Globalna ekonomija mogla bi da se smanji za oko deset odsto do sredine vijeka, ako reforma Svjetske trgovinske organizacije (STO) ne bude uspješna, ocjenjuje se u danas objavljenom izvještaju te međunarodne organizacije.
STO nastoji da se reformiše u trenutku pojačanih globalnih pritisaka u oblastima geopolitike i industrijske politike, kao i uvođenja američkih carina.
U godišnjem izvještaju STO porede se tri alternative buduće trgovinske saradnje: pojačana saradnja, geopolitička fragmentacija i svijet u kojem je organizacija zamijenjena mrežom bilateralnih i regionalnih sporazuma o slobodnoj trgovini, prenio je danas briselski portal Politiko.
Po scenariju pojačane saradnje, globalni bruto domaći proizvod (BDP) 2050. biće 2,9 odsto veći nego danas, a izvoz će biti povećan za 18 odsto.
Međutim, u slučaju geopolitičke fragmentacije, svjetski BDP biće smanjen za 5,1 odsto, a izvoz za 19 odsto.
Najgore će biti ako svijetom budu dominirali bilateralni i regionalni sporazumi o slobodnoj trgovini, a STO bude po strani, jer bi tada globalni BDP mogao da padne za 6,9 odsto, a izvoz čak za 27 odsto, ocijenila je Svjetska trgovinska organizacija.
U izvještaju se navodi da je trenutni trgovinski sistem suočen sa najtežim poremećajima za 80 godina, a vodeći ekonomista STO Robert Stajger rekao je da ta organizacija radi u ekonomiji koja se sve više razlikuje od one čija je pravila trebalo da reguliše.
Iako se 72 odsto svjetske trgovine i dalje odvija pod uslovima carina po principu najpovlašćenije nacije STO, taj udio je prije dvije godine bio 80 odsto, što ukazuje da je sistem pod pritiskom.
„STO ostaje važna snaga koja oblikuje svjetsku trgovinu, ali je ekonomija kojom upravlja sada daleko integrisanija, digitalna, multipolarna i složenija od one za koju su njena pravila osmišljena“, rekao je Stajger, prenio je Politiko.
Prema izvještaju, postoje četiri strukturna trenda koja vrše pritisak na globalni trgovinski sistem - promjena u raspodjeli ekonomske moći, sve veća uloga državne intervencije, promjena prirode trgovine i geopolitika.
Članice STO, međutim, nijesu uspjele da se slože oko plana reforme organizacije na ministarskoj konferenciji u Kamerunu u martu, a SAD su napore za dogovor o planu rada povezale sa produženjem globalne zabrane uvođenja carina na digitalne proizvode.
Prema izvještaju, usluge koje se digitalno isporučuju sada čine 55 odsto globalnog izvoza usluga i samo u 2025. zabilježile su rast od deset procenata.
Stajger je ukazao na rastuću ulogu usluga, digitalizacije i vještačke inteligencije u trgovini u svijetu.
„Pravila o privatnosti, sajber bezbjednosti i zaštiti potrošača služe opravdanim ciljevima. Međutim, kada se nacionalni pristupi razlikuju, to može da dovede do fragmentacije tržišta i natjera kompanije da dupliraju procedure usklađivanja, lokalizuju podatke ili se snalaze u uslovima nekompatibilnih pravila u različitim jurisdikcijama i to na načine kojima okvir STO nije bio namijenjen da upravlja“, rekao je Stajger.
Pogledajte još:
Preuzmi aplikaciju i prati vijesti
PRATITE NAS NA
