Trampov dogovor o dizelu sa Putinom naišao na kritike frustriranog Kongresa SAD

Predsjedavajuća Predstavničkog doma Kongresa SAD stajala je pred Donaldom Trampom tokom njegovog prvog mandata u Bijeloj kući i, uperivši prst u njega, izjavila da sa tim predsjednikom „svi putevi vode ka Putinu“.

Ta oštra ocjena Nensi Pelosi, izrečena prije nekoliko godina, ponovo je odjeknula nakon Trampove iznenadne objave prošle sedmice da je postigao dogovor sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom o uvozu hiljada tona ruskog dizela u SAD kako bi se Amerikancima ublažile vrtoglavo visoke cijene goriva pred novembarske izbore za Kongres SAD.

Trampov dogovor o dizelu sa Putinom naišao je na kritike i republikanaca i demokrata, uz navode da podstiče ruski rat protiv Ukrajine, krši američke zakone i približava SAD Rusiji. Ovaj potez nadovezuje se na sve dužu listu slučajeva u kojima je republikanski predsjednik stao na stranu Putina, često na štetu Ukrajine, ali i ugleda same Amerike.

„Šteta nanesena Ukrajincima je stvarna“, rekao je u ponedjeljak u intervjuu Vilijam Tejlor, bivši ambasador SAD u Ukrajini, a sada viši saradnik u Atlantskom savjetu.

„A cijena koju mi, Sjedinjene Države, plaćamo je visoka“, ukazao je on.

Uopšte nije jasno da li će dogovor Trampa i Putina dovesti do povećanja zaliha kojem se predsjednik nada kako bi snizio cijene. Eksperti za energetiku navode da je malo vjerovatno da će dotok ruskog dizela sniziti cijene u SAD, koje su porasle uglavnom zbog poremećaja izazvanih ratom SAD protiv Irana.

Ipak, taj sporazum šalje poruku, kako domaćoj tako i međunarodnoj javnosti, da je Tramp nepouzdan saveznik dok se Ukrajina bori protiv Rusije.

Dvopartijska grupa od šest senatora pozvala je tokom vikenda Trampa da promijeni kurs, navodeći da SAD „ne bi trebalo da pružaju Putinu finansijski spas“. Tramp je, međutim, ostao pri svom dogovoru sa Putinom i oštro reagovao, okrivljujući ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog za visoke cijene dizela u Americi i tvrdeći da bi on trebalo da se povuče sa funkcije, što ukrajinski lider nema namjeru da učini.

„Sve što može da pomogne našim poljoprivrednicima i stočarima, meni se dopada“, rekao je Tramp u ponedjeljak ispred Bijele kuće. Kada su ga pitali o kritikama republikanaca na račun sporazuma sa Rusijom, Tramp je rekao da oni „sigurno ne misle ozbiljno“.

Međutim, desetak senatora oglasilo se pismom upućenim Trampu u utorak. Šest republikanaca i šest demokrata među senatorima navelo je da bi plasiranje ruskog dizela na svjetsko tržište imalo zanemarljiv uticaj na cijene goriva, dok bi prihodi koje Rusija ostvaruje „nesumnjivo finansirali njen željeni rat iscrpljivanja“ Ukrajine i unaprijedili bezbjednosnu saradnju sa Kinom, Iranom i Sjevernom Korejom.

„To će takođe ugroziti pripadnike oružanih snaga koji djeluju u inostranstvu kao podrška operaciji ‘Epik fjuri’ (Epic Fury)“, napisali su oni.

Tramp je takođe insistirao na tome da je na snazi energetsko primirje između Ukrajine i Rusije, uprkos izjavi Zelenskog da je Moskva nastavila napade na energetske objekte u njegovoj zemlji.

Istraživanje koje su sproveli AP-NORC centar za istraživanje javnog mnjenja (AP-NORC Center for Public Affairs Research) i koje je objavljeno 1. oktobra pokazalo je da Amerikanci ne odobravaju način na koji Tramp upravlja situacijom u vezi sa ratom sa Iranom i da ga smatraju odgovornim za više cijene.

Kongres SAD brzo je donio zakon na početku ruske invazije na Ukrajinu u proljeće 2022. godine, kojim se zabranjuje uvoz ruskih energenata, za koje se u velikoj mjeri smatra da predstavljaju finansijsko gorivo za Putinov vojni napad na Ukrajinu.

