Predsjednik SAD Donald Tramp neće osvojiti ovogodišnju Nobelovu nagradu za mir dok vodi rat sa Iranom, ali će tijelo koje bira dobitnika i dalje osjetiti njegov uticaj, ocjenjuju stručnjaci.
Prošlogodišnja dobitnica, Venecuelanka Marija Korina Mačado, jedinstvena je u 125-godišnjoj istoriji dodjele nagrade kao osoba koja je izabrana usred ponovljenog Trampovog lobiranja da dobije to priznanje, a koja je nekoliko nedjelja kasnije dala svoju medalju Trampu u nastojanju da pridobije njegovu podršku njenoj borbi za demokratsku Venecuelu, piše Rojters.
Ove godine petočlano tijelo koje dodjeljuje nagradu paziće da izabere nekoga ko može da odoli Trampovom pritisku, rekao je Hakon Gjerlou, vršilac dužnosti direktora Instituta za istraživanje mira u Oslu.
"Mislim da će prošlogodišnji događaji oko Nobelove nagrade za mir, to što je Marija Korina Mačado dala nagradu Trampu, uticati na neki dio njihovog odlučivanja", rekao je on za Rojters.
"Jedna briga koju bi komitet mogao da ima jeste da li dodjeljuju nagradu nekome ko bi mogao da ih stavi pod pritisak Trampa. Mislim da će komitet razmatrati da li nagrada čini više lošeg nego dobrog", rekao je on.
To bi, na primjer, bilo kada bi ona bila dodijeljena papi Lavu XIV, Međunarodnom sudu pravde ili Frančeski Albaneze, specijalnoj izvjestiteljki UN za okupirane palestinske teritorije, kažu stručnjaci. Dobitnik nagrade biće objavljen 9. oktobra.
Papa Lav, prvi papa rođen u SAD, rekao je da će nastaviti da govori protiv rata, a Tramp ga je nazvao "slabim" zbog kritikovanja američkog sukoba sa Iranom. S druge strane, papine riječi o vještačkoj inteligenciji, zalaganje za dijalog i mirno rješenje sukoba, pozivi na poštovanje migranata i njegov humanitarni rad mogli bi da opravdaju njegovo dobijanje nagrade.
Frančeska Albaneze je pod pritiskom SAD i Izraela zbog svojih kritika izraelskog ponašanja u ratu protiv Hamasa u Gazi i okupacije Zapadne obale.
Prošlogodišnji događaji mogli bi da imaju suprotan uticaj na komitet, odnosno da ga navedu da se opredijeli za bezbjedan, nekontroverzan izbor za koji je manja vjerovatnoća da će izazvati antagonizam Trampa, koji je krivio Norvešku, gdje se odlučuje o nagradi, zbog toga što mu ona nije dodijeljena prošle godine.
To bi moglo da znači da se oda priznanje sudanskoj mreži grupa koje pružaju pomoć tokom građanskog rata, ili nevladinim organizacijama poput Save the Children, koje pomažu djeci u sukobima, ocjenjuju stručnjaci.
Ali, takođe se razmatra da li će komitet odgovoriti na Trampove izazove međunarodnom poretku do kojeg mu je toliko stalo, rekao je Eivind Stenersen, istoričar koji je pisao o Nobelovoj nagradi za mir.
"Imaju određen pritisak da budu čvrsti prema Trampu. U ovoj ozbiljnoj međunarodnoj situaciji ova godina traži Nagradu za mir koja će braniti liberalnu demokratiju, međunarodno pravo i ljudska prava", rekao je on.
To bi značilo odati priznanje Međunarodnom krivičnom sudu (MKS) u vrijeme kada Vašington priprema sankcije protiv tog tribunala, rekli su izvori, dok bi nagrada Međunarodnom sudu pravde podržala suverenitet država i mirno rješenje sukoba.
Trampa su za nagradu više puta nominovali lideri Kambodže, Izraela i Pakistana, ali su njegove šanse da je dobije prilično male, smatra Gjerlou.
Trampov pritisak na Norveški Nobelov komitet mnoge je zaprepastio, uključujući i dobitnicu Nobelove nagrade za mir Mariju Resu, filipinsko-američku novinarku, koja je rekla da je prošle godine te događaje posmatrala sa "užasom".
"Siledžije ne vladaju svijetom. Postoje standardi po kojima živimo. Sila ne znači da su stvari u redu", rekla je ona Rojtersu u septembru tokom posjete Oslu.
Pogledajte još:
Preuzmi aplikaciju i prati vijesti
PRATITE NAS NA
