Kafići. Akva-parkovi. Šoping iz zadovoljstva. Sjeverna Koreja - zemlja koju bi malo ko povezao sa razonodom ili uživanjem - doživljava neočekivani procvat zabave.
Lider Kim Džong Un, i sam sklon luksuzu, osmišljava nove načine na koje njegovi građani mogu da troše novac. Podaci kineske carine pokazuju razmjere tog trenda: uvoz opreme za masažu u Sjevernu Koreju porastao je 40 puta tokom protekle decenije. Isporuke traka za trčanje skočile su za više od 600 odsto. U zemlju u sve većem broju stižu i klaviri, pa čak i autići na sudaranje.
Talas potrošnje obuhvata i luksuzne tržne centre, ljetovališta na obali i skijališta koja niču širom Sjeverne Koreje, pokazuje analiza trgovinskih podataka i izvještaja državnih medija koju je sproveo Rojters, kao i razgovori sa pet osoba koje su nedavno posjetile zemlju i dvoje prebjeglih građana.
Analitičari kažu da cilj nije samo da se građanima omogući veći pristup malim životnim luksuzima. Usmjeravajući ličnu potrošnju kroz mrežu zabavnih i trgovačkih sadržaja pod kontrolom države, Kim jača državnu kontrolu nad trgovinom, potiskuje neformalna tržišta i otvara nove izvore prihoda i privrednog rasta za zemlju koja posjeduje nuklearno oružje.
Tom strategijom se „proizvodnja, distribucija i tokovi kapitala, koji su koncentrisani na tržištima, uvode u zvanične ekonomske tokove kojima upravlja država“, rekao je Kang Song-hjon iz Instituta za istraživanja Hjundai sa sjedištem u Seulu.
Mogućnosti za potrošnju su sve brojnije uprkos tome što je Sjeverna Koreja pod strogim sankcijama Ujedinjenih nacija - koje, između ostalog, obuhvataju luksuznu robu, energente i trgovinu mineralima - uvedenim kako bi se otežao razvoj Kimovog programa naoružanja. Privreda Sjeverne Koreje je porasla 3,5 odsto u 2025. godini, što je treća godina zaredom sa rastom većim od tri odsto, saopštila je u julu južnokorejska centralna banka.
Preobražaj zemlje je privukao pažnju stranaca. Nakon posjete Pjongjangu u maju, singapurski ministar spoljnih poslova Vivijan Balakrišnan ocijenio je napredak glavnog grada kao „izuzetan“, navodeći da Pjongjang podsjeća na „bilo koji savremeni grad“ u istočnoj Aziji.
Stanovnici ispijaju kapućino i razgledaju kućne aparate u luksuznom tržnom centru Rangnang Eguk Kumgang u Pjongjangu, otvorenom prošle godine, vidi se na snimcima objavljenim na društvenim mrežama čiju je autentičnost potvrdio Rojters. Žeđ mogu da ugase u pivskom restoranu Hvasong Tedongang, otvorenom prije dvije godine, koji državni mediji naveliko promovišu. Kim je u aprilu sa ćerkom Kim Džu Ae obišao i novu prodavnicu kućnih ljubimaca, gdje su njenu pažnju privukli mačići i štenci.
Ubrzano širenje sadržaja za razonodu u Pjongjangu finansira se iz više izvora prihoda, među kojima su krađe kriptovaluta, slanje sjevernokorejskih vojnika da se bore na strani Rusije u Ukrajini, kao i izvoz uglja i drugih mineralnih sirovina, navode južnokorejski istraživači.
Američki i drugi strani zvaničnici, kao i stručnjaci za sajber bezbjednost, u više navrata su krađe kriptovaluta povezivali sa hakerima koje podržava sjevernokorejska država. Institut za strategiju nacionalne bezbjednosti sa sjedištem u Seulu, istraživački centar koji finansira južnokorejska vlada, procjenjuje da je Sjeverna Koreja od angažovanja u ratu Rusije i Ukrajine između avgusta 2023. i decembra 2025. zaradila do 14,4 milijarde dolara.
Priliv novca postepeno se preliva kroz sjevernokorejsku privredu, u kojoj su mnogi zaradili i na neformalnoj trgovini. Međutim, nagomilano bogatstvo stvara problem: „Postoji srednja klasa od oko osam miliona ljudi koji imaju ušteđevinu, ali nemaju gdje da je potroše“, rekao je Ridiger Frank, profesor ekonomije i društva istočne Azije na Univerzitetu u Beču.
Potrošnja je Kimov odgovor, rekao je Frank: ona smanjuje nezadovoljstvo, preusmjerava novac tako da ne podstiče rast cijena osnovnih namirnica poput riže i istovremeno podstiče ekonomski rast kroz domaću tražnju.
Procjenjuje se da je Sjeverna Koreja od angažovanja u ratu Rusije i Ukrajine između avgusta 2023. i decembra 2025. zaradila do 14,4 milijarde dolara
Uz poboljšanu ekonomsku situaciju, Sjeverna Koreja ima manju potrebu za ublažavanjem sankcija i manje razloga da obnovi nuklearne pregovore sa Sjedinjenim Državama, navode analitičari, uprkos tome što je predsjednik Donald Tramp izrazio želju za još jednim susretom sa Kimom.
Ambasada Sjeverne Koreje u Pekingu nije odgovorila na pitanja o podsticanju domaće potrošnje. Ni rusko Ministarstvo spoljnih poslova ni Bijela kuća nijesu komentarisali.
Kinesko Ministarstvo spoljnih poslova je saopštilo da Kina nastavlja trgovinu i saradnju sa Sjevernom Korejom, istovremeno sprovodeći rezolucije Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija, dodajući da sankcije ne bi trebalo da utiču na životni standard stanovništva.
