Republikanci već raspravljaju o budućnosti bez Trampa

Republikanci koji se ove sedmice okupljaju u Dalasu slaviće predsjednika Donalda Trampa i pokušati da mobilišu podršku uoči izbora na sredini mandata, ali bi loš rezultat 3. novembra mogao dodatno rasplamsati već započetu raspravu o tome ko će ga naslijediti i šta će biti sa partijom koju je transformisao, piše Rojters.

Malo je političara koji su važniji za tu raspravu od potpredsjednika Džej Di Vensa, čiji bi glavni govor danas mogao poslužiti kao svojevrsna rana audicija za predsjedničke izbore 2028. godine i ponuditi naznake o tome kako bi vodio stranku.

Pošto Tramp po Ustavu ne može da se kandiduje za treći mandat, republikanci sa kojima je razgovarao Rojters kažu da je ključno pitanje koji bi elementi trampizma trebalo da opstanu, dok se podjele već naziru oko carina, intervencija u inostranstvu i dometa njegove populističke agende.

U analizi se ocjenjuje da je ovo prelomni trenutak za Trampov pokret "Učinimo Ameriku ponovo velikom" (MAGA), jer bi međuizbori, iako je Tramp i dalje dominantna figura u stranci, mogli da oslabe pozicije republikanaca u Vašingtonu i dodatno podstaknu raspravu o njegovom mogućem nasljedniku i pravcu kojim će partija krenuti nakon što napusti funkciju 2029. godine.

Na skupu koji je neformalno prozvan "Trampapalooza" - igrom riječi koja aludira na svojevrsni veliki Trampov politički spektakl - malo će se, po svemu sudeći, javno govoriti o eri poslije Trampa. Ipak, stranački zvaničnici su rekli Rojtersu da očekuju da će se ta tema nametnuti u razgovorima iza zatvorenih vrata među donatorima, stratezima i zakonodavcima, ali i da će predstavljati važan kontekst za Vensov govor.

Državni sekretar Marko Rubio, koji se uveliko smatra Vensovim glavnim rivalom za republikansku predsjedničku nominaciju 2028. godine, nije među najavljenim govornicima.

Ejmi Kremer, članica Republikanskog nacionalnog komiteta iz Džordžije, kazala je da razgovori o budućnosti stranke traju već mjesecima. Iako je rat u Iranu uznemirio dio Trampovih pristalica, ona očekuje da će njegov uticaj ostati snažan.

"Ti razgovori se definitivno vode. Zapravo, već neko vrijeme traju među biračkom bazom, jer postoje podjele, a imamo mnogo jakih potencijalnih lidera", rekla je Kremer za Rojters. "MAGA je promijenila Republikansku partiju i nema povratka na staro."

Od pobjede na predsjedničkim izborima 2016. godine, Tramp je napustio neke od dugogodišnjih stavova republikanaca, poput zalaganja za slobodnu trgovinu, proširio podršku stranci među biračima iz radničke klase i često ličnu lojalnost stavljao ispred ideološke dosljednosti.

Njegove pristalice su uglavnom prihvatile agendu "Amerika na prvom mjestu", koju karakteriše nepovjerenje prema savezništvima, vojnim intervencijama u inostranstvu i međunarodnim institucijama, dok su ekonomski nacionalizam i restriktivna imigraciona politika postali neka od ključnih obilježja stranke.

Iako je preoblikovao stranku, Tramp nikada nije izgradio dosljednu političku filozofiju na kojoj bi se zasnivalo upravljanje

Međutim, u trenutku kada je Trampova popularnost na rekordno niskom nivou zbog nezadovoljstva ratom u Iranu i rastom troškova života, pojedini stranački zvaničnici, aktivisti i konzervativni intelektualci kažu da bi republikanci mogli biti pod pritiskom da prilagode svoje političke prioritete, čak i ako osnovne ideje trampizma opstanu.

Nijedan od republikanaca sa kojima je Rojters razgovarao ne očekuje povratak intervencionističkoj spoljnoj politici i tradicionalnom zalaganju za slobodno tržište kakvo su zastupali bivši predsjednici Džordž V. Buš i Ronald Regan. Umjesto toga, očekuju da će se nastaviti Trampov oštar pristup imigraciji, skepticizam prema slobodnoj trgovini i nepovjerenje prema institucijama, uz veći fokus na pridobijanje birača iz radničke klase populističkom porukom.

Najveće rasprave, kazali su, vjerovatno će se voditi o tome da li je Tramp otišao predaleko agresivnom primjenom carina i vojnim intervencijama u Iranu i Venecueli. Rat u Iranu bi mogao bi postati predmet spora jer je u suprotnosti sa Trampovim predizbornim obećanjem da će izbjegavati nove ratove u inostranstvu.

Oren Kas, osnivač i glavni ekonomista konzervativnog tink-tenka American Compass, smatra da bi Republikanska partija poslije Trampa, između ostalog, mogla zauzeti oštriji trgovinski stav prema Kini i voditi uzdržaniju spoljnu politiku.

"Oduvijek sam na to gledao ovako: postoji Trampova era, a onda će uslijediti velika rasprava o tome šta dolazi poslije", rekao je Kas, uz ocjenu da Tramp, iako je preoblikovao stranku, nikada nije izgradio dosljednu političku filozofiju na kojoj bi se zasnivalo upravljanje.

Mnogi republikanci vide Vensa (42) kao glavnog nasljednika Trampovog političkog pokreta, zbog njegove mladosti i bliskosti sa populističkim krilom stranke, koje se protivi političkom establišmentu i ima sve veći uticaj među republikancima. Rubio (55), s druge strane, pripada tradicionalnijem krilu stranke i zastupa tvrđu spoljnu politiku.

"Mislim da se veoma dobro pozicionirao da bude lider nove generacije kakav je stranci potreban", rekao je o Vensu Stefano Forte, predsjednik Kluba mladih republikanaca Njujorka.

Metju Dalek, profesor na Fakultetu za politički menadžment Univerziteta Džordž Vašington, ocijenio je da bi Vens i Rubio mogli da povedu stranku u različitim pravcima.

Vens bi, prema njegovim riječima, vjerovatno nastavio Trampovu populističku agendu, od protekcionističke trgovinske politike do tema takozvanih kulturnih ratova. Rubio bi, s druge strane, mogao da ublaži carinsku politiku, popravi odnose sa saveznicima i ublaži neke od Trampovih tvrđih stavova, uključujući one o imigraciji.

Osim Vensa i Rubija, i drugi republikanci pokušavaju da se što bolje pozicioniraju. Senator iz Teksasa Ted Kruz, koji bi trebalo da govori u Dalasu, rekao je prošlog mjeseca za da republikanci nijesu jedinstveni u podršci Vensu i da stranku čeka šira rasprava o budućem pravcu i prioritetima.

Za sada se o budućnosti poslije Trampa uglavnom razgovara iza zatvorenih vrata, daleko od glavne bine konvencije u Dalasu. Tramp je bio u centru pažnje juče, a biće i danas, dok republikanci pokušavaju da iskoriste njegovu političku popularnost uoči novembarskih izbora za Kongres, navodi Rojters.

Dodaje, međutim, da bi loš izborni rezultat mogao da ubrza nadmetanje među potencijalnim Trampovim nasljednicima i otvori širu i javniju raspravu u stranci o njenoj budućnosti.