Predsjednik Francuske Emanuel Makron saopštio je da je drugi francuski mirovnjak, koji je „teško ranjen od strane boraca Hezbolaha“ u Libanu, preminuo od zadobijenih povreda.
Anis Žirardin ranjen je u napadu u subotu, u kojem je poginuo i drugi francuski mirovnjak, identifikovan kao Florijan Montorio.
„Kaplar Anis Žirardin iz 132. kinotehničkog pješadijskog puka Suip, koji je juče repatriran iz Libana gdje je bio teško ranjen od strane boraca Hezbolaha, jutros je preminuo od povreda. Umro je za Francusku“, naveo je Makron u objavi na Iksu.
Francuski vojnici su poginuli kada je patrola napadnuta od strane „nedržavnih aktera“, saopštila je Privremena misija Ujedinjenih nacija u Libanu (Unifil).
Predsjednik Donald Tramp planira da Iranu ostavi ograničen rok da izađe sa jedinstvenim predlogom kako bi se diplomatski pregovori ponovo pokrenuli, rekla su za CNN dva izvora upoznata sa internim razgovorima.
Nije odmah bilo jasno da li je Trampova poruka stigla do Irana.
Administracija ne želi da neograničeno produžava primirje, naveli su izvori, niti želi da Iranu da vrijeme da dodatno odugovlači pregovore.
Predsjednik je bio oprezan u vezi sa produžavanjem početnog primirja nakon roka koji je istekao danas, rekli su izvori. On želi da se sporazum finalizuje što je prije moguće i nadao se da će pritisak roka natjerati Iran da sjedne za pregovarački sto prije isteka primirja.
Međutim, Trampovi najbliži saradnici vjeruju da postoje podjele unutar iranskog rukovodstva i da Iran nema jedinstven stav koji bi omogućio pregovaračima da zaključe sporazum, ranije je prenio CNN.
Trampova odluka da Teheranu da više vremena da predstavi „jedinstven predlog“, kako ga je nazvao, odražava želju administracije da se rat riješi diplomatskim putem, kao i njenu uzdržanost od ponovnog pokretanja vojnih udara, naveli su izvori.
Dvije osobe su poginule nakon izraelskog vazdušnog napada na vozilo u Tiru na jugu Libana, saopštila je libanska državna Nacionalna novinska agencija (NNA).
NNA navodi da je njen dopisnik takođe izvijestio da su izraelske snage izvele „žestoko bombardovanje“ u južnolibanskom gradu Kantara.
Sjedinjene Američke Države moraju prekinuti blokadu Irana kao preduslov za bilo kakve dalje razgovore o primirju u Islamabadu, izjavio je Modžtaba Ferdusi Pur, šef iranske misije u Egiptu, za Asošijeted pres.
On je kazao da su komunikacije sa pakistanskim posrednicima u toku kako bi se ispunili iranski uslovi.
„Nećemo pregovarati pod prijetnjom. Nećemo ići u Islamabad prije ukidanja blokade“, rekao je.
On je optužio Sjedinjene Američke Države da koriste primirje kako bi pojačale svoje snage za moguće obnavljanje vojnih dejstava protiv Irana.
„Iza kulisa govore jedno, ali u javnosti govore i rade nešto drugo“, rekao je.
Kina je, nakon objave o produženju primirja, saopštila da je od presudne važnosti spriječiti ponovno izbijanje sukoba, prenosi Gardijan.
Portparol kineskog Ministarstva vanjskih poslova Guo Đijakun izjavio je u srijedu da se trenutna situacija na Bliskom istoku nalazi u kritičnoj fazi.
On je rekao da je Kina spremna da sarađuje sa međunarodnom zajednicom na očuvanju mira, slijedeći četiri principa koje je prije nekoliko dana predložio predsjednik Si Đinping, uključujući miran suživot i poštovanje međunarodnog prava.
„Od ključne je važnosti da se ulože maksimalni napori kako bi se spriječilo ponovno izbijanje sukoba“, rekao je on.
Generalni sekretar NATO-a Mark Rute (Rutte) izjavio je danas u Ankari da će Alijansa uvijek učiniti ono što je potrebno da odbrani Tursku i dodao da je NATO posljednjih nedjelja uspješno presreo četiri iranske balističke rakete koje su se kretale ka Turskoj, prenio je pariski Mond (Le Monde) na svom sajtu.
„NATO je spreman za takve prijetnje i uvijek će učiniti ono što je potrebno da odbrani Tursku i sve ostale zemlje članice“, rekao je generalni sekretar NATO-a, čije zemlje članice treba da se sastanu početkom jula u Turskoj na samitu.
Rute, koji je posjetio sjedište kompanije Aselsan u Ankari, velike turske odbrambene kompanije, pohvalio je revoluciju u turskoj odbrambenoj industriji.
„Sistemi protivvazdušne odbrane, dronovi, municija, radari, svemirske mogućnosti i još mnogo toga će nas zaštititi. Vi razvijate najsavremenije tehnologije u ovoj zemlji i savladavate mnoge od tih mogućnosti, a to je ono što nam je potrebno“, dodao je Rute, koji večeras treba da se sastane sa turskim predsjednikom Redžepom Tajipom Erdoganom.
