Bijeg iz Hormuza: trka s vremenom i projektilima

Bio je mrak kada se “Akti A”, mali naftni tanker koji je prevozio 300.000 barela dizela, izvukao kroz Hormuški moreuz.

U ranim jutarnjim satima u subotu, neposredno nakon što se učinilo da je Iran nakratko proglasio ovaj uski plovni put “potpuno otvorenim”, “Akti A” se našao na čelu kolone brodova, očajnički željnih da napuste Zaliv.

Tankerom upravlja danska brodarska kompanija “Maersk”, ali je prevozio gorivo za trgovačku kuću “Vitol”. “Akti A” je sedmicama stajao potpuno natovaren u blizini Bahreina, dok su drugi brodovi oko njega bili pogođeni iranskim dronovima i projektilima.

Krenuo je u pravi čas. Nedugo nakon što je prošao kroz opasnu zonu, Iranska revolucionarna garda poslala je topovnjače u kanal. “Akti A”, koji danas plovi ka Rtu dobre nade, prošao je tik na vrijeme.

Za najveće svjetske trgovce energentima, pitanje kako izvući tankere zaglavljene u Zalivu predstavlja jedan od najtežih problema rata, i problem koji je već koštao nebrojene milione kroz osiguranje, održavanje brodova i dodatne lučke troškove.

Neki su platili i znatno veću cijenu.

Jedan član posade poginuo je 12. marta nakon što je dva broda koja su prevozila naftu za Vitol, uključujući i brod “Safesea Vishnu”, zahvatio požar usljed iranskog napada.

Tokom osmonedjeljnog sukoba, u različitim trenucima činilo se da se pojedini izlazi otvaraju, da bi se ubrzo ponovo zatvorili. Prolazak kroz moreuz može trajati i do osam sati, što znači da se diplomatske okolnosti mogu promijeniti prije nego što brodovi uspiju da izađu.

Teheran je u srijedu pogodio tri kontejnerska broda, a Iranska revolucionarna garda (IRGC) je potom saopštila da je zaplijenila dva od njih i sprovela ih u iranske teritorijalne vode, ukazujući da je riječ o eskalaciji kao odgovoru na američku blokadu plovila povezanih s Iranom.Postoji više načina da se brodovi izvuku. Ali neću vam reći. Kroz Hormuški moreuz prolazi više brodova nego što ljudi misle, kazao je Dunand

Postoji više načina da se brodovi izvuku. Ali neću vam reći. Kroz Hormuški moreuz prolazi više brodova nego što ljudi misle, kazao je Dunand

Jedan od najjasnijih “prozora” za prolaz brodova otvorio se prošlog petka, nakon što je Iran proglasio da je moreuz “potpuno otvoren”, kao odgovor na najavu primirja između Izraela i Libana. Vlasnici brodova brzo su počeli da usmjeravaju svoje brodove ka moreuzu, nadajući se brzom izlazu, uprkos upozorenjima da bi plovni put mogao biti miniran.

Ta krhka prilika nije dugo trajala. Dok su SAD nastavile blokadu iranskih luka, već u subotu ujutro iranska vojska saopštila je da će moreuz ostati pod njenom kontrolom, uz poruku da je bezbjedan prolaz zagarantovan samo brodovima koje odobri IRGC.

Peter Vernink, izvršni direktor brodarske kompanije “Swiss Marine”, rekao je da prošlog petka da su naložili jednom od svojih brodova da krene kroz moreuz. Međutim, dok je kineski vlasnik broda provjerio sa kineskom vladom, već je bila subota ujutru. “Očigledno je da se do subote sve promijenilo”, prisjetio se. Brod na kraju nije prošao.

“Kretaće se samo kada nema rizika”, rekao je Vernink. “Potrebna vam je jasna garancija da neće biti napada, i mora biti potvrđeno sa obje strane da će brod proći.”

Nekoliko brodova francuske brodarske kompanije CMA CGM takođe je pokušalo prolaz, ali su se u subotu okrenuli nakon što je jedan pogođen projektilom.

U konvoju koji je predvodio “Akti A”, nekoliko plovila na začelju takođe se okrenulo nakon što su dobili poruke od iranske vojske.

Posljednji brod koji je bezbjedno prošao u ranim jutarnjim satima u subotu bio je tanker koji je prevozio sirovu naftu za “Socar”, državnu naftnu kompaniju Azerbejdžana. Taj teret je donio ogromnu zaradu, rekao je trgovac upoznat sa slučajem.

Druge strategije bile su usmjerene na partnerstva sa državama koje imaju bliske veze s Iranom. U različitim trenucima Teheran je zauzimao blaži pristup prema plovilima povezanima sa svojim saveznicima, uključujući Pakistan i Kinu. Nagoviješteno je i da bi neki mogli plaćati prolaz Iranu putem kriptovaluta.

Oman, koji ima bliske odnose s Iranom i čije teritorijalne vode takođe obuhvataju moreuz, uspio je da provede određeni broj svojih brodova, koristeći rutu blizu sopstvene obale.

Kada je rat izbio, deset brodova trgovačke kuće “Trafigura”, koja upravlja globalnom flotom od više od 375 tankera, bilo je zaglavljeno u Zalivu.

“Danas imamo devet plovila zaglavljenih u moreuzu”, rekao je izvršni direktor trgovačke kuće “Trafigure” Ričard Holtum, dodajući da je riječ o brodovima koji su iznajmljeni drugim kompanijama i ne prevoze teret “Trafigurea”.

Brod koji je “Trafigura” uspjela da izvuče bio je “Dhalkut”, u vlasništvu Omana, koji je izašao 2. aprila kao dio konvoja od tri broda, koji su svi povezani s Omanom. Konvoj se kretao blizu omanske obale.

Trgovačka kuća “Mercuria” imala je tri broda u Zalivu kada je rat izbio - i svi su u međuvremenu izašli, prema riječima izvora bliskih kompaniji.

Kao pokazatelj osjetljivosti ovih ruta za izlazak, izvršni direktor Marko Dunand odbio je da kaže kako je “Mercuria” izvukla brodove. “Postoji više načina da se to uradi”, rekao je Dunand. “Ali neću vam reći.” Dodao je da “kroz Hormuški moreuz prolazi više brodova nego što ljudi misle”.

Tankeri nijesu jedina plovila koja su uspjela da prođu. U subotu je kroz moreuz prošla i mala flotila kruzera, uključujući jedan kompanije “MSC Cruises” i dva kompanije “Tui”.

Iz “Tuija” su saopštili da “nikakav novac nije plaćen Iranu za bezbjedan prolaz” i da je tranzit, koji je išao uz omansku obalu, “realizovan na osnovu odgovarajuće koordinacije i odobrenja nadležnih vlasti… uz pažljivo razmatranje bezbjednosne situacije”.

“Trafigura”, “Mercuria” i “Vitol”, takođe su naveli da nijesu plaćali prolaz, jer bi to moglo predstavljati kršenje američkih sankcija protiv Irana.

Oni koji su izloženiji riziku od napada, poput brodova MSC grupe, koja ima poslovne veze s Izraelom, pokušavali su da provuku brodove bez uključenog GPS signala.

Prema podacima o praćenju plovidbe, šest MSC-ovih brodova prošlo je kroz moreuz tokom vikenda bez uključenih transpondera. Međutim, dva plovila za koja je IRGC u srijedu tvrdio da ih je zaplijenio, “Francesca” i “Epaminondas”, bila su ili iznajmljena ili u vlasništvu MSC-a.

Iz MSC-a su odbili da komentarišu prolaske i napade.

Leri Džonson, globalni direktor za pomorski transport u “Mercuriji”, izrazio je frustraciju zbog toga što vlade nijesu učinile više da pomognu komercijalnim brodovima, ocjenjujući da političari “zabijaju glavu u pijesak”.

“Ne postoji koordinisan napor da se formalizuje način za prolazak brodova kroz Hormuški moreuz”, rekao je Džonson.

“Brodovi za koje smo vidjeli da prolaze kroz Hormuški moreuz uglavnom su u vlasništvu država i imaju pristup, možda, mornaričkim ili vojnim snagama, ili barem kanalima komunikacije između vlada, moguće i sa iranskim režimom”, kazao je Džonson.

“Klasični trgovački operateri nemaju stvarni mehanizam da se kroz to probiju”.

Prevod: N. B.