Svjetske cijene hrane na najvišem nivou u gotovo četiri godine

Svjetske cijene hrane porasle su u septembru na najviši nivo u gotovo četiri godine, jer su poremećaji u logistici i zabrinutost zbog vremenskih prilika uticali na tržišta poljoprivrednih kultura, saopštila je Organizacija Ujedinjenih nacija za hranu i poljoprivredu (FAO).

Strahovanja od snažnog vremenskog fenomena El Ninjo podigla su međunarodne cijene šećera na najviši nivo u posljednjih 18 mjeseci, dok je ratom izazvan kolaps trgovine preko Crnog mora početkom prošlog mjeseca pogurao fjučerse na pšenicu na trogodišnji maksimum.

FAO indeks cijena hrane, koji prati mjesečne promjene međunarodnih cijena korpe prehrambenih proizvoda, u prosjeku je iznosio 136,0 poena, u odnosu na revidiranih 134,0 za avgust, što je najviša vrijednost od novembra 2022.

„Svjedočimo upornom i sve širem rastu globalnih cijena robe, jer se poremećaji u Hormuškom moreuzu i Crnom moru kombinuju sa klimatskim šokovima, stvarajući pritisak na energente, transport i ključne prehrambene proizvode“, rekao je glavni ekonomista FAO-a Maksimo Torero.

„Ako se nastave, ovi pritisci će se uskoro prenijeti na maloprodajne cijene hrane, naročito u zemljama koje zavise od uvoza hrane i energije“, naveo je on u saopštenju.

FAO indeks cijena šećera skočio je 6,1% u odnosu na avgust, što je treći uzastopni mjesečni rast, jer su nepovoljni vremenski uslovi zaprijetili smanjenjem ponude u glavnim proizvodnim područjima.

Referentni FAO indeks cijena žitarica porastao je 5,1% na mjesečnom nivou, pri čemu su slabiji izgledi za prinose kukuruza u SAD dodatno pojačali pritisak izazvan poremećajima u trgovini žitaricama preko Crnog mora.

Cijene biljnih ulja blago su porasle, za 0,9%, predvođene palminim uljem usljed snažne potražnje i zabrinutosti zbog rizika po proizvodnju u jugoistočnoj Aziji povezanih sa El Ninjom.

Ukupni FAO indeks cijena mesa smanjen je za 1,1%. To je odražavalo niže cijene živinskog mesa, djelimično povezane sa padom tražnje u Evropskoj uniji nakon stupanja na snagu novih pravila o uvozu.

U odvojenom izvještaju, FAO je zadržao prognozu globalne proizvodnje žitarica u 2026. gotovo nepromijenjenom, na 2,979 milijardi metričkih tona, što je 2,1% ispod rekordnog nivoa iz prethodne godine, ali je i dalje druga najveća žetva u istoriji.

FAO je smanjio prognozu svjetske trgovine žitaricama u sezoni 2026/27. za 0,7% u odnosu na prošli mjesec, navodeći niža očekivanja za izvoz pšenice i kukuruza zbog ograničenog brodskog saobraćaja preko Crnog mora.