(BETA)
Iranski ambasador Reza Amiri Mogadam sastao se u Islamabadu sa premijerom Pakistana Šehbazom Šarifom, svega nekoliko sati nakon što je Bijela kuća pristala da produži krhko primirje sa Teheranom, prenosi CNN.
Mogadam je pozvao Šarifa radi razgovora o aktuelnoj regionalnoj situaciji i mirovnim naporima, navodi se u saopštenju kabineta pakistanskog premijera.
Agencija Frans pres, pozivajući se na jednog zvaničnika, javila je da će Liban zatražiti produženje primirja za mjesec dana kada se libanski i izraelski izaslanici sjutra po drugi put u dvije sedmice sastanu u Vašingtonu.
Desetodnevno primirje ističe u nedjelju.
Rojters je takođe prenio izjavu libanskog zvaničnika da će se na sjutrašnjim razgovorima razmatrati datum za proširene pregovore, u kojima će Liban tražiti povlačenje izraelskih trupa, povratak libanskih pritvorenika koji se nalaze u Izraelu i kopneno razgraničenje.
Esmail Bagei, portparol Ministarstva vanjskih poslova Irana, izjavio je da su oružane snage njegove zemlje spremne da brane naciju, istovremeno nagovještavajući da je Teheran i dalje otvoren za nastavak pregovora sa Sjedinjenim Američkim Državama.
Iranska državna novinska agencija Islamska Republika Njuz ejdžensi prenijela je Bageijeve izjave povodom zahtjeva Pakistana za produženje primirja.
"Iran će, uz pažljivo praćenje dešavanja na terenu i u političkoj sferi, preduzeti neophodne i odgovarajuće mjere kako bi zaštitio svoje interese i nacionalnu bezbjednost, a oružane snage su u potpunosti u pripravnosti i spremne da sveobuhvatno i odlučno odbrane iransku naciju od bilo kakve prijetnje i zla", kazao jeon.
Upitan o mogućnosti druge runde pregovora sa Sjedinjenim Američkim Državama, rekao je da će Iran pregovarati „kada zaključimo da postoje potrebni i logični uslovi da se ovaj alat iskoristi za ostvarivanje naših nacionalnih interesa“.
Glavni savjetnici predsjednika SAD Donalda Trampa vjeruju da je rasjep u sadašnjem državnom vrhu Irana glavni razlog zašto Teheran ne nastavlja pregovore, javlja CNN pozivajući se na tri neimenovana zvaničnika.
Mornarica iranskog Korpusa čuvara islamske revolucije (IRGC) zaplijenila je dva broda u Hormuškom moreuzu, prenosi poluzvanična iranska agencija Tasnim.
Brodovi su identifikovani kao MSC Francesca i Epaminondas, za koje se navodi da su upućeni ka iranskoj obali nakon što su "plovili bez potrebnog odobrenja i manipulisali navigacionim sistemima".
IRGC je citiran kako navodi: "Narušavanje reda i bezbjednosti u Hormuškom moreuzu je naša crvena linija".
Ranije je UKMTO saopštio da je na dva broda pucano u blizini moreuza, dok je BBC izvijestio da je treće plovilo napadnuto kod iranske obale.
Evropska komisija je predložila niz mjera za ublažavanje posljedica američko-izraelskog rata s Iranom na energetska tržišta u regionu.
Komisija je saopštila da mjere - predstavljene u paketu nazvanom „AccelerateEU“ - uključuju optimizaciju raspodjele avionskog goriva među državama članicama EU, kako bi se izbjegle nestašice.
"Odluke koje donosimo danas odrediće našu sposobnost da odgovorimo na izazove današnjice i krize sjutrašnjice. Naša strategija AccelerateEU donijeće i hitne i dugoročnije mjere olakšanja za evropske građane i privredu", izjavila je predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen.
"Moramo ubrzati prelazak na domaće, čiste izvore energije. To će nam donijeti energetsku nezavisnost i sigurnost, te omogućiti da se bolje nosimo s geopolitičkim potresima", dodala je.
Najmanje tri kontejnerska broda pogođena su iz vatrenog oružja u Hormuškom moreuzu danas, saopštili su izvori iz pomorske bezbjednosti i britanska služba za pomorske trgovačke operacije (UKMTO).
Iran je uveo ograničenja za brodove koji koriste moreuz, najprije kao odgovor na američko-izraelsko bombardovanje te zemlje, a potom i kao reakciju na američku blokadu iranskih luka.
Kontejnerski brod pod zastavom Liberije pretrpio je oštećenje na komandnom mostu nakon što je pogođen vatrom i raketnim granatama sjeveroistočno od Omana.
UKMTO je saopštio da je zapovjednik broda prijavio da mu se približio topovnjača IRGC-a. Nakon toga je, navodi se, otvorena vatra na plovilo. Svi članovi posade bili su bezbjedni, a nije bilo požara niti ekoloških posljedica zbog incidenta.