Parkovi i rekreacija
Pominjanje turizma, razonode i kulturnog života u sjevernokorejskim državnim medijima je učestalije od 2022. godine, uporedo sa otvaranjem novih i obnovom postojećih sadržaja, pokazala je Rojtersova analiza više od 1.200 članaka.
Među njima su ljetovalište Vonsan Kalma, otvoreno u ljeto 2025. godine; pet luksuznih hotela koji su u decembru otvoreni u Samdžijonu, na granici sa Kinom; skijalište koje se gradi u blizini; kao i akva-park i još nedovršeni konjički klub na sjeveroistoku zemlje.
U prilogu državne televizije o toplotnom talasu u avgustu, plaže ljetovališta Vonsan bile su prepune domaćih gostiju.
„Jedan naš lokalni kontakt rekao mi je da je, kada je tamo poveo porodicu, nekoliko njih moralo da dijeli sobu predviđenu za dvije osobe, jer je sve ostalo već bilo rezervisano“, kazao je Rouan Bird, suosnivač turističke agencije Young Pioneer Tours.
Ljetovalište Vonsan Kalma posjetilo je više od 300.000 domaćih gostiju u drugoj polovini 2025. godine, prema podacima kineske ambasade u Pjongjangu, koja je tu brojku navela u februarskoj objavi o posjeti svog ambasadora.
U sjeveroistočnom gradu Rasonu otvorene su i saune, bazeni, igraonice sa video-igrama i sportski centri, rekao je kineski biznismen koji se predstavio prezimenom Cui.
U okviru plana regionalnog razvoja, Kim širom zemlje gradi i komplekse za razonodu sa bibliotekama, restoranima i bioskopima. Prema navodima državnih medija, najmanje dvadesetak takvih objekata je već završeno ili je u izgradnji.
Ipak, najraskošniji novi sadržaji nalaze se u Pjongjangu. Državni mediji su opisali novu stambenu četvrt u kojoj se nalaze igraonica, salon automobila i restoran sa roštiljem koji, između ostalog, služi burgere sa potrbušinom lososa i paštetom od guščje jetre.
Kimov komfor
Proširila se i ponuda robe dostupne u Sjevernoj Koreji, rekla su Rojtersu trojica posjetilaca koji su nedavno boravili u zemlji.
U tržnom centru Rjugjong Golden Plaza, otvorenom 2023. godine, u izlozima se mogu vidjeti logotipi proizvođača satova kao što su Roleks, Omega i Herbelin, dok jedna prodavnica elektronike nosi obilježja Huaveja, pokazuju snimci sa društvenih mreža čiju je autentičnost potvrdio Rojters.
Roleks i Huavej nijesu željeli da komentarišu. Omega i Herbelin su saopštili Rojtersu da nemaju zvanične prodavce ni distributere u Sjevernoj Koreji.
Sjevernokorejci kupuju preko interneta koristeći mobilne aplikacije nalik kineskom Alipeju, pokazuju fotografije koje su objavili Rouan Bird i NKTechLab, analitički projekat američkog istraživačkog centra Stimson. Bird, koji je u maju posjetio Pjongjang, rekao je da se plaćanje putem mobilnih aplikacija koristi „svuda“ i za „sve što je na prodaju“.
Trgovinski podaci pokazuju da talas ulaganja u razonodu obuhvata i robu za ličnu potrošnju i infrastrukturu koju gradi država.
Podaci kineske carine pokazuju nagli rast isporuka klavira, satova i opreme za zabavne parkove, uključujući ringišpile, rolerkostere i vodene tobogane. Sjeverna Koreja je od januara 2025. do jula ove godine iz Kine uvezla više od tri metričke tone autića na sudaranje, vrijednih više od 20.000 dolara.
Trgovina sa Kinom se u velikoj mjeri oporavila od pandemije kovida-19. U Pjongjangu se čak razvila i svojevrsna automobilska kultura, podstaknuta uvozom vozila iz Kine.
Kupovina vremena
Nakon gladi devedesetih godina, polulegalna tržišta su procvjetala jer država nije bila u stanju da snabdijeva stanovništvo. Pokušaji da ih zatvori početkom ovog vijeka su propali jer država nije imala distributivnu infrastrukturu koja bi ih mogla zamijeniti, rekao je Džung Čang-hjon, direktor Instituta za istraživanje ekonomije mira u Seulu.
Sada, kaže on, Kimova strategija podsticanja potrošnje služi upravo toj svrsi: izgradnji državne trgovačke infrastrukture koja može da konkuriše privatnim tržištima i na kraju ih potisne.
Aplikacije za plaćanje i dostavu takođe omogućavaju vlastima da nadziru privatnu potrošnju, navode analitičari. Pjongjang je 2023. usvojio zakon kojim se od svih banaka i prodavnica zahtijeva da prihvataju elektronsko plaćanje.
Ipak, nemaju svi koristi od potrošačkog procvata. Jang Il-čol, koji je radio kao vozač u Pjongjangu prije nego što je prošle godine prebjegao u Južnu Koreju, rekao je da ljudi poput njega gotovo da nijesu imali pristup novim restoranima i sadržajima za razonodu. Iako su mobilni telefoni postali gotovo sveprisutni u glavnom gradu, mnogi Sjevernokorejci ne vjeruju vlastima i radije plaćaju gotovinom, kazao je Jang.
Profesor Frank kaže da Kimova kampanja za podsticanje domaće potrošnje, barem zasad, daje rezultate.
„Potrošnjom se kupuje vrijeme“, rekao je. „Ali njome se ne može zauvijek kupovati lojalnost.“
Pogledajte još:
Preuzmi aplikaciju i prati vijesti
PRATITE NAS NA
