Novi izvještaji: Cilj da svijet bude bez gladi danas je dalji nego prije nekoliko godina

Ratovi, klimatske promjene i smanjenje humanitarne pomoći pogađaju sve veći broj ljudi, naročito u Africi. Novi izvještaji upozoravaju da je cilj svijeta bez gladi danas dalji nego prije nekoliko godina.

Datum objavljivanja Svjetskog indeksa gladi i Izvještaja o gladi nije slučajno odabran: 16. oktobra 1945. godine, osnovana je Organizacija Ujedinjenih nacija za hranu i poljoprivredu (FAO). Njen cilj je da obezbijedi snabdijevanje hranom širom svijeta. Međutim, prema procjenama humanitarnih organizacija "Welthungerhilfe" (Pomoć gladnima u svijetu) i "Aktion gegen den Hunger" (Akcija protiv gladi), stanje na tom polju daleko je od dobrog. Obje nevladine organizacije u svojim izvještajima upozoravaju na drastično pogoršanje situacije.

Somalija, Kongo, Sudan i region Sahela posebno su pogođeni

"Prehrambena sigurnost preduslov je za mir i stabilnost", kaže predsjednica organizacije "Welthungerhilfe" Marlen Time. Njen kolega, generalni sekretar Matijas Moge, u razgovoru za Dojče vele (DW) navodi konkretne primjere: Somaliju, Sudan, Kongo i region Sahela.

"Tamo je glad sve izraženija. Često je riječ o zemljama i regionima u kojima su posljedice klimatskih promjena naročito snažne. Tu vidimo sasvim jasnu povezanost", kazao je Moge.

Svjetski indeks gladi zasniva se na četiri mjerljiva pokazatelja: neuhranjenosti stanovništva u cjelini, kao i usporenom rastu, pothranjenosti i smrtnosti djece. Na osnovu tih podataka, 122 zemlje, za koje su bili dostupni pouzdani podaci, svrstane su u četiri kategorije prema nivou gladi: nizak, umjeren, ozbiljan i veoma ozbiljan. Ukupni rezultati su alarmantni: kada je riječ o gladi, stanje se pogoršalo u 32 zemlje.

Više novca za naoružanje, manje za humanitarnu pomoć

Predsjednica organizacije "Welthungerhilfe" Time govori o alarmantnom preokretu nakon gotovo dvije decenije značajnog napretka. Bezbjednost se, kako ističe, prečesto posmatra isključivo kroz vojnu prizmu. Dok su izdvajanja njemačkog Ministarstva odbrane porasla za 20 i više odsto, sredstva za razvojnu saradnju i humanitarnu pomoć u nekim slučajevima smanjena su za polovinu.

"Pritom se gubi iz vida jedno ključno pitanja: koliko bezbjedno ljudi mogu da žive ako ne znaju da li će sjutra imati dovoljno hrane?", kazala je Time.

Uprkos svim preprekama, Svjetski indeks gladi donosi i nekoliko ohrabrujućih primjera. Generalni sekretar organizacije "Welthungerhilfe" Moge izdvaja Ugandu, Keniju i Sijera Leone.

"Napredak bilježimo naročito tamo gdje imamo stabilnu vladu, gdje nema sukoba ili ih je veoma malo i gdje postoji jasna politika za suzbijanje posljedica klimatskih promjena", rekao je.

Ulaganja u ruralna područja donose rezultate

U tim zemljama vodi se računa o najugroženijima, kaže Moge, koji je tokom brojnih putovanja u pogođene zemlje i regione imao priliku da se lično upozna sa stanjem na terenu. Rezultati su naročito dobri kada se ulaže u ruralna područja: "u poljoprivredu, zdravstvo, obrazovanje, ali i sisteme socijalne zaštite".

Međutim, prema njegovim saznanjima, o takvom napretku u Pojasu Gaze, odakle se nedavno vratio nakon pet dana boravka, ne može biti ni govora. Ujedinjene nacije (UN) su 2025. godine proglasile glad u toj oblasti, koja je velikim dijelom razorena u ratu između Izraela i islamističkog Hamasa.

Gaza: "Malo je nade da će se stanje poboljšati"

Glad u Gazi više nije toliko katastrofalna kao ranije, jer je u tu oblast počelo da stiže više humanitarne pomoći, kaže Moge. Ipak, stanovništvo je sabijeno na veoma malom prostoru, a 90 odsto ljudi primorano je da živi u šatorskim naseljima.

"Higijenski uslovi su veoma loši, zbog čega djeca posebno pate od kožnih bolesti i dijareje. Nažalost, trenutno imaju veoma malo razloga da se nadaju poboljšanju situacije", rekao je Moge.

