U potezu osmišljenom da poveća pritisak na Sjedinjene Države da naprave ustupke u sukobu s njegovom zemljom, iranski ministar vanjskih poslova Abas Aragči informisao je evropske prijestonice o prirodi ponude koju je Iran bio spreman da iznese tokom vikend razgovora u Islamabadu, a koja se odnosila na njegove zalihe visoko obogaćenog uranijuma i buduće upravljanje Hormuškim moreuzom.
Nakon bezuspješnih pregovora, Aragči je telefonom informisao ministre vanjskih poslova Francuske i Njemačke, Žan-Noela Baroa i Johana Vadefula, kao i ministre vanjskih poslova Saudijske Arabije, Omana i Katara.
On je, kako prenosi "Gardijan", naglasio da Iran ne smatra da je pregovarački proces pod vođstvom Pakistana iscrpljen, čak ni nakon 21 sata intenzivnih razgovora.
Donald Tramp je više od godinu držao Evropu po strani kada je riječ o iranskom pitanju, pošto se američki predsjednik usredsredio na saradnju s Izraelom, dok je Teheran uglavnom odbacivao evropske vlade, smatrajući ih produženom rukom Amerike. Međutim, britanski list ističe da su produbljivanje transatlantskog raskola i snažan pritisak koji se vrši na evropske ekonomije naveli Iran da preispita svoj stav prema Evropi kao mogućem sredstvu pritiska na Trampa.
"Vjerovatno će Iranci pokušati da vide da li je moguće privoljeti Evropljane da se, u najboljem slučaju, pomjere više u njihovom pravcu u odnosu na raniji stav, koji je iz iranske perspektive bio veoma servilan prema SAD, a ako to ne bude moguće, da vide postoji li dublji raskol u Evropi u kojem ne bi sve države morale da slijede liniju koju su zacrtale Njemačka, Francuska ili Velika Britanija, kazao je za britanski list Direktor Kvinsi instituta Trita Parsi. "Iranci naročito pokušavaju da brzo uspostave taj mehanizam uz relativno niske tranzitne takse i da privole što veći broj zemalja da na to pristane", dodao je Parsi.
Evropske zemlje, kako bi pokazale određeno uvažavanje prema Trampovom zahtjevu da pruže vojnu podršku njegovom ratu, usredsredile su se na formiranje odbrambenog, neborbenog pomorskog saveza koji bi nadzirao slobodu plovidbe kroz Hormuški moreuz, ali tek po završetku sukoba. Taj plan zahtijeva osjetljive razgovore o pravilima angažovanja, koja će vjerovatno biti oblikovana na osnovu iskustva Evropske unije u Crvenom moru, gdje se tokom operacije Aspides suprotstavljala Hutima.
Razgovori koje predvode Britanija i Francuska o koracima za otvaranje Hormuškog moreuza obuhvatiće i mogućnost uvođenja finansijskih sankcija Iranu ukoliko nastavi da blokira taj plovni put, kao i mjere za saradnju s privredom radi obnove pomorskog saobraćaja, objavio je juče Rojters pozivajući se na upućene izvore.
Pariz i London, koji nastoje da preuzmu vodeću ulogu u toj inicijativi nakon prethodnih vojnih i političkih sastanaka, žele da pokažu spremnost da odigraju ulogu u obnovi slobode plovidbe po okončanju sukoba.
Razgovori koje predvode Britanija i Francuska o koracima za otvaranje Hormuškog moreuza obuhvatiće i mogućnost uvođenja finansijskih sankcija Iranu ukoliko nastavi da blokira taj plovni put
Kabineti francuskog predsjednika Emanuela Makrona i britanskog premijera Kira Starmera saopštili su juče da će u petak zajednički predsjedavati video-konferencijom oko 40 zemalja spremnih da doprinesu multilateralnoj misiji.
Visoke diplomate će prije petka održati telefonski razgovor kako bi pripremili sastanak, rekla su za Rojters još trojica evropskih diplomata.
Sastanci ove nedjelje biće usredsređeni na četiri radne grupe: zalaganje za slobodu plovidbe i pomorsku bezbjednost, razmatranje ekonomskih mjera protiv Irana ako moreuz ostane zatvoren, obezbjeđivanje oslobađanja pomoraca i brodova koji su ostali zarobljeni, kao i saradnju s privredom kako bi se podržala njena spremnost za nastavak tranzita, kazao je izvor britanske agencije.
Jedan od izvora je rekao da Britanija predvodi diplomatski kolosijek, dok Francuska radi na vojnom planiranju, koje bi trebalo da procijeni koja bi sredstva zemlje učesnice mogle staviti na raspolaganje i na koji način bi ona mogla biti raspoređena.
Iran je od početka američko-izraelskih vazdušnih udara 28. februara uglavnom zatvorio moreuz za brodove, izuzev svojih.
Vašington je u ponedjeljak uveo blokadu brodova koji uplovljavaju u iranske luke ili iz njih isplovljavaju.
U blokadi iranskih luka koju su uvele SAD angažovano je više od 10.000 pripadnika vojske, više od deset ratnih brodova i više desetina letjelica, saopštila je juče Centralna komanda SAD.
"Tokom prva 24 sata nijedan brod nije uspio da prođe američku blokadu, a šest trgovačkih plovila postupilo je po naređenju američkih snaga da se okrenu i vrate u iransku luku u Omanskom zalivu", navodi se u saopštenju komande.
Tramp je pozvao i druge zemlje da pomognu u sprovođenju te blokade. Britanija, Francuska i druge države poručuju da to neće učiniti, jer bi to značilo ulazak u rat, ali da bi bile spremne da pomognu da moreuz ostane otvoren kada borbe budu okončane.
Izvori navode da su razgovori i dalje u pripremnoj fazi i da bi bilo kakva misija mogla uslijediti tek po završetku sukoba i uz neku vrstu saglasnosti Irana i Sjedinjenih Američkih Država.
"Sjedinjene Države moraju da se saberu. Situacija je trenutno paradoksalna, jer su upravo SAD te koje su najnepredvidivije", rekao je jedan visoki evropski diplomata.
Tramp je juče, u intervjuu za "Njujork post", rekao da bi razgovori s Iranom mogli da budu nastavljeni u Pakistanu tokom naredna dva dana. "Zaista bi trebalo da ostanete tamo, jer bi nešto moglo da se dogodi u naredna dva dana, a mi smo skloniji da odemo tamo", kazao je.
Pogledajte još:
Preuzmi aplikaciju i prati vijesti
PRATITE NAS NA