Izvori iz pomorske bezbjednosti naveli su da su se na toj topovnjači nalazile tri osobe.
Zapovjednik kontejnerskog broda kojim upravlja grčka kompanija takođe je prijavio da prije incidenta nije bilo radio-kontakta i da je brod prvobitno bio obaviješten da ima dozvolu za prolazak kroz Hormuški moreuz.
UKMTO je kasnije saopštio da je i na drugo kontejnersko plovilo pucano oko osam nautičkih milja zapadno od Irana. Brod pod zastavom Paname nije oštećen, a članovi njegove posade su bezbjedni.
Izvori iz pomorske bezbjednosti naveli su da je i na treći kontejnerski brod pucano oko osam nautičkih milja zapadno od Irana dok je izlazio iz Hormuškog moreuza. Plovilo pod zastavom Liberije, koje nije oštećeno, zaustavilo se na moru. Njegova posada je bezbjedna, dodali su izvori.
Prije početka rata 28. februara, kroz taj plovni put je obično prolazilo približno petina svjetskih isporuka nafte i tečnog prirodnog gasa.
Iranski Korpus čuvara islamske revolucije (IRGC) upozorio je da bi nanio "razorne udarce" "preostalim sredstvima neprijatelja" na Bliskom istoku ako bi borbe bile nastavljene, prenose iranski mediji.
Upozorenje je uslijedilo nakon što je Donald Tramp objavio produženje primirja između SAD-a i Irana, koje je trebalo da istekne danas.
U saopštenju koje prenosi poluzvanična iranska agencija Tasnim, IRGC navodi da je "spreman da se odlučno, konačno i odmah suprotstavi svakoj prijetnji ili obnovljenoj agresiji neprijatelja, te da će u narednoj fazi eventualnog vojnog sukoba nanijeti razorne i nezamislive udarce preostalim sredstvima neprijatelja u regionu".
Šef pomorske agencije Ujedinjenih nacija apelovao je na pomoć za hiljade pomoraca koji su ostali zaglavljeni u Zalivu zbog faktičkog zatvaranja Hormuškog moreuza.
Oko 20.000 pomoraca i 2.000 brodova ostalo je blokirano od američko-izraelskih napada na Iran 28. februara, prema podacima Međunarodne pomorske organizacije.
Agencija je saopštila da je najmanje 10 pomoraca poginulo, a još nekoliko teško povrijeđeno u napadima na komercijalna plovila od početka rata.
Iran je pogubio muškarca osuđenog za špijunažu u korist izraelske obavještajne službe i odavanje osjetljivih informacija, objavio je Mizan, medij pravosuđa.
Mizan navodi da je riječ o Mehdiju Faridu, koji je, prema tim navodima, bio zaposlen u jedinici civilne odbrane u okviru jedne osjetljive organizacije i iskoristio svoj položaj kako bi prikupljao i prosljeđivao informacije izraelskom Mosadu.
Vrhovni sud je potvrdio smrtnu kaznu, koja je izvršena nakon okončanja pravnih procedura, navodi Mizan.
Administracija predsjednika Sjedinjenih Američkih Država Donalda Trampa obustavila je isporuke američkih dolara Iraku i zamrznula programe bezbjednosne saradnje s njegovom vojskom, dok vrši pritisak na Bagdad da rasformira milicije koje podržava Iran i djeluju u zemlji, objavio je Volstrit žurnal, pozivajući se na iračke i američke zvaničnike.
Zvaničnici američkog Ministarstva finansija nedavno su blokirali isporuku od gotovo 500 miliona dolara u američkim novčanicama - prihoda od prodaje iračke nafte - sa računa u Federalnim rezervama Banke Njujorka, navodi list.
Rojters nije mogao da potvrdi ovaj izvještaj. Američko Ministarstvo finansija i Federalne rezerve nijesu odgovorili na zahtjev za komentar.
Vašington je takođe obavijestio Bagdad da obustavlja finansiranje pojedinih programa borbe protiv terorizma i vojne obuke dok se ne zaustave napadi milicija i iračke vlasti ne preduzmu korake za rasformiranje oružanih grupa, dodaje se u izvještaju.
Sjedinjene Američke Države su ranije ovog mjeseca pozvale iračkog ambasadora nakon što je dron pogodio veliku američku diplomatsku misiju u Bagdadu, poslije niza napada dronovima za koje Vašington optužuje "terorističke milicije" povezane s Iranom.
Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp razmatra produženje izuzeća od Džounsovog zakona, koje omogućava teretnim brodovima pod stranom zastavom da prevoze gorivo i drugu robu između domaćih luka, objavio je u utorak Axios, pozivajući se na američke zvaničnike.
Tramp je 17. marta na 60 dana ublažio ograničenja iz Džounsovog zakona, nadajući se da će taj potez pomoći da se obuzda rast cijena goriva izazvan ratom s Iranom, tako što bi se povećale isporuke iz američke obale Meksičkog zaliva ka drugim obalskim tržištima u zemlji.
Pogledajte još:
Preuzmi aplikaciju i prati vijesti
PRATITE NAS NA
