Nova procjena rizika: Čovječanstvo bi moglo da izumre do 2100. godine zbog zloupotrebe AI ili nuklearnog sukoba

Čovječanstvo bi moglo da izumre do 2100. godine zbog zloupotrebe vještačke inteligencije (AI) ili nuklearnog sukoba, pokazuje nova globalna procjena rizika, piše danas britanski list Gardijan.

Ove dvije prijetnje nalaze se na vrhu liste od 17 najvećih opasnosti po zdravlje ljudi u narednih 75 godina, među kojima su i smanjenje izdvajanja bogatih zemalja za međunarodnu pomoć, klimatska kriza i neuhranjenost djece.

Stručnjaci koji stoje iza izvještaja Komisije medicinskog časopisa Lanset (The Lancet) o globalnim prijetnjama zdravlju u 21. vijeku naveli su da su sve te prijetnje međusobno povezane, zbog čega se moraju rješavati zajedno. Ipak, naglasili su da za svaku od njih postoji "realan način djelovanja".

"Odluke koje lideri donose danas oblikovaće zdravlje i dobrobit naredne generacije", rekao je profesor Kristofer Marej, kopredsjedavajući komisije i direktor Instituta za zdravstvene pokazatelje i evaluaciju Univerziteta Vašington, prenosi Gardijan u tekstu na svom portalu.

Kako bi sastavila listu, komisija je, na osnovu sadašnjih trendova, modelirala koliko bi godina zdravog života moglo biti izgubljeno usljed bolesti, invaliditeta ili prerane smrti izazvanih svakom od prijetnji. Riječ je o pokazatelju poznatom kao godine života prilagođene invaliditetu (DALY).

"Zlonamjerna upotreba vještačke inteligencije, uključujući biološko oružje, i nuklearni sukob praćen nuklearnom glađu nose rizik od izumiranja čovječanstva u narednih 75 godina", navodi se u izvještaju.

Dodaje se da, iako je vjerovatnoća takvih scenarija i dalje mala, oni imaju potencijal da dovedu do kraja čovječanstva. U slučaju nuklearnog sukoba, ogromne količine čestica dospjele bi u gornje slojeve atmosfere, blokirale sunčevu svjetlost i izazvale glad, dok bi drugi mogući scenario uključivao biološko oružje razvijeno uz pomoć vještačke inteligencije.

U pratećem uvodniku u Lansetu, objavljenom zajedno sa izvještajem, upozorava se: "Razmjere štete, ukoliko bi se ove prijetnje ostvarile, donijele bi apokalipsu čovječanstvu."

Među ostalim rizicima koji bi mogli da izazovu kumulativni gubitak više od milijardu godina zdravog života, zbog čega su svrstani u kategoriju "velikih katastrofalnih prijetnji", nalaze se zagađenje vazduha, otpornost mikroorganizama na antimikrobne ljekove, neuhranjenost djece i klimatski slom.

Na listi su i konvencionalni oružani sukobi, smanjenje međunarodne pomoći, prekomjerna konzumacija alkohola, visok krvni pritisak, nejednakost prihoda, nizak nivo obrazovanja, pandemije prirodnog porijekla, gojaznost, loše mentalno zdravlje, pušenje i nezdravo starenje.

Da bi bile uvrštene na listu, prijetnje su morale ne samo da imaju potencijal da izazovu veliki gubitak godina zdravog života već i da postoje moguća rješenja za njihovo ublažavanje.

Ibrahim Abubakar, član komisije i profesor epidemiologije zaraznih bolesti na Univerzitetskom koledžu u Londonu (UCL), rekao je: "Ne polazimo od stava: 'Pogledajte, želimo da vas uplašimo – čovječanstvu prijeti toliko i toliko opasnosti'. Polazimo od pretpostavke da, ako ste danas donosilac odluka, bilo na globalnom, multilateralnom ili nacionalnom nivou, ovo su potencijalne prijetnje sa kojima biste mogli da se suočite, a ovo su razmjere promjena koje svojim djelovanjem zaista možete da postignete."

Prema izvještaju, ograničavanje globalnog zagrijavanja na oko 1,8 stepeni Celzijusa, umjesto da temperatura poraste za 4,4 stepena, moglo bi da spriječi gubitak 1,89 milijardi godina zdravog života.

Komisija je za svaku prijetnju modelirala najbolje i najgore moguće scenarije.

U regionima sa višim prihodima dominantne prijetnje predstavljaju nezarazne bolesti i zdravstveni problemi, poput gojaznosti i lošeg mentalnog zdravlja, dok je u regionima sa nižim prihodima gubitak zdravlja povezan sa problemima kao što je nizak nivo obrazovanja.

Mnoge velike zemlje donatori, uključujući SAD i Veliku Britaniju, tokom protekle godine najavile su značajna smanjenja izdvajanja za međunarodnu pomoć.

Mnoge velike zemlje donatori, uključujući SAD i Veliku Britaniju, tokom protekle godine najavile su značajna smanjenja izdvajanja za međunarodnu pomoć.

Komisija je utvrdila da bi mogući kolaps ili drastično smanjenje međunarodne zdravstvene pomoći mogli da dovedu do gubitka čak 1,5 milijardi godina zdravog života do 2100. godine, pri čemu bi gotovo 70 odsto tog gubitka bilo zabilježeno u podsaharskoj Africi.

Komisiju je činilo 35 stručnjaka, a njeni nalazi biće predstavljeni u nedjelju na Svjetskom zdravstvenom samitu u Berlinu, u Njemačkoj.

Procjena će biti ažurirana svake godine kako bi se ponovo razmotrilo 17 identifikovanih prijetnji, uz uključivanje novih podataka i eventualnih novih opasnosti.

Autori su pozvali svjetske lidere da se pozabave rizicima prije nego što prerastu u krize, između ostalog ulaganjem u tehnološke inovacije i jačanjem zdravstvenih sistema.

"Kada smo prije tri godine započeli ovaj proces, mislili smo da postoje tri velike prijetnje: sukobi, klima i pandemije. Postoji mnogo veći broj prijetnji o kojima moramo da brinemo, a vlade zaista moraju da izdvoje novac i angažuju ljude kako bi se bavili predviđanjem, prevencijom i pripremom za ovaj raznovrsniji skup opasnosti", rekao je Marej.