AI odmalena - kineski plan za novu generaciju

Peking ubrzano uvodi vještačku inteligenciju u škole, od programiranja robota do nastave prilagođene svakom učeniku, u nastojanju da stekne prednost u tehnološkoj trci sa SAD

4886 pregleda 1 komentar(a)
Osnovac u Pekingu na času robotike, Foto: Rojters
Osnovac u Pekingu na času robotike, Foto: Rojters

U jednoj od najprestižnijih privatnih škola u Pekingu, trinaestogodišnji Peng Gaodi uz pomoć vještačke inteligencije (AI) napravio je više od 200 aplikacija, uključujući platformu za predaju domaćih zadataka i internet tržište polovne robe. Svoje ideje predstavlja pravim investitorima, uzor mu je Ilon Mask, a sanja da postane stručnjak za računarstvo.

Njegovi školski drugovi programiraju humanoidne robote da igraju fudbal, pohađaju radionice programiranja i vježbaju na simulatorima letenja. Plakati širom školskog kampusa, koji se prostire na 12 hektara, podstiču učenike da “naprave virtuelni svijet za pet minuta uz pomoć AI programiranja”.

“Ranije, kada kod kuće nijesam mogao da riješim neki problem, morao sam da zovem nastavnika, što mu je stvaralo dodatni posao. Sada jednostavno mogu da pitam AI da mi pomogne da bolje učim. To je značajno poboljšalo efikasnost mog učenja”, rekao je Peng.

Rojters je dobio rijetku priliku da posjeti pekinšku akademiju “New Talent”, u kojoj godišnja školarina iznosi 39.000 dolara, i stekne uvid u kineske napore da vještačku inteligenciju uključi u obrazovanje.

Kina AI
foto: REUTERS

Škola, koju pohađa više od 2.000 učenika, razvila je sopstveni program digitalnih inovacija, koji obuhvata vještačku inteligenciju, robotiku i programiranje, kao i AI model za nastavu koji koristi funkcionalnosti popularnih kineskih sistema.

Ova akademija predstavlja jedan od najnaprednijih primjera mnogo šire transformacije kineskog obrazovanja. Sa gotovo 200 miliona učenika u osnovnim i srednjim školama, Kina sprovodi jedan od najvećih eksperimenata u svijetu sa učenjem uz pomoć vještačke inteligencije, koja postaje sve prisutnija u nastavi širom zemlje.

Peking želi da do 2030. godine svi učenici steknu znanja o AI. Prema obrazovnim smjernicama, djeca bi od najranijeg uzrasta trebalo da uče osnovne pojmove, a kasnije da koriste napredne alate i razvijaju kritičko razmišljanje kroz složenije projekte.

Kina smatra ovu tehnologiju ključnom za svoju ekonomsku budućnost i tehnološko nadmetanje sa Sjedinjenim Državama, nadajući se da će rano upoznavanje djece sa AI podstaći domaće inovacije.

Kineski državni pristup znatno je ambiciozniji od zapadnog. Predsjednik Si Đinping proglasio je obrazovanje o vještačkoj inteligenciji temeljem reformi, dok se SAD, prema Stanfordovom indeksu vještačke inteligencije za 2026. godinu, oslanjaju na decentralizovane i neobavezujuće smjernice, bez namjenskog finansiranja ili jedinstvenih standarda za nastavnike na nivou saveznih država.

Gotovo polovina kineskih provincija i administrativnih jedinica već je usvojila obavezujuće planove za primjenu AI u obrazovanju. Šangaj zahtijeva najmanje 30 časova godišnje posvećenih vještačkoj inteligenciji za svaki razred, dok Peking planira da osnuje 100 oglednih škola i koristi AI za praćenje zdravlja učenika.

Pojedine regije planiraju da do 2027. godine poznavanje vještačke inteligencije uključe u prijemne ispite za škole.

Primjena tehnologije, međutim, prevazilazi programiranje i pomoć pri učenju. U provinciji Guejdžou uvode se sistemi za prepoznavanje lica i analizu ponašanja učenika, dok Šangaj koristi AI za praćenje mentalnog i fizičkog zdravlja.

U provinciji Junan planirano je da se nastava u 14.000 učionica snima i analizira pomoću vještačke inteligencije.

Time kineske škole postaju jedno od najvećih svjetskih polja za ispitivanje mogućnosti, ali i rizika koje vještačka inteligencija donosi obrazovanju.

Kako se vještačka inteligencija sve više koristi u kineskim učionicama, mnogi nastavnici suočavaju se sa izazovom kako da primijene novu tehnologiju, a da pritom ne podstiču učenje napamet, od kojeg obrazovne vlasti žele da se udalje.

Rojters je utvrdio da se pristupi znatno razlikuju širom zemlje. Dok neke škole podstiču učenike poput Penga da uz pomoć AI razvijaju sopstvene projekte i stvaraju nove sadržaje, druge tehnologiju prvenstveno koriste kako bi nadoknadile nedostatak obrazovnih resursa.

“Primjena je veoma neujednačena”, rekao je Ted Mo Čen, šef kabineta kineske kompanije za obrazovne tehnologije “ClassIn”, dodajući da je malo škola koje je posjetio uspjelo da efikasno uključi vještačku inteligenciju u nastavni program.

