono što danas vidim, kada pogledam širom Evrope, jeste da saveznici pružaju ogromnu podršku“, dodao je. „Gotovo bez izuzetka, saveznici rade sve što Sjedinjene Države traže. Čuli su zahtjeve predsjednika Trampa i odgovaraju na njih.“
Ruteovi komentari uslijedili su nakon sastanka s američkim predsjednikom Donaldom Trampom u srijedu. On je, kako su diplomate rekle Rojtersu, obavijestio neke prijestonice da Tramp želi konkretne obaveze u narednih nekoliko dana za pomoć u obezbjeđivanju Hormuškog moreuza.
Izraelski premijer Benjamin Netanjahu je rekao da je dao instrukciju da Izrael započne mirovne pregovore sa Libanom, koji bi uključivali i razoružavanje Hezbolaha, prenosi Rojters.
„U svjetlu ponovljenih zahtjeva Libana da otvori direktne pregovore sa Izraelom, juče sam naložio vladi da što je prije moguće započne direktne pregovore sa Libanom“, kazao je Netanjahu u saopštenju. „Pregovori će biti usmjereni na razoružavanje Hezbolaha i uspostavljanje mirnih odnosa između Izraela i Libana.“
Neke bolnice u Libanu mogle bi za svega nekoliko dana ostati bez kompleta za zbrinjavanje teških povreda koji spašavaju živote, pošto se zalihe ubrzano troše nakon velikog broja žrtava u masovnim izraelskim napadima tokom proteklog dana, saopštila je Svjetska zdravstvena organizacija.
Kompleti za zbrinjavanje teških povreda koji spašavaju živote uključuju zavoje, antibiotike i anestetike za liječenje pacijenata koji su zadobili povrede povezane s ratnim dejstvima, navodi SZO.
„Nekih zaliha za zbrinjavanje trauma već ponestaje i mogli bismo ostati bez njih za nekoliko dana“, rekao je za Rojters dr Abdinasir Abubakar, predstavnik SZO-a u Libanu.
Izrael je danas bombardovao nove ciljeve u Libanu, nakon što je u srijedu u najvećim napadima u tom ratu na susjednu zemlju poginulo više od 250 osoba, a više od 1.000 je ranjeno.
„Ako budemo imali još jedan masovni priliv povrijeđenih, kao što se desilo juče, to će biti katastrofa“, rekao je Abubakar, prenosi Rojters.
„Vjerovatno ćemo izgubiti još života samo zato što nemamo dovoljno zaliha“, dodao je.
Nestašice kompleta za zbrinjavanje trauma izazvane su naglim porastom broja stradalih posljednjih dana — od kojih su većina civili — pri čemu su zalihe predviđene za oko tri sedmice potrošene za samo jedan dan, naveo je Abubakar.
Troškovi naglo rastu
Ljekovi za liječenje pacijenata sa hroničnim bolestima, poput insulina za dijabetičare, takođe bi mogli nestati u roku od nekoliko sedmica nakon što su lanci snabdijevanja poremećeni zbog rata u Zalivu i zatvaranja Hormuškog moreuza, rekao je Abubakar.
Troškovi dopreme medicinskih zaliha u Liban porasli su tri puta, dok se SZO istovremeno suočava i s ograničenim finansiranjem, dodao je.
SZO je saopštio da on i libansko Ministarstvo zdravlja planiraju da prebacuju zalihe između bolnica kako bi izbjegli potpuno iscrpljivanje zaliha, ali su upozorili da je zdravstveni sistem doveden do krajnjih granica izdržljivosti.
Prema podacima Ujedinjenih nacija, više od milion ljudi raseljeno je širom Libana od početka sukoba 2. marta, nakon zajedničkih američko-izraelskih udara na Iran krajem februara.
Grenlandski premijer Jens-Frederik Nilsen rekao je da predstavlja ponosnu naciju koja nastoji da očuva svjetski poredak, odbacujući najnovije komentare američkog predsjednika Donalda Trampa o tom arktičkom ostrvu.
Tramp je u srijedu izrazio frustraciju zbog NATO-a, pošto su odnosi zapali u krizu zbog rata s Iranom, navodeći da vojnog saveza nije bilo kada je bio potreban i da se i dalje sjeća Grenlanda, „velikog, loše vođenog komada leda“.
„Za nas je važno da sačuvamo međunarodnu zajednicu koju smo izgradili poslije Drugog svjetskog rata, u kojoj imamo odbrambeni savez koji poštujemo i u kojoj međunarodno pravo poštuju sve strane“, rekao je Nilsen za Rojters.
„To se sada dovodi u pitanje i mislim da svi saveznici treba da stoje zajedno kako bi to sačuvali. Nadam se da će se to i dogoditi“, rekao je on.
