Pilaj: SAD da se vrate ulozi zaštitnika ljudskih prava

Dobitnica Nobelove nagrade za mir Navi Pilaj pozvala je danas Sjedinjene Američke Države da se vrate svojoj tradicionalnoj ulozi zaštitnika ljudskih prava i sloboda u ostatku svijeta, u trenutku kada Vašington vodi kampanju za podrivanje Međunarodnog krivičnog suda (MKS).

„Moja poruka je: 'Morate ponovo preuzeti svoju ozbiljnu ulogu lidera i igrati oslobodilačku ulogu za ostatak svijeta'“, kazala je 85-godišnja Pilaj za Rojters u Hagu, gdje trenutno radi kao sutkinja u najvišem pravosudnom organu Ujedinjenih nacija, Međunarodnom sudu pravde.

Nekoliko sati nakon što je u petak objavljeno da je Pilaj dobitnica Nobelove nagrade za mir, SAD su najavile opsežne sankcije usmjerene protiv njenog bivšeg poslodavca, MKS-a.

Ona je ocijenila da trenutak u kojem su sankcije uvedene, što predstavlja napad bez presedana na instituciju osnovanu međunarodnim ugovorom, ne može biti slučajan.

„Mislim da je to veoma žalosno. Međutim, planovi za napad na međunarodno krivično pravosuđe preko MKS-a su pripremani sve vrijeme“, kazala je Pilaj.

Istraga UN utvrdila da je Izrael počinio genocid u Gazi

„Zato je prvo što sam uradila po povratku iz Nirnberga u Hag bilo da posjetim zaposlene u MKS-u, kako bih iskazala solidarnost sa njihovim radom na unapređenju međunarodnog krivičnog pravosuđa i pružila podršku onima kojima su sankcije već uvedene.“

Američki državni sekretar Marko Rubio nazvao je u petak MKS „odmetnutim sudom“, poručivši da mu nikada neće biti dozvoljeno da krivično goni američke državljane. Sankcije uključuju prelazni period od šest mjeseci, kao i određene izuzetke za transakcije povezane sa telekomunikacijama, softverom, isplatom penzija i pritvorenim osobama.

SAD već dugo imaju neprijateljski stav prema tom sudu, naročito prema odredbi njegovog statuta prema kojoj MKS ima nadležnost ne samo nad državljanima država članica, već i nad drugim osobama osumnjičenim za počinjenje najtežih međunarodnih zločina na teritoriji država članica.

Predsjednik Donald Tramp bio je posebno bijesan zbog naloga za hapšenje koji su 2024. godine izdati za izraelskog premijera Benjamina Netanjahua i njegovog bivšeg ministra odbrane Joava Galanta, a njegova administracija je posljednjih mjeseci intenzivirala kampanju protiv MKS-a.

Pilaj je prošle godine predsjedavala Istražnom komisijom UN za okupiranu palestinsku teritoriju, koja je zaključila da je Izrael počinio genocid u Gazi. Izrael je tada odbacio izvještaj, nazvavši ga „skandaloznim“.

Tek 21. žena koja je dobila Nobela za mir

Pilaj je danas ocijenila da su negativne reakcije na izvještaj „lažna propaganda lobija koji podržavaju Izrael“.

Njena prva pomisao kada je saznala da je dobila Nobelovu nagradu za mir bila je da je tek 21. žena kojoj je to priznanje dodijeljeno od 1901. godine.

„To samo po sebi govori koliko je duboko ukorijenjena neravnopravnost žena.“

Dok je devedesetih godina bila sutkinja Međunarodnog krivičnog tribunala za Ruandu, Pilaj je bila članica sudskog vijeća koje je donijelo istorijsku presudu kojom je utvrđeno da silovanje i seksualno nasilje mogu predstavljati djela genocida.

Ona je kazala da se seksualno nasilje ni danas ne procesuira u dovoljnoj mjeri u predmetima ratnih zločina, dijelom zato što tužioci, među kojima preovladavaju muškarci, smatraju da bi bavljenje tim zločinima oslabilo njihove slučajeve.

Pilaj ne planira da se po isteku mandata u Međunarodnom sudu pravde povuče iz javnog života, već da nastavi da se bavi tim pitanjem.

„Postavljeni su čvrsti temelji, ne samo zahvaljujući Tribunalu za Ruandu već i kasnijim međunarodnim sudovima, koji pokazuju da se seksualno nasilje više ne može ignorisati kao kolateralna šteta ili kao 'nagrada za vojnike'.“