Norveška obala je duga, a luke su njene arterije. Međutim, one sve više privlače pažnju iz neveselih razloga. Norveška bezbjednosna služba PST prati pokušaje stranih aktera da prikupljaju informacije o kritičnoj infrastrukturi. Posebno su u fokusu luke.
„Primjećujemo da je niz zemalja veoma zainteresovan za Arktik. To se posebno odnosi na Rusiju, ali i na Kinu“, rekao je Jun Fitje Hofman iz norveške obavještajne službe za televiziju NRK.
Prikupljanje informacija o tamošnjoj infrastrukturi moglo bi da služi i kao priprema za moguće sabotaže, smatra on.
Arktik odavno više nije udaljeni ledeni predio. On je strateški važan i za Evropu. Evropska unija zato želi da promijeni strategiju za Arktik. Od posljednje strategije iz 2021. godine, bezbjednosna situacija se iz temelja promijenila.
Rusija jača vojne kapacitete
Od početka napada na Ukrajinu, Rusija jača vojne kapacitete na Arktiku, dok Kina pokazuje interesovanje za saobraćajne pravce u toj oblasti.
Tome treba dodati i napetosti među zapadnim saveznicima. U njih spada i spor oko Grenlanda, koji pripada Danskoj, a od strateškog je značaja za Sjedinjene Američke Države, uz pokušaje američkog predsjednika Donalda Trampa da Grenland kupi ili prijetnje vojnom invazijom.
Za EU se postavlja pitanje kako da bolje zaštiti svoje interese na Arktiku. Na Arktiku su Švedska i Finska, koje su obje članice EU. Norveška i Island sa EU blisko sarađuju.
Otapanje leda otvara nove rute
Pored bezbjednosnih problema, upravo klimatske promjene najviše mijenjaju ovu oblast. Temperature rastu, led se topi, otvaraju se nove pomorske rute, a pristup sirovinama je lakši.
To otvara nove ekonomske mogućnosti, ali donosi i nove rizike.
„Temperature na Arktiku rastu tri do četiri puta brže nego drugdje“, kaže Helmi Rantala, istraživačica Švedskog instituta za međunarodne odnose.
S intenzivnijim razvojem oblasti raste i značaj pouzdane infrastrukture. Bezbjedne luke i saobraćajni pravci nijesu važni samo za privredu arktičkih država. Oni imaju i ključnu ulogu u vojnoj odbrani.
Luke su od strateškog značaja za Norvešku
Norveška ekonomija posebno zavisi od pomorskog saobraćaja. Luke su važne i za dopremanje vojne pomoći saveznika u slučaju krize ili rata, kaže Kire Haugen, načelnik norveške flote.
Zato bi EU u novoj strategiji za Arktik mogla da posveti veću pažnju i infrastrukturi. To uključuje bezbjedne luke, pouzdane saobraćajne veze i zaštitu kritičnih objekata.
Istovremeno, EU mora da razjasni kako želi da sarađuje s partnerima poput Norveške, Islanda i Kanade, posebno imajući u vidu interese Sjedinjenih Američkih Država u toj oblasti.
Ne zaboraviti ljude koji tamo žive
Iako su bezbjednosna pitanja važna, Rantala upozorava da Arktik ne treba posmatrati samo kao igralište velikih sila.
„Arktik nije nenaseljeno, udaljeno područje. Tamo žive ljudi, tamo žive građani EU. Riječ je o njihovim životnim uslovima, zdravlju i mobilnosti. I to je važno“, kaže ova analitičarka.
EU se tako suočava s teškim zadatkom: želi da ojača bezbjednost na krajnjem sjeveru i odgovori na rastuće geopolitičke napetosti. Istovremeno mora da uzme u obzir posljedice klimatskih promjena i potrebe stanovništva koje živi u toj oblasti.
Stari moto za Arktik, „High North, low tension“ („Krajnji sjever, male napetosti“), sve manje odgovara oblasti u kojoj se prepliću vojni interesi, trgovinske rute i klimatske promjene.
Pogledajte još:
Preuzmi aplikaciju i prati vijesti
PRATITE NAS NA