Mogeovi svježi utisci poklapaju se sa zvaničnom procjenom njemačke vlade, prema kojoj humanitarna situacija u Gazi ostaje "katastrofalna". To se navodi u nedavno objavljenom odgovoru vlade na poslaničko pitanje stranke Ljevica u njemačkom Bundestagu.

Njemačka vlada računa i na diplomatiju

Kao jedan od najvećih bilateralnih donatora, Njemačka je od terorističkog napada Hamasa 7. oktobra 2023. godine izdvojila do 420 miliona eura za humanitarnu pomoć. Osim toga, Berlin navodi da diplomatskim putem "neprestano vrši pritisak na Izrael kako bi se poboljšao pristup humanitarne pomoći".

I u izvještaju organizacije "Aktion gegen den Hunger" stanje u Gazi opisano je kao katastrofalno: "Oštećeno je 87 odsto poljoprivrednih površina, uništeno je 81 odsto infrastrukture plastenika, a oko 90 odsto vode nije za piće." Ni u drugim djelovima svijeta vijesti nijesu mnogo bolje.

"Krize se međusobno pojačavaju"

"Glad je sve više koncentrisana u malom broju zemalja koje se istovremeno suočavaju sa sukobima, raseljavanjem, klimatskim šokovima i urušavanjem osnovne infrastrukture", zaključuje izvršni direktor organizacije "Aktion gegen den Hunger" Jan Sebastijan Fridrih-Rust.

"Te krize se međusobno pojačavaju i guraju milione ljudi u bijedu", rekao je on.

Prema procjenama njegove organizacije i organizacije "Welthungerhilfe", ukupan broj ljudi koji pate od hronične gladi iznosi 645 miliona.

Osnova Izvještaja o gladi, koji je prvi put objavljen na njemačkom jeziku, jesu podaci iz Globalnog izvještaja o krizi hrane (Global Report on Food Crises, GRFC), analize Organizacije Ujedinjenih nacija za hranu i poljoprivredu (FAO), Svjetskog programa za hranu (WFP) i saznanja koja je organizacija "Aktion gegen den Hunger" prikupila na terenu.

"Često možemo da pružimo samo hitnu pomoć za spasavanje života"

I ova humanitarna organizacija, koja djeluje u 54 zemlje, kritikuje snažno smanjenje budžetskih izdvajanja za razvojnu saradnju i humanitarnu pomoć od 2023. godine.

"Sve češće smo primorani da obustavljamo programe od životnog značaja, dok potreba za podrškom istovremeno raste", upozorava izvršni direktor Fridrih-Rust.

"Često možemo da pružimo samo hitnu pomoć za spasavanje života, dok dugoročne projekte koji ljudima pomažu da postanu otporniji i da sami obezbijede sredstva za život, moramo da obustavimo", objašnjava direktor organizacije "Aktion gegen den Hunger", opisujući lančanu reakciju koju naziva "začaranim krugom".

Afričke zemlje najteže pogođene

Na rang-listi deset zemalja sa najvećim apsolutnim brojem ljudi koji se suočavaju sa visokim nivoom akutne prehrambene nesigurnosti dominiraju afričke države. Na vrhu su Nigerija, Kongo i Sudan. Južni Sudan se prvi put našao na ovoj listi. U toj zemlji više od 80 odsto stanovništva sada zavisi od humanitarne pomoći.

Fridrih-Rust istovremeno upozorava da ne treba pogrešno tumačiti podatak da je broj ljudi obuhvaćenih ovom rang-listom pao sa 197 na 177 miliona. Zbog nedostatka podataka, ovog puta nisu mogle da budu obuhvaćene neke zemlje pogođene ozbiljnim krizama, poput Etiopije. Samo u toj istočnoafričkoj zemlji je prethodne godine oko 22 miliona ljudi bilo suočeno sa visokim nivoom akutne nesigurnosti u snabdijevanju hranom.

"Pomoć nije samo moralna obaveza"

Prema ocjeni organizacije "Aktion gegen den Hunger", nema sumnje u to šta je potrebno učiniti: međunarodna zajednica mora da se pozabavi uzrocima kriza i stvori uslove koji će ljudima omogućiti da dugoročno žive bez gladi.

"Pomoć nije samo moralna obaveza“, naglašava Fridrih-Rust.

Smanjivanje sredstava za razvojnu saradnju i humanitarnu pomoć, upozorava on, predstavlja kratkovidu politiku.

"Ko danas štedi, samo prebacuje račun na sutra, a na kraju će taj račun biti znatno veći", kazao je Fridrih-Rust.