UN bi uskoro mogao ostati bez lidera

Mandat Antonija Gutereša ističe 31. decembra, a pet stalnih članica Savjeta bezbjednosti ni nakon osam krugova glasanja nije uspjelo da se dogovori o nasljedniku

4537 pregleda 1 komentar(a)
Antonio Gutereš, Foto: REUTERS
Antonio Gutereš, Foto: REUTERS

Pošto je do isteka mandata Antonija Gutereša na mjestu generalnog sekretara Ujedinjenih nacija ostalo manje od dva mjeseca, a dogovor o njegovom nasljedniku još nije postignut, svjetska organizacija suočava se sa donedavno nezamislivom mogućnošću - da uskoro ostane bez lidera.

Očekuje se da će Savjet bezbjednosti UN ove sedmice održati još jedno tajno glasanje za izbor novog generalnog sekretara, ali ni nakon osam krugova glasanja pet stalnih članica Savjeta, koje imaju pravo veta, nijesu uspjele da postignu dogovor o nasljedniku.

Zvaničnici užurbano pripremaju rezervne planove za slučaj da UN ostanu bez rukovodioca kada Gutereš 31. decembra napusti fun kciju.

Prema ocjenama analitičara, neuspjeh u izboru nasljednika djelimično je posljedica dugotrajnog i netransparentnog procesa zasnovanog na tajnom glasanju, koji odražava sporost i blokade u radu organizacije - upravo probleme čije će se rješavanje očekivati od narednog generalnog sekretara. Savjetu bezbjednosti bilo je potrebno šest krugova glasanja da bi 2016. godine izabrao Gutereša.

UN
foto: Graphic News

Još važnije, smatraju posmatrači, zastoj ukazuje na sve manju spremnost stalnih članica Savjeta bezbjednosti da pristanu na kompromise. Situaciju dodatno otežava američka administracija, koja sve više potiskuje UN u drugi plan, dok joj pažnju odvlače sopstveni spoljnopolitički angažmani.

“Zabrinjavajuće je to što smo već ovako blizu kraja godine i šta to znači za formiranje tima”, rekla je Šamala Kandija Tompson, izvršna direktorica organizacije Security Council Report, istraživačkog centra koji prati rad Savjeta bezbjednosti.

“S obzirom na to koliko je rano čitav proces počeo, nije trebalo da se nađemo u ovoj situaciji.”

Grinspan i Nusejbe među kandidatkinjama

Među kandidatima za novog generalnog sekretara UN uglavnom su dugogodišnji zvaničnici te organizacije i ličnosti koje ili nijesu naročito poznate na međunarodnoj sceni, poput favoritkinje Rebeke Grinspan, ili se, poput visoke diplomatkinje Ujedinjenih Arapskih Emirata Lane Nusejbe, suočavaju sa protivljenjem zbog optužbi da je njihova zemlja podržavala paravojne Snage za brzu podršku (RSF) u građanskom ratu u Sudanu. UAE negiraju te optužbe.

Ko god bude izabran, preuzeće organizaciju suočenu sa ogromnim problemima: ratovima na čiji tok teško uspijeva da utiče, smanjenjem američkih finansijskih doprinosa, slabljenjem političkog značaja nakon povlačenja Vašingtona iz desetina agencija UN, kao i sve većim pritiskom da organizacija postane efikasnija, brža i odgovornija.

Ričard Govan, stručnjak za UN iz Međunarodne krizne grupe (International Crisis Group), istraživačke organizacije koja se bavi sprečavanjem sukoba, rekao je da bi završetak godine bez izabranog generalnog sekretara za 2027. bio “izuzetno neprijatan za sile koje imaju pravo veta i pružio bi mnogo argumenata brojnim članicama UN koje tvrde da pet stalnih članica Savjeta bezbjednosti više nema legitimitet da upravlja ovom organizacijom”.

Pet stalnih članica, poznatih kao P5, dobilo je svoja mjesta 1945. godine kao pobjednice u Drugom svjetskom ratu. Preostalih deset članica Savjeta bezbjednosti bira se po regionalnom principu na dvogodišnji mandat.

Stalne članice - Velika Britanija, Kina, Francuska, Rusija i Sjedinjene Američke Države - već dugo su jedinstvene u protivljenju promjenama strukture za koju mnoge članice UN smatraju da više ne odražava geopolitičku stvarnost.

Povelja Ujedinjenih nacija ne predviđa kako postupati u slučaju da mjesto generalnog sekretara ostane upražnjeno. Nikada do sada mandat jednog generalnog sekretara nije istekao, a da njegov nasljednik nije bio izabran.

U septembarskom izvještaju inicijative “1 za 8 milijardi”, koja se zalaže za transparentniji proces izbora, predstavljena su moguća rješenja - od imenovanja vršioca dužnosti generalnog sekretara od strane Savjeta bezbjednosti do mogućnosti da Generalna skupština samostalno produži mandat aktuelnom šefu UN.

Svaka od tih opcija suočava se sa preprekama, navodi se u izvještaju, uz upozorenje da bi ostavljanje Ujedinjenih nacija bez rukovodstva bilo “krajnje neodgovorno”.

Tajna glasanja

U eri vještačke inteligencije i društvenih mreža, proces izbora generalnog sekretara UN predstavlja zaostavštinu prošlih vremena.

Kandidati često mjesecima lobiraju kod članica Savjeta bezbjednosti kako bi obezbijedili podršku njihovih vlada. Nakon toga slijedi niz tajnih, neformalnih glasanja u kojima članice biraju između tri opcije: “podržavam”, “ne podržavam” ili “nemam mišljenje”.

Rezultati se ne objavljuju javno, ali informacije o njima brzo procure.

Kada se izdvoji vodeći kandidat, Savjet bezbjednosti glasa o rezoluciji kojom preporučuje njegovo imenovanje Generalnoj skupštini, koja ima 193 članice.

Za usvajanje rezolucije potrebno je najmanje devet od ukupno 15 glasova, uz uslov da nijedna stalna članica ne uloži veto. Generalna skupština zatim formalno imenuje generalnog sekretara, a do sada nikada nije odbacila kandidata kojeg je predložio Savjet bezbjednosti.

Savjet javnosti, koja u krajnjem finansira rad UN, ne otkriva razloge za izbor termina i načina održavanja glasanja, niti kako su pojedine države glasale.

“Da li je ovo racionalan način za izbor glavnog svjetskog diplomate? Apsolutno nije”, rekao je Govan.

Ipak, Govan smatra da bi komplikovan proces izbora mogao biti cijena koju je potrebno platiti da bi na čelo UN došao lider kojeg će velike sile biti spremne da saslušaju.

Kritičari smatraju da Gutereš nema takav uticaj, nakon što je došao u sukob i sa Vašingtonom i sa Moskvom.

Bez rukovodstva

“Koliko mogu da zaključim, ako 1. januara ne bude generalnog sekretara, niko neće biti na čelu organizacije”, rekao je Danijel Safran-Hon, bivši zvaničnik UN.

Organizacija bi nastavila da funkcioniše, objasnio je, a Savjet bezbjednosti i Generalna skupština mogli bi da nastave da održavaju sjednice, makar neko vrijeme.

“Ali to je pomalo kao kada na ogromnom tankeru umre kapetan: prvi oficir može da obavlja mnoge poslove, ali postoje stvari koje ne može da uradi. Ne može da imenuje visoke zvaničnike. Ne može da odlučuje o budžetu”, rekao je Safran-Hon.

Pogledajte još: