Izrael i Liban su se dogovorili da uvedu primirje kako bi okončali neprijateljstva, saopštila je administracija Donald Trampa, dok SAD nastoje da prevaziđu jednu od najvećih prepreka za postizanje šireg sporazuma o okončanju rata s Iranom, prenosi Gardijan.
Primirje između Izraela i Libana zavisi od potpunog prekida vatre od strane oružane grupe Hezbolah, koja je povezana s Iranom, i evakuacije svih njenih boraca iz područja južno od rijeke Litani u južnom Libanu, navodi se u zajedničkom saopštenju koje je američko Ministarstvo spoljnih poslova objavilo nakon pregovora u Vašingtonu.
Uprkos zajedničkoj obavezi o primirju, Izrael je u četvrtak ujutro izveo više napada dronovima u oblasti Nabatieh u južnom Libanu.
Dvije strane, koje nemaju formalne diplomatske odnose, takođe su se dogovorile da kreiraju „pilot zone“ u kojima će Libanska oružana vojska „preuzeti isključivu kontrolu nad teritorijom, isključujući sve ne-državne aktere“.
Zvaničnik Hezbollaha rekao je agenciji AFP u utorak da grupa „neće prihvatiti djelimično primirje“ i grupa nije bila učesnik pregovora.
Zajedničko saopštenje nije navelo da li ili kada bi izraelske snage povukle svoje trupe iz južnog Libana. Izrael kontroliše najmanje 608 km² (235 kvadratnih milja) teritorije duž granice s Libanom.
Primirje koje je trebalo da zaustavi borbe u Libanu planirano je za 17. april, ali su neprijateljstva nastavljena, pri čemu su obije strane opravdavale svoje napade navodnim kršenjem primirja od strane druge strane.
Sastanci u Vašingtonu bili su četvrti krug direktnih razgovora libanskih i izraelskih diplomata od kada su borbe izbijale 2. marta, kada je Hezbolah obnovio napade na Izrael u podršci Iranu. Zajedničko saopštenje navodi da će sastanci u Vašingtonu biti nastavljeni kako bi se u potpunosti razradilo primirje i sprovela njegova fazna implementacija.
Razvoj događaja u srijedu dogodio se nakon nastavljenih napada preko granice ranije tog dana, pri čemu je Hezbollah rekao da je ciljao izraelske trupe, a izraelski napadi ubili su najmanje devet ljudi u južnom Libanu.
Primirje u Libanu imalo je niz lažnih početaka, pri čemu je primirje od 17. aprila razumljeno da izuzima samo libansku prestonicu od napada.
U suštini, zajedničko saopštenje podsjeća na prethodno primirje između Hezbolaha i Izraela 2024. godine, kada se Hezbolah složio da se povuče južno od rijeke Litani kako bi Libanska oružana vojska mogla da se rasporedi tamo. Potpuna razoružanja Hezbolaha nije postignuta, a Izrael je izveo više od 10.000 napada u kršenju primirja u narednih 15 mjeseci.
Ranije u srijedu, američki predsjednik Donald Tramp rekao je da želi da odvoji pregovore o konfliktu u Libanu od onih o ratu s Iranom. Međutim, Teheran insistira da su sukobi povezani i ove sedmice je zaprijetio da će suspendovati mirovne pregovore sa SAD u protestu protiv izraelske ofanzive u Libanu, prijeteći kolapsom pregovora s Vašingtonom.
Teheran je rekao da neće napustiti svog saveznika Hezbolah u pregovorima s Vašingtonom, čak i dok je libanska vlada rekla da neće dozvoliti Teheranu da pregovara u njeno ime. Sudbina Hezbolaha u Libanu razumije se kao povezana s ishodom pregovora u Iranu i potencijalno širim političkim sporazumom.
Tramp je u ponedjeljak rekao da je spriječio neposredan izraelski napad na Bejrut i da je razgovarao s Benjamin Netanjahu i predstavnicima Hezbolaha, koji su se složili da „sve pucnjeve prestanu“.
Tramp je potvrdio izvještaje da je opisao Netanjahua kao „ludog“, rekavši da je „malo uznemiren“ što kampanja Izraela protiv Hezbollaha u Libanu komplikuje napore SAD da unaprijede mirovne pregovore s Iranom.
Prema analitičarima, Izrael želi nanijeti što više štete Hezbolahu prije potencijalnog mirovnog sporazuma s Iranom koji bi zaustavio njegovu ofanzivu. Netanjahu je u srijedu rekao za CNBC da je on i Tramp usklađen po pitanju cilja razoružanja Hezbolaha radi postizanja mira između Izraela i Libana.
Američki predsjednik je pod pritiskom da riješi rat s Iranom jer rast cijena energije i ekonomska nesigurnost ugrožavaju republikanske šanse na izborima i otežavaju globalnu trgovinu.
U srijedu je Predstavnički dom SAD iznio iznenađujuću kritiku Trampa, podržavajući inicijativu da ga prisili da traži odobrenje Kongresa za rat ili povuče američke trupe. Uticaj glasanja je uglavnom simboličan, jer nije jasno da li rezolucija ima pravnu snagu, čak i ako bi prošla Senat.
Među izraelskim napadima u srijedu bio je i jedan u neposrednoj blizini javne bolnice u Tebnine, samo nekoliko dana nakon napada pored bolnica Hiram i Jabal Amel u Tiru. Napad pored Jabal Amel u ponedjeljak ubio je četiri osobe i povrijedio 127 – većinom medicinskog osoblja.
Državna Nacionalna novinska agencija (NNA) također je izvijestila o napadima na više od 20 lokacija na jugu, neki nakon što je izraelska vojska upozorila stanovnike nekoliko sela da se evakuišu.
Libansko Ministarstvo zdravlja saopštilo je da je Izrael ciljao hitnu pomoć u napadu na jugu, ubivši dva medicinska radnika iz Risala Scouts Association, civilne zdravstvene službe koju vodi saveznik Hezbolaha, pokret Amal.
Drugdje u srijedu, Iran je napao Kuvajt, ubivši jednu osobu, oštetivši aerodrom i povrijedivši desetine, dok je američka vojska izvela napade blizu Hormuškog moreuza.
Napadi na Kuvajt i u moreuzu su najnoviji test krhkog primirja između SAD, Izraela i Irana, podižući cijene nafte za gotovo dva odsto, jer je moreuz uglavnom zatvoren više od tri mjeseca nakon početka rata.
Iranska elitna Revolucionarna garda saopštila je da nije pucala na Kuvajtski aerodrom i okrivila razaranje na američke presretačke rakete koje nisu pogodile svoje ciljeve, prema iranskim državnim medijima. Američka vojska je rekla da to nije tačno, i da su iranski dronovi namjerno ciljali aerodrom.
Pogledajte još:
Preuzmi aplikaciju i prati vijesti
PRATITE NAS NA
