IMA SLIČNOSTI

Da li je Donald Tramp američki Slobodan Milošević?

Kao i Tramp, nekadašnji srpski i jugoslovenski predsjednik je na vlast došao potpirivanjem etno-nacionalističkih osjećanja čija je snaga iznenadila čak i njega
44 komentar(a)
Slobodan Milošević, Donald Tramp, Foto: Wikipedia/Reuters
Slobodan Milošević, Donald Tramp, Foto: Wikipedia/Reuters
Ažurirano: 03.02.2017. 18:37h

Američkog predsjednika Donalda Trampa zovu i "američki Silvio Berluskoni", a sličnost sa nekadašnjim italijanskim premijerom su zaista upadljive – igranje sa kosom, trčanje za ženama, manipulacija medijima, demagogija u TV nastupima. Ali igranje religioznim i etičkim strahovima nije Berluskonijev stil, zato je mnogo bolje porediti Trampa sa bivšim predsjednikom Srbije i SR Jugoslavije Slobodanom Miloševićem, piše Pol Glastris u članku objavljenom na portalu magazina “Washington Monthly“.

Kao i Tramp, nekadašnji srpski i jugoslovenski predsjednik je na vlast došao potpirivanjem etno-nacionalističkih osjećanja čija je snaga iznenadila čak i njega. 1987. godine, Milošević, tada lojalni komunistički aparatčik otišao je na Kosovo da posreduje, jer je srpska manjina protestovala protiv vlasti koju su većinom činili Albanci. Komunistička partija je u to vrijeme kažnjavala nacionalističke ispade, ali kada su se protestanti žalili da je policija gruba prema njima rekao im je „Niko ne smije da vas bije“. Milošević je tada preko noći postao heroj Srba širom Jugoslavije. Iskoristio je tu popularnost da kasnije postane predsjednik Republike Srbije, kao i da podstiče na proteste Srbe u Bosni i Hrvatskoj i da ih snabdijeva oružjem i municijom, navodi se u tekstu.

Ima i drugih paralela. Do raspada Jugoslavije je došlo zbog nacionalno-religijskih podjela ali je takođe postojala i ekonomska komponenta, Za vrijeme Hladnog rata, SFR Jugoslavija je bila relativno uspješna zemlja, ali je 80-ih godina prošlog vijeka standard je pao zbog visokog spoljnog duga. Tenzije su porasle između industrijalizovanih i bogatijih „sjevernih“ (katoličkih) republika Hrvatske i Slovenije i siromašnijih i na poljoprivredi baziranim pravoslavnim republikama kao što su Srbija i Crna Gora, piše u tekstu.

U godinama pokolja  koje su uslijedile (period etničkog čišćenja, masovnih silovanja, ubijeno je 100.000 ljudi), novinari koji su tada upoznali Miloševića danas ističu da u Donaldu Trampu vide brojne osobine nekadašnjeg srpskog lidera.

Tvrde da je Milošević bio drzak i pun samopouzdanja u javnosti, ali izuzetno ljubazan i pomirljiv privatno. Bio je opsjednut manipulacijom i kontrolom medija. Čak je djelovalo da i sam ne vjeruje u svoju nacionalističku retoriku, već da je koristi isključivo kao oruđe uz pomoć kojeg zadržava moć. Naravno, nije vjerovao nikome sem svojoj porodici, piše Glastris.

Ako bi neko rekao da su Srbi ubili najviše ljudi s obzirom da su imali najviše naoružanja, Miloševićevi državni mediji bi rekli da je to zapadna propaganda. Ukoliko na CNN-u gledate izvlačenje tijela Muslimana iz masovnih grobnica, tvrdili bi da je CNN manipulisao slikama, da se pokolji nisu dogodili ili da Srbi nisu krivi, navodi Glastris.

To nisu jedine sličnosti između Trampa i Miloševića koje su uočene.

Izuzetno obrazovani ljudi u Beogradu, glavnom gradu Srbije nisu imali naročito lijepo mišljenje o Miloševiću. S druge strane srpska radnička klasa i Srbi koji su živjeli u ruralnim djelovima su ga obožavali, zbog čega umnogome podsjećaju na glasače Donalda Trampa. Takođe, Srbi su tada tvrdili da su postali manjina u sopstvenoj državi iako su bili najbrojniji, a da su prava data Hrvatima i Albancima kojih je bilo manje, te da je Milošević prava osoba koja treba da podrži njihove ustanke, ističe se u tekstu.

Takođe, dok je zemlja ekonomski propadala, Miloševićevi poslovi su cvjetali.

Milošević je bio oportunista koji je pratio logiku etno-nacionalizma koju je "pustio s uzice".

Tako  je i sa Trampom. Njegovi planovi su nejasni, možda čak i njemu samom. SAD 2017. ipak nisu Jugoslavija iz 1995. godine. Amerika ima duže iskustvo, kako sa demokratijom, tako i sa ekonomskim sistemom. Međutim, oni će biti na testu u naredne četiri godine, navodi se u tekstu.

Preporučujemo za Vas