Učionice budućnosti

Direktor pekinške akademije “New Talent” Liu Vej kaže da će samo mali broj učenika postati stručnjaci ili inženjeri za vještačku inteligenciju. Cilj je da ostali nauče da je koriste kao svakodnevni alat za učenje i stvaranje.

Kina
foto: REUTERS

Stotinama kilometara dalje, u ruralnoj provinciji Anhuej, srednja škola Ćinćing u okrugu Funan koristi istu tehnologiju kako bi riješila problem nedostatka kvalifikovanih nastavnika, sa kojim se bogatiji kineski gradovi rijetko suočavaju.

Oko 4.000 učenika te škole, uglavnom djece radnika migranata, glavne predmete uči uz pomoć lekcija koje generiše AI. Nastava je prilagođena svakom učeniku i odvija se preko tableta, a kada naiđu na poteškoće, AI asistenti im postavljaju pitanja umjesto da odmah ponude odgovore.

“AI asistent se ne umara i nikada neće učiniti da se učenik osjeća glupo zato što je postavio jednostavno pitanje”, rekao je direktor škole Jang Tijenlijang.

Škola koristi kineske AI modele kompanija Alibaba, ByteDance i Z.AI za izradu tekstova, slika, interaktivnih lekcija i video-materijala. Uvedeni su i projekti u manjim grupama kako bi se podstakla međusobna saradnja učenika.

Jang tvrdi da je ovakav pristup doprinio rastu stope upisa na fakultete sa manje od 60 na 90 odsto posljednjih godina.

Analiza više od 100 dokumenata o javnim nabavkama pokazala je da su kineske vlasti tokom protekle godine izdvojile najmanje 31 milion dolara za AI opremu u učionicama, obuku nastavnika i obrazovne platforme.

Stvarni iznos vjerovatno je znatno veći, jer su ulaganja raspoređena kroz hiljade lokalnih budžeta i ne postoji jedinstvena zvanična evidencija.

Konsultantska kompanija iResearch procjenjuje da je Kina 2025. godine potrošila gotovo 83 milijarde dolara na digitalizaciju obrazovanja.

Eksperiment bez jasnih kriterijuma za ocjenjivanje

Preliminarna istraživanja o uticaju vještačke inteligencije na učenje djece daju oprečne rezultate. Dok pojedine studije ukazuju na kratkoročne koristi, istovremeno otvaraju pitanja o dugoročnom intelektualnom razvoju.

Nedavno istraživanje sprovedeno među gotovo 27.000 kineskih tinejdžera pokazalo je da je korišćenje AI povezano sa poboljšanjem rezultata domaćih zadataka za 18 odsto, ali i padom rezultata mjesečnih testova za 20 odsto tokom šest mjeseci. Najveći pad zabilježen je u predmetima iz oblasti društvenih nauka.

Drugo istraživanje, sprovedeno ove godine na nacionalnom nivou među više od 320.000 učenika, ukazalo je na obrazovne koristi od AI, ali i na zabrinutost zbog sve veće zavisnosti od tehnologije i slabljenja samostalnog razmišljanja.

Učenici koji su koristili AI najmanje tri puta sedmično pokazali su slabije pamćenje, razumijevanje, analitičke i kreativne sposobnosti u poređenju sa onima koji su tehnologiju koristili rjeđe.

Iako ovi rezultati ne dokazuju da je AI direktan uzrok slabijih sposobnosti, dodatno podstiču zabrinutost nastavnika zbog takozvanog prepuštanja misaonih zadataka tehnologiji, pri čemu djeca sve više koriste AI umjesto da samostalno razvijaju te vještine.

Čen iz kompanije ClassIn upozorio je da bi proces razmišljanja kod djece mogao biti “potpuno zaobiđen” ukoliko škole ne spriječe njihovo pretjerano oslanjanje na AI radi dobijanja brzih odgovora.

Uspostavljanje ravnoteže

Pojedini nastavnici i roditelji već eksperimentišu sa načinima da spriječe da vještačka inteligencija (AI) zamijeni kritičko razmišljanje učenika.

U pekinškoj akademiji “New Talent”, Peng kaže da prvo pokušava samostalno da riješi probleme u programiranju, a tek onda traži pomoć od AI, i to u vidu smjernica, a ne gotovih odgovora. Ističe da mu je tehnologija pomogla da bolje razumije matematiku.

“Mislim da je AI alat koji mi pomaže, a ne nešto od čega zavisim.”

Za Ritu Luan iz Pekinga, čija jedanaestogodišnja kćerka pohađa jednu od vodećih državnih škola u glavnom gradu, najveći izazov je obezbijediti da vještačka inteligencija unaprijedi učenje, umjesto da učenicima omogući da preskaču važne korake u sticanju znanja.

Kaže da škola njene kćerke i dalje uglavnom predaje teorijske pojmove o AI, umjesto praktične primjene, pa nastavu dopunjava kod kuće. Pod strogim nadzorom uči kćerku kako da postavlja pitanja i daje uputstva četbotu.

Njeno pravilo je jednostavno: prije nego što zatraži pomoć AI, djevojčica mora najmanje 15 minuta samostalno da pokušava da riješi težak matematički zadatak. Nekoliko dana kasnije, majka traži da isti zadatak riješi bez pomoći.

“Cilj je da budem sigurna da je zaista razumjela rješenje”, objasnila je Luan.

Priredila: N. B.

Pogledajte još: