Preminuo Tung Či-hva, prvi lider Hongkonga pod kineskom upravom

Tung Či-hva, prvi lider Hongkonga pod kineskom upravom, preminuo je danas u 89. godini, objavio je list "Saut čajna morning post" pozivajući se na saopštenje iz njegove kancelarije, a uzrok smrti nije naveden, prenosi novinska agencija Rojters.

"Prvi put u istoriji, mi, narod Hongkonga, bićemo gospodari sopstvene sudbine", rekao je Tung Či-hva 1. jula 1997. godine kada je održao svoj prvi govor kao šef izvršne vlasti te teritorije, nakon što je Hongkong predat iz britanske pod kinesku upravu.

"Vlada Specijalnog administrativnog regiona u potpunosti je posvećena očuvanju načina života u Hongkongu, održavanju njegovog slobodnog i otvorenog ekonomskog sistema, poštovanju vladavine prava i izgradnji demokratskijeg društva“, rekao je tada.

Šest godina kasnije, Tung je pokušao da progura Član 23 Predloženi zakon o bezbjednosti, koji je obuhvatao krivična djela poput izdaje i pobune, uz istovremeno proširenje policijskih ovlašćenja, a taj član je naširoko doživljen kao zadiranje Kine u slobode stanovnika Hongkonga.

To je izazvalo protest oko pola miliona ljudi, pri čemu su mnogi demonstranti nosili crnu odjeću u znak žalosti.

Tung je odustao. Međutim, događaji iz 2003. postavili su temelje za rastuće tenzije između prodemokratske opozicije i Pekinga u vezi sa budućnošću grada. One su na kraju kulminirale velikim, višemjesečnim prodemokratskim pokretima 2014. i 2019. godine.

Tungov neuspjeli predlog zakona na osnovu Člana 23 na kraju je usvojen u martu 2024. u zakonodavnom tijelu u kojem su dominirali političari naklonjeni Pekingu.

Bivši brodarski magnat Tung Či-hva vodio je Hongkong u trenutku kada je izašao iz više od 150 godina britanske kolonijalne vlasti i prihvatio princip "jedna zemlja, dva sistema", prema kojem se teritorija ponovo priključila Kini, ali joj je garantovan visok stepen autonomije u odnosu na vlasti na kopnu.

Njegov period na vlasti pokazao je, međutim, i ograničenja tog principa.

Pad popularnosti

Nasljednik kompanije "Orient Overseas Container Line", međunarodne brodarske imperije koju je osnovao njegov otac, Tung je tokom devedesetih godina imao bliske veze sa kineskim liderima, uključujući tadašnjeg predsjednika Đijana Cemina.

U decembru 1996. godine, Tunga je odbor od 400 članova, u kojem su dominirali pristalice Pekinga, izabrao za prvog lidera grada pod kineskom upravom.

"Zadržaćemo Hongkong kao živ i međunarodni grad", rekao je Tung u svom inauguracionom govoru.

Ali Tung, koji nije imao prethodnog političkog iskustva, ubrzo je počeo da se suočava sa teškoćama koje nosi obavljanje javne funkcije.

Težnje stanovnika Hongkonga ka većoj demokratiji bile su u suprotnosti sa postepenim potezima Pekinga da pojača kontrolu nad tim slobodnim i dinamičnim međunarodnim finansijskim centrom.

Nakon odlučnog pokušaja Tunga i njegove šefice bezbjednosti Redžine Ip da 2003. godine usvoje Član 23, rejting šefa izvršne vlasti naglo je pao.

Predlog zakona o nacionalnoj bezbjednosti povučen je. Tung je podnio ostavku dvije godine kasnije, na polovini svog drugog mandata, navodeći loše zdravstveno stanje.

Taj protest postao je prekretnica u odnosima Hongkonga sa Kinom, dok je Peking bio sve više uznemiren onim što je smatrao antikineskim snagama koje nastoje da podrivaju nacionalni suverenitet.

Peking je počeo da ograničava domet demokratskih reformi kako bi obezbijedio nastavak svoje kontrole.

Uticajan iza kulisa

Tung Či-hva rođen je u Šangaju u julu 1937. godine, kao sin brodarskog magnata Tunga Čao-junga i Ku Li-čing, koja je, prema navodima, i sama bila ćerka istaknutog brodovlasnika. Porodica se preselila u Hongkong dok je on još bio dijete.

Kao odrastao čovjek proveo je dosta vremena na Zapadu. Studirao je na Univerzitetu u Liverpulu u Engleskoj, a u tom periodu postao je doživotni navijač fudbalskog kluba Liverpul. U Sjedinjenim Američkim Državama radio je za "Dženeral elektrik", a potom i u porodičnoj kompaniji.

Nakon što je napustio funkciju lidera Hongkonga, Tung je dobio novu političku ulogu kada je imenovan za potpredsjednika Kineske narodne političke konsultativne konferencije, najvišeg političkog savjetodavnog tijela Kine.

Smatralo se da ima značajan uticaj iza kulisa.

Tung i njegov otac bili su dugogodišnji prijatelji bivšeg američkog predsjednika Džordža Buša, dok je mlađi Tung razvio dobre odnose i sa predsjednikom Džordžom V. Bušom.

Kada je Si Đinping 2012. godine posjetio SAD, neposredno prije nego što je postao kineski lider, Tung je bio u njegovoj pratnji. Kada je predsjednik Si 2015. posjetio Vašington, Tung se takođe pridružio delegaciji, iako u nezvaničnom svojstvu.

Međutim, Tungov ugled iskusnog državnika i posrednika između dvije zemlje počeo je da slabi kako su se bilateralni odnosi pogoršavali.

Njegova Fondacija za razmjenu Kina–SAD, neprofitna organizacija sa sjedištem u Hongkongu koja je dodjeljivala sredstva američkim univerzitetima i njegovala veze sa politički uticajnim ličnostima u Vašingtonu, našla se na meti kritika zbog veza sa kineskom vladom. U izvještaju Američko-kineske komisije za ekonomska i bezbjednosna pitanja iz 2018. navedeno je da je bila "uključena u operacije uticaja".

"Sreća i blagostanje naroda

Kada su 2019. u Hongkongu izbili veliki prodemokratski protesti, Tung je postajao sve glasniji kritičar demonstranata, nazivajući ih "antikineskim remetilačkim faktorima" koji su "ozbiljno" ugrozili nacionalnu bezbjednost.

Demonstranti su nosili kišobrane kako bi se zaštitili od policijskog suzavca i gumenih metaka.

Tung je takođe branio sveobuhvatni zakon o nacionalnoj bezbjednosti koji je Kina nametnula Hongkongu 2020. godine, a koji su neke države, uključujući SAD, opisale kao drakonsko sredstvo represije.

Posljednjih godina Tung se uglavnom povukao iz javnosti.

U jednom od svojih posljednjih intervjua, koji je dao listu "People's Daily", bliskom Komunističkoj partiji Kine, podržao je reformu izbornog sistema grada iz 2021. godine, kojom su prodemokratski opozicionari praktično isključeni iz budućih izbora.

"Krajnji test svakog izbornog sistema jeste da li donosi sreću i blagostanje narodu. Ali samo obnavljanje društvene stabilnosti nije dovoljno. Sada moramo da težimo prosperitetu", rekao je tada Tung.