Saveznici u NATO-u već su ranije ove godine pokušavali da pronađu načine da održe savez na okupu nakon što je Tramp obnovio nastojanja da preuzme Grenland od Danske, takođe članice NATO-a.
Nilsen je danas odbacio Trampovu karakterizaciju svoje zemlje.
„Mi nismo nekakav komad leda. Mi smo ponosan narod od 57.000 ljudi, koji svakog dana radi kao dobar globalni građanin, uz puno poštovanje prema svim našim saveznicima“, rekao je on, prenosi Rojters.
Rusko ministarstvo vanjskih poslova osudilo je izraelski napad na Liban i pozvalo na hitan prekid vatre, prenosi Rojters.
Naveli su da takvi agresivni potezi prijete da ugroze pregovarački proces koji je u toku i nose rizik od dalje eskalacije u regionu.
Izrael je u srijedu izveo najteže udare na Liban od izbijanja sukoba s Hezbolahom prošlog mjeseca, pri čemu je poginulo više od 250 ljudi, nakon što je grupa povezana s Iranom, poslije kratke pauze tokom dvonedjeljnog primirja između SAD i Irana, obnovila raketne napade na sjever Izraela.
Sjedinjene Američke Države osudile su napad na kuvajtski konzulat u Basri, izveden 7. aprila, saopštio je Stejt department u objavi na mreži Iks.
SAD pozivaju iračku vladu da „pozove na odgovornost i razmontira iračke terorističke grupe usklađene s Iranom koje su izvele ovaj napad“, saopštio je biro Stejt departmenta za bliskoistočna pitanja.
Generalni sekretar NATO-a Mark Rute je danas obavijestio neke države da američki predsjednik Donald Tramp želi da u narednih nekoliko dana dobije konkretnu podršku za obezbjeđivanje Hormuškog moreuza, reklo je dvoje evropskih diplomata Rojtersu.
Rute se juče sastao sa Trampom u Vašingtonu, usred tenzija unutar saveza zbog rata u Iranu.
"Primjećujemo frustraciju u Vašingtonu, ali ni oni nisu konsultovali saveznike ni prije ni poslije početka ovog rata", rekao je jedan od diplomata.
"NATO kao takav ne bi igrao ulogu u ratu protiv Irana, ali saveznici žele da budu od pomoći u traženju dugoročnijih rješenja za Hormuz. Sa obzirom na to da pregovori sa Iranom još traju, ovo bi moglo biti od pomoći", dodao je diplomata.
Američki predsjednik je više puta nazivao NATO "tigrom od papira" i posljednjih sedmica zaprijetio povlačenjem iz saveza, tvrdeći da se evropski saveznici Vašingtona oslanjaju na američke bezbjednosne garancije, a nisu pružili adekvatnu podršku američko-izraelskoj agresiji na Iran.
Iako je Tramp u utorak rekao da će napadi na Iran biti zaustavljeni tokom dvonedjeljnog prekida vatre, posljedice sukoba i dalje opterećuju odnose.
(BETA)
Predsjednik Iraka Abdul Latif Džamal Rašid osudio je izraelske napade na Liban, posebno na glavni grad Bejrut i njegova predgrađa.
On je u telefonskom razgovoru sa libanskim kolegom Žozefom Aunom prenio solidarnost iračkog naroda sa libanskim narodom i podržao napore Libana da zaustavi eskalaciju, prenosi libanska Nacionalna novinska agencija (NNA).
Uprkos dvonedjeljnom primirju u tom regionu, Izrael je juče bombardovao Liban.
(BETA)
Njemački kancelar Fridrih Merc je izjavio da je u telefonskom razgovoru ohrabrio američkog predsjednika Donalda Trampa da hitno nastavi pregovore s Iranom.
Merc je naveo i da Njemačka ponovo uspostavlja direktne razgovore s iranskim rukovodstvom u Teheranu, te poručio da ne želi raspad NATO-a, koji je, kako je rekao, garant bezbjednosti i u Evropi, prenosi Rojters.
Govoreći o ekonomskim posljedicama krize, Merc je upozorio da bi cijene nafte mogle dodatno rasti u odnosu na februarske nivoe.
Istovremeno, istakao je da ne postoje planovi za ograničavanje korišćenja baza u Njemačkoj od strane američkih snaga.
Merc je dodao i da je uvjeren da Trampova namjera nije bila da uništi jednu civilizaciju, čime je predsjednika SAD prijetio Iranu ukoliko se ne postigne dogovor o primirju.
Kancelar je rekao i da je ponovo rekao Trampu da bi, nakon mirovnog sporazuma, bili spremni da doprinesu obezbjeđivanju Hormuškog moreuza u okviru međunarodnog mandata.
Pogledajte još:
Preuzmi aplikaciju i prati vijesti
PRATITE NAS NA