Prijedlog zakona usvojen je u Predstavničkom domu ubjedljivom većinom glasova (414 „za“ i 17 „protiv“), dok u Senatu nijedan senator nije glasao protiv. Zakon predviđa da predsjednik može zatražiti ukidanje zabrane ukoliko se postigne sporazum o povlačenju ruskih trupa iz Ukrajine i prekidu vojnih aktivnosti. Takav prijedlog morao bi da razmotri Kongres i da ga „prihvati slobodna i nezavisna vlada Ukrajine“.

„Tramp direktno krši taj zakon“, izjavio je u ponedjeljak kongresmen Lojd Dodžet, demokrata iz Teksasa i glavni predlagač tog zakona.

On je rekao da Tramp „nezakonito nagrađuje svog prijatelja Putina, dok istovremeno ponovo krivi Zelenskog što nije kapitulirao pred Putinom“.

Prošlog mjeseca Kongres je usvojio sveobuhvatni zakon o sankcijama Rusiji – nazvan po pokojnom republikanskom senatoru Lindziju Grejemu – koji predviđa uvođenje carina za zemlje koje nastave da uvoze rusku naftu. Tramp je potpisao taj zakon. Većina odredbi zakona stupa na snagu 18. oktobra, po isteku tridesetodnevnog perioda za razmatranje od strane administracije. Međutim, takav potez sada je doveden u pitanje, s obzirom na to da će Trampov dogovor sa Putinom o dizelu omogućiti dotok ruskih energenata.

U pismu ministru finansija Skotu Besentu i državnom sekretaru Marku Rubiju, lideri Senata iz obje stranke prošle sedmice naveli su da najhitniji prioritet SAD mora biti suzbijanje „flote iz sjenke“ – tankera koje Moskva koristi za transport nafte i zaobilaženje američkih sankcija.

Ipak, to je bilo prije nego što je Tramp objavio svoj dogovor sa Putinom, za koji je rekao da će omogućiti plasman ogromnih količina dizela.

Republikanska predstavnica Ešli Hinson izjavila je: „Pomalo me uznemirava svaki put kad se govori o ukidanju sankcija Rusiji“.

Prije skoro sedam godina, u ovo doba, Pelosi je stajala pred Trampom i mnoštvom američkih zvaničnika tokom napetog sastanka u Bijeloj kući i iznijela optužbu, sugerišući da predsjednikova politika ide naruku Putinu.

Ta moćna predsjedavajuća Predstavničkog doma predvodila je prvi postupak opoziva Trampa zbog optužbi za korupciju, vezanih za odluku njegove administracije da 2019. godine zadrži pomoć Ukrajini koju je odobrio Kongres, u trenutku kada se ta zemlja suočavala sa ruskom agresijom na svojim granicama. Senat je kasnije oslobodio Trampa optužbi.

Od povratka u Bijelu kuću, Tramp se koleba između vršenja pritiska na Zelenskog da napravi ustupke i iskazivanja nezadovoljstva zbog Putinovog beskompromisnog stava o ratu. Tramp često izražava žaljenje što njegov dobar odnos sa ruskim kolegom nije olakšao okončanje rata.

Prije godinu dana Tramp je promijenio svoj dugogodišnji stav da bi Ukrajina morala da se odrekne dijela teritorije i sugerisao da bi mogla da povrati sve teritorije izgubljene u sukobu sa Rusijom, a kasnije je ipak pozvao Kijev i Moskvu da „stanu tu gdje jesu“ i okončaju rat.

U julu je Tramp pohvalio Zelenskog i Ukrajinu zbog njihove otpornosti tokom rata. Međutim, do septembra je već izražavao nezadovoljstvo zbog napada na rusku energetsku infrastrukturu.

Tramp je u ponedjeljak insistirao na tome da su se strane dogovorile o prekidu napada na energetske sisteme. „Dogovorili su se“, rekao je Tramp. „Jer sam im ja rekao: ‘Dogovorite se!’“

Kada su ga pitali o ruskim napadima, Tramp je rekao da mora da provjeri situaciju, „jer je bilo kršenja sporazuma sa obje strane“.