Generalna skupština UN danas bira predsjednika: ambasador Kipra ili šef diplomatije Bangladeša

Prema regionalnom sistemu rotacije, predsjednik Generalne skupštine UN bira se ove godine iz Azijsko-pacifičke grupe zemalja

573 pregleda 0 komentar(a)
Ilustracija, Foto: Shutterstock
Ilustracija, Foto: Shutterstock

Generalna skupština Ujedinjenih nacija (UN) izabraće danas predsjedavajućeg 81. zasjedanja glasanjem za jednog od dvojice kandidata – ambasadora Kipra pri UN Andreasa Kakurisa ili ministra vanjskih poslova Bangladeša Halilura Rahmana, najavljeno je na sajtu svjetske organizacije.

Prema regionalnom sistemu rotacije, predsjednik Generalne skupštine UN bira se ove godine iz Azijsko-pacifičke grupe zemalja.

Halilur Rahman, aktuelni ministar vanjskih poslova Bangladeša i iskusni diplomata, smatra se kandidatom koji ima snažnu podršku dijela azijsko-pacifičkih država. Njegov pristup naglašava multilateralizam, jačanje uloge UN u rješavanju konflikata i veću ulogu zemalja Globalnog juga.

Andreas Kakuris, ambasador Kipra pri Ujedinjenim nacijama, dugogodišnji je diplomata sa iskustvom u evropsko-mediteranskim pitanjima. Njegova kampanja fokusirana je na reformu rada UN, efikasnije odlučivanje i jačanje uloge Generalne skupštine u odnosu na Savjet bezbjednosti.

Generalna skupština UN svake godine bira novog predsjednika iz jedne od pet regionalnih grupa – Afričke, Azijsko-pacifičke, Istočnoevropske, Latinskoameričke i karipske, te Zapadnoevropske i grupe ostalih država.

Riječ je o pretežno ceremonijalnoj funkciji, ali važnoj za diplomatsku dinamiku UN, jer predsjednik rukovodi sjednicama, koordinira dnevni red i predstavlja Skupštinu u međunarodnim okvirima.

Novi predsjednik formalno preuzima dužnost u septembru, kada sadašnjoj predsjednici Analeni Berbok ističe mandat.

Prema navodima medija, analitičari blagu prednost daju kandidatu iz Bangladeša, Haliluru Rahmanu, jer dolazi iz države koja tradicionalno ima aktivnu ulogu u mirovnim misijama UN i uživa širu podršku unutar Azijsko-pacifičke grupe.

Međutim, izbor ostaje otvoren jer Kipar ima jaku diplomatsku mrežu unutar EU i može računati na podršku evropskih država, a konačan ishod zavisiće od dogovora država članica neposredno pred glasanje.

Pogledajte još: