Tramp stigao u Kinu, sjutra glavni razgovor sa Si Đinpingom

Predsjednik SAD Donald Tramp stigao je danas u Peking gdje će sa predsjednikom Kine Si Đinpingom prije svega razgovarati o trgovini, a i o vječitom pitanju Tajvana, dok je sam kazao da rat u Iranu neće biti glavna tema.

Formalni dio samita je sjutra: sastanak Trampa i Sija „u četiri oka“ i veliki banket.

Kinezi su danas Trampu priredili pompeznu dobrodošlicu, bukvalno mu prostirući crveni tepih ispred predsjedničkog aviona „Er Fors Uan“ na aerodromu u Pekingu.

U ceremoniji svečanog dočeka učestvovalo je 300 kineskih mladića, kao i vojna počasna garda i vojni orkestar. Po objavi Bijele kuće, predsjednika su dočekali potpredsjednik Kine Han Ženg, ambasador Kine u SAD Sje Feng, izvršni zamjenik ministra spoljnih poslova Ma Žaoksu i američki izaslanik u Pekingu Dejvid Perdju.

„Mi smo dvije supersile. Mi smo u vojnom smislu najjača država na Zemlji. Kina se smatra drugom“, rekao je Tramp novinarima u utorak, uoči putovanja.

Iako Tramp voli da projektuje osjećaj snage, posjeta je u delikatnom trenutku za njegovo predsjedništvo, jer je njegova popularnost kod kuće opterećena ratom SAD i Izraela sa Iranom i rastućom inflacijom kao posljedicama tog sukoba.

Republikanski predsjednik traži pobjedu potpisivanjem sporazuma sa Kinom o kupovini više američke soje, govedine i aviona, a kazao je da će sa Sijem razgovarati o trgovini „više nego o svemu drugom“.

Trampova administracija se nada da će započeti proces osnivanja Trgovinskog odbora sa Kinom kako bi se izgladili sporovi. Odbor bi mogao da pomogne u sprečavanju trgovinskog rata kakav je izbio prošle godine zbog Trampovog povećanja carina, čemu se Kina suprotstavila kontrolom nad rijetkim rudama, što je dovelo do jednogodišnjeg primirja u oktobru prošle godine.

Ali Tramp posjećuje Peking dok Iran nastavlja da dominira njegovom agendom u SAD. Rat je doveo do zatvaranja Ormuskog moreuza, blokade tankera za naftu i prirodni gas i izazvao skok cijena goriva u mjeri koja bi mogla da ugrozi globalni ekonomski rast. Američki predsjednik je izjavio da nije bilo potrebe da Si pomaže u rješavanju tog rata, iako je ministar spoljnih poslova Irana Abas Aragči bio u Pekingu prošle nedjelje.

„Imamo mnogo stvari o kojima treba da razgovaramo. Da budem iskren, ne bih rekao da je Iran jedna od njih, jer je Iran pod našom čvrstom kontrolom“, rekao je Tramp novinarima u utorak.

Status Tajvana takođe će biti glavna tema, jer je Kina nezadovoljna planovima SAD da prodaju oružje tom samoupravnom ostrvu koje kineska vlada smatra dijelom svoje teritorije.

Tramp je novinarima u ponedjeljak rekao da će sa Sijem razgovarati o paketu oružja za Tajvan vrijednom 11 milijardi dolara, koji je američka administracija odobrila u decembru, ali još nije počela da realizuje. Taj paket oružja je najveći ikada odobren za Tajvan.

Ali američki lider je pokazao veću ambivalentnost prema Tajvanu, pristup koji postavlja pitanja o tome da li bi Tramp mogao biti otvoren za smanjenje podrške toj ostrvskoj republici.

Tajvan, kao vodeći svjetski proizvođač čipova, postao je neophodan za razvoj vještačke inteligencije, s obzirom na to da su SAD ove godine uvezle više robe iz Tajvana nego iz Kine. Tramp je pokušao da iskoristi programe iz Bajdenove ere i sopstvene sporazume kako bi doveo više proizvodnje čipova u Ameriku.

Novinska kuća Komunističke partije Kine „Pipls dejli“ objavila je oštro formulisan uvodnik uoči Trampovog dolaska, naglašavajući da je Tajvan „prva crvena linija koja se ne može preći u odnosima Kine i SAD“ i da je to „najveća tačka rizika“ između dvije države.

Tramp je unaprijed prikazivao svoje putovanje kao uspjeh. Otvoreno je razmišljao o planiranoj uzvratnoj posjeti Sija SAD ove godine, žaleći se što balska sala Bijele kuće u izgradnji neće biti završena na vrijeme za proslavu u čast kineskog lidera.

„Imaćemo odličan odnos još mnogo, mnogo decenija“, rekao je Tramp o SAD i Kini.

Tramp je poveo veliku grupu svojih pomoćnika, članova porodice i poslovnih titana, uključujući Džensena Huanga iz Nvidije i Ilona Maska iz Tesle i SpejsIks-a.

Dok je bio na putu za Peking, objavio je na društvenim mrežama da će njegov „prvi zahtjev“ Siju tokom posjete biti da ga zamoli da pojača prisustvo američkih firmi u Kini.

„Zamoliću predsjednika Sija, lidera izuzetnog ugleda, da ‘otvori’ Kinu kako bi ovi briljantni ljudi mogli da izvedu svoju magiju i pomognu da se Narodna Republika podigne na još viši nivo!“, napisao je Tramp.

Uprkos Trampovom izrazu samopouzdanja, Kina izgleda ulazi u sastanak s njim sa „mnogo jače pozicije“, rekao je Skot Kenedi, viši savjetnik za kineski biznis i ekonomiju u vašingtonskom Centru za strateške i međunarodne studije.

Kina bi, između ostalog, željela da smanji američka tehnološka ograničenja u pristupu kompjuterskim čipovima i pronađe načine za smanjenje carina SAD.

„Ali čak i ako ne postignu mnogo ni po jednoj od tih stvari, Kina u osnovi izlazi jača sve dok ne dođe do eksplozije na sastanku i predsjednik Tramp ne ode i ne pokuša da ponovo eskalira situaciju“, rekao je Kenedi.

Američki ministar finansija Skot Besent i kineski vicepremijer He Lifeng danas su o ekonomskim i trgovinskim pitanjima razgovarali na međunarodnom aerodromu Inčon, zapadno od Seula, u Južnoj Koreji, prenijela je kineska državna novinska agencija Sinhua.

Tramp, po riječima visokog zvaničnika administracije koji je obavijestio novinare prije putovanja, namjerava da pokrene ideju o potpisivanju pakta SAD, Kine i Rusije koji bi postavio ograničenja na njihovo nuklearno oružje.

Kina je ranije bila hladna prema sklapanju takvog pakta. Pekinški arsenal, po procjenama Pentagona, prelazi više od 600 operativnih nuklearnih bojevih glava i daleko je od pariteta sa SAD i Rusijom, za koje se procjenjuje da svaka ima više od 5.000 nuklearnih bojevih glava.

Posljednji sporazum o nuklearnom naoružanju – Sporazum Rusije i Sjedinjenih Država Novi START, istekao je u februaru, čime su prvi put za više od pola vijeka ukinuta sva ograničenja za dva najveća atomska arsenala.

Kada je sporazum trebalo da istekne, Tramp je odbio poziv Rusije da ga produži za još godinu dana i tražio je „novi, poboljšani i modernizovani“ sporazum koji bi uključio i Kinu.

Pentagon procjenjuje da će Kina, pored sadašnjih više od 600 operativnih nuklearnih bojevih glava, do 2030. godine imati više od 1.000.