Pentagon razmatra kazne za NATO saveznike: Moguće sankcije Španiji i preispitivanje podrške Britaniji

Rat SAD i Izraela protiv Irana otvorio je ozbiljna pitanja o budućnosti 76 godina stare Alijanse i izazvao zabrinutost da Vašington možda neće stati u odbranu evropskih saveznika u slučaju napada, ocjenjuju analitičari i diplomate.

3187 pregleda 2 komentar(a)
Pit Hegset, Foto: REUTERS
Pit Hegset, Foto: REUTERS

Procureli interni mejl Pentagona sadrži opcije prema kojima bi Sjedinjene Američke Države mogle da kazne NATO saveznike za koje smatraju da nisu podržali američke operacije u ratu s Iranom, uključujući suspenziju Španije iz Alijanse i preispitivanje američkog stava o britanskom polaganju prava na Foklandska ostrva, rekao je za Rojters jedan američki zvaničnik.

Kako je naveo, riječ je o dokumentu koji odražava frustraciju zbog, kako se ocjenjuje, nespremnosti pojedinih saveznika da SAD-u odobre pristup, baze i prava preleta (poznata kao ABO) tokom rata s Iranom. Zvaničnik, koji je govorio pod uslovom anonimnosti, rekao je da se ove opcije razmatraju na visokim nivoima u Pentagonu.

U mejlu se navodi da je ABO apsolutni minimum za NATO, a među predloženim mjerama pominje se i uklanjanje „problematičnih” država sa važnih ili prestižnih pozicija unutar Alijanse.

Predsjednik SAD Donald Tramp oštro je kritikovao saveznike iz NATO-a jer nijesu poslali svoje mornarice da pomognu u otvaranju Hormuškog moreuza, koji je zatvoren za globalni pomorski saobraćaj nakon početka vazdušnog rata 28. februara. On je čak najavio da razmatra i mogućnost povlačenja SAD iz NATO-a.

„Zar vi ne biste na mom mjestu?”, pitao je Tramp u intervjuu za Rojters 1. aprila, odgovarajući na pitanje o mogućem izlasku iz Alijanse.

Ipak, kako navodi isti izvor, mejl ne predlaže takav potez, niti zatvaranje američkih baza u Evropi. Nije precizirano ni da li se razmatra smanjenje američkog vojnog prisustva na evropskom kontinentu.

Portparol Pentagona Kingsli Vilson, upitan za komentar, rekao je da će Ministarstvo odbrane obezbijediti predsjedniku „kredibilne opcije” kako bi saveznici „prestali da budu papirni tigar i počeli da preuzimaju svoj dio odgovornosti”.

Rastu tenzije unutar NATO-a

NATO
foto: Shutterstock

Rat SAD i Izraela protiv Irana otvorio je ozbiljna pitanja o budućnosti 76 godina stare Alijanse i izazvao zabrinutost da Vašington možda neće stati u odbranu evropskih saveznika u slučaju napada, ocjenjuju analitičari i diplomate.

Velika Britanija, Francuska i druge države navode da bi uključivanje u američku pomorsku blokadu značilo direktan ulazak u rat, ali ističu da su spremne da pomognu u održavanju plovnosti moreuza nakon trajnog primirja.

Administracija Donalda Trampa, međutim, poručuje da NATO ne može biti jednosmjerna ulica i izražava posebno nezadovoljstvo Španijom, čija je socijalistička vlada odbila da dozvoli korišćenje svojih baza i vazdušnog prostora za napade na Iran. SAD u Španiji imaju dvije ključne vojne baze: pomorsku bazu Rota i vazduhoplovnu bazu Moron.

Prema navodima iz mejla, predložene mjere imaju za cilj da pošalju snažnu poruku saveznicima i smanje „osjećaj privilegovanosti kod Evropljana”. Suspenzija Španije imala bi ograničen vojni, ali značajan simbolički efekat.

Španski premijer Pedro Sančez odbacio je ove navode, poručujući da njegova vlada ne funkcioniše na osnovu mejlova, već zvaničnih stavova.

Dokument takođe predviđa i mogućnost preispitivanja američke diplomatske podrške evropskim prekomorskim teritorijama, poput Foklandskih ostrva, koje Velika Britanija kontroliše, a na koja pravo polaže Argentina.

Velika Britanija i Argentina vodile su kratki rat 1982. godine zbog ovih ostrva, u kojem je poginulo oko 650 argentinskih i 255 britanskih vojnika.

Tramp je u više navrata kritikovao britanskog premijera Kira Starmera zbog odbijanja da se pridruži ratu protiv Irana, nazivajući ga slabim liderom i poručujući da nije Vinston Čerčil.

Američki ministar odbrane Pit Hegset izjavio je ranije ovog mjeseca da je rat s Iranom ogolio mnoge stvari, ističući da iranske rakete dugog dometa ne mogu pogoditi SAD, ali mogu Evropu.

„Nemate mnogo od saveza ako postoje države koje nisu spremne da stanu uz vas kada vam je to potrebno”, rekao je Hegset.

Pogledajte još: