Da li je CIA bila "previše bijela" da bi predosjetila napad Al Kaide? - Vijesti.me
MNOGI SE PITAJU DA LI SE MOGLO UČINITI VIŠE

Da li je CIA bila "previše bijela" da bi predosjetila napad Al Kaide?

Raznolikiji sastav obavještajne agencije bolje bi razumio ne samo prijetnju koju je predstavljala Al Kaida, nego i opasnosti širom svijeta

Neki tvrde da je CIA uradila sve što je mogla
Neki tvrde da je CIA uradila sve što je mogla (Foto: Shutterstock)

Pošto Centralna obavještajna agencija (CIA) nije uspjela da spriječi napad 11. septembra 2001, mnogi su se pitali da li je moglo više da se učini. 

BBC piše da je problem raznolikosti možda glavni razlog zbog kojeg agencija nije uočila signale.

Neuspjeh CIA da uoči upozoravajuće znakove zavjere 11. 9. postala je jedna od najspornijih tema u istoriji obavještajnog rada, piše britanski javni servis.

Sa jedne strane su oni koji kažu da su agenciji promakli očigledni znakovi upozorenja, a sa druge oni koji tvrde da je teško unaprijed identifikovati prijetnju, te da je CIA učinila sve što je mogla.

Međutim, dodaje BBC, moguće je da obje strane griješe i da se problem proteže izvan obavještajne zajednice i danas nečujno pogađa hiljade organizacija, vlada i timova.

Dok su mnoge istrage bile usredsređene na posebne procjene u grozničavom periodu uoči 11. septembra, malo ko se sjetio da ispita unutrašnju strukturu same CIA i posebno njenu politiku zapošljavanja, piše BBC. 

Sa jedne strane, ona je bila najsavremenija. Potencijalni analitičari su prolazili niz