Mladi širom svijeta nakon školovanja suočavaju se sa sve oštrijom konkurencijom. Broj diplomiranih akademaca raste, zapošljavanje se usporava, a promjene koje donosi vještačka inteligencija dodatno pojačavaju neizvjesnost.
Kriza zapošljavanja mladih, koja je najprije postala očigledna u Kini, ukazuje na krupne ekonomske i društvene probleme koje vlade i privatni sektor moraju hitno rješavati.
Prošle godine nezaposlenost, slabi izgledi za pronalazak posla i opšti nedostatak ekonomskih prilika izveli su mlade na ulice u Keniji, Peruu, Nepalu, Indoneziji i na Filipinima.
Ove godine strah od nezaposlenosti mladih dodatno je podstakao proteste u Južnoafričkoj Republici i Maroku. U Indiji su ovi problemi doprinijeli nastanku „Stranke bubašvaba“ – pokreta koji je počeo kao satirični projekat na društvenim mrežama, ali je brzo privukao pažnju cijele nacije.
Problem nezaposlenosti mladih u Kini
Nezaposlenost mladih odnosi se na udio populacije, uglavnom uzrasta od 15 do 24 godine, koja aktivno traži posao, ali ne može da ga pronađe. Ta stopa je po pravilu viša od ukupne stope nezaposlenosti jer mladi imaju manje iskustva i poslovnih kontakata, ali se taj jaz povećava u sve većem broju zemalja.
Kina je postala rani primjer ovog problema: broj upisanih studenata i diplomiranih akademaca rastao je brže od otvaranja novih radnih mjesta, što je u periodu usporenog privrednog rasta dovelo do anksioznosti, dugotrajne potrage za poslom i rada na poslovima ispod nivoa kvalifikacija.
U maju je zvanična stopa nezaposlenosti među mladima od 16 do 24 godine u kineskim gradovima iznosila 15,6 odsto, prenio je Rojters, pozivajući se na podatke Nacionalnog biroa za statistiku.
Iako je to najniži nivo u posljednjih 11 mjeseci, stopa je i dalje znatno viša od ukupne stope nezaposlenosti, koja se kreće oko pet odsto. Od 2023. godine kineska statistika nezaposlenosti mladih više ne obuhvata milione redovnih studenata, što otežava poređenje sa starijim podacima.
Koliki je uticaj vještačke inteligencije?
Kina nije jedina zemlja sa slabim rastom, usporenom društvenom pokretljivošću ili osjećajem generacijske neravnopravnosti. I u drugim državama tehnologija, sporo zapošljavanje i sve oštrija konkurencija oslabili su vezu između univerzitetske diplome i sigurne kancelarijske karijere.
Pored sve većeg broja diplomiranih studenata, još jedan faktor koji podriva samopouzdanje jeste strah da bi vještačka inteligencija (AI) mogla masovno da ugasi poslove na početnim pozicijama. Stručnjaci još nemaju jedinstven stav o njenom stvarnom uticaju.
„U Velikoj Britaniji broj novih oglasa za poslove namijenjene diplomiranim studentima opada brže nego za poslove koji ne zahtijevaju fakultet, a mnoge od tih pozicija veoma su izložene uticaju vještačke inteligencije“, kaže Golo Henseke, vanredni profesor primijenjene ekonomije na Univerzitetskom koledžu u Londonu (UCL).
Njegovo istraživanje pokazuje da u firmama koje su brže usvojile vještačku inteligenciju zapošljavanje mladih od 15 do 24 godine raste sporije, dok zaposlenost starijih i iskusnijih radnika ostaje stabilna. Ipak, za sada je efekat vještačke inteligencije mali u poređenju sa redovnim ekonomskim ciklusima.
Sa tim se slaže i Sara Elder, stručnjakinja za zapošljavanje mladih u Međunarodnoj organizaciji rada (MOR) sa sjedištem u Ženevi. Vještačka inteligencija možda jeste jedan od trenutnih uzroka stagnacije, ali ona druge faktore smatra važnijim.
„Ekonomije trenutno nijesu dovoljno dinamične i otvaranje radnih mjesta jednostavno ne prati broj mladih koji traže posao“, kaže Elder. „Sve to dodatno otežava tendencija poslodavaca da podižu kriterijume za zapošljavanje, pa mladi sa malo radnog iskustva još teže uspijevaju da pređu prvu stepenicu.“
Koje vrste poslova su pogođene i gdje?
Bez tih početnih poslova mladi ljudi možda nikada neće steći iskustvo koje im je potrebno za bolje plaćene pozicije. Posljedice bi mogle biti manja potrošnja, niža stopa kupovine nekretnina i odlaganje osnivanja porodice – o opštoj frustraciji da i ne govorimo.
U Evropi trenutno nema opšte krize na tržištu rada za mlade, tvrdi Henseke, koji je specijalizovan za obrazovanje, tržište rada i ljudske resurse.
Od 2022. godine udio mladih koji nijesu zaposleni niti su u procesu obrazovanja ili obuke (tzv. NEET populacija) porastao je u samo nekoliko evropskih zemalja, poput Austrije i Njemačke, dok je u većem dijelu južne Evrope opao.
„Nezaposlenost mladih nije novost za Evropu“, podsjeća Henseke. „Bila je izuzetno visoka nakon finansijske krize, a najveći napredak od tada zabilježen je upravo u zemljama koje su tada pretrpjele najveći udar.“
Međutim, MOR je utvrdio da je između 2023. i 2025. godine stopa nezaposlenosti mladih porasla u osam od ukupno 11 svjetskih regiona, uključujući Istočnu Aziju, Sjevernu Ameriku (SAD i Kanada), Jugoistočnu Aziju i Pacifik.
Šanse za mlade posebno su opale u proizvodnji, građevinarstvu i uslužnom sektoru.
„Bolje su prošli poslovi za mlade u visokokvalifikovanim, tehničkim oblastima zasnovanim na znanju – poput nauke, inženjerstva, zdravstva i informaciono-komunikacionih tehnologija. U većini zemalja tu se bilježi kontinuirani rast“, napominje Sara Elder.
Šta se može učiniti?
U Njemačkoj je proljećno istraživanje konsultantske kuće EY pokazalo da su studenti znatno manje optimistični kada je riječ o pronalasku odgovarajućeg posla nakon diplomiranja nego prije dvije godine. Pored toga, sigurnost posla sada je izbila na prvo mjesto, ispred plate, kao ključni prioritet pri izboru poslodavca.
To ostavlja mnogo prostora za konkretne mjere. Kreatori politika i poslodavci moraće da ulože velika sredstva u otvaranje dostojanstvenih radnih mjesta i da „pruže podršku mladima u tranziciji od školovanja do posla“, poručuje Elder.
Golo Henseke oprezan je kada je riječ o prebacivanju krivice na vještine mladih ljudi:
„Malo je vjerovatno da su današnji diplomci manje sposobni od onih koji su završili školovanje prije samo nekoliko godina, niti su se vještine koje poslodavci traže promijenile preko noći.“
„Više od svega, ono što bi pomoglo jeste privredni rast“, zaključuje Henseke.
Pogledajte još:
Preuzmi aplikaciju i prati vijesti
PRATITE NAS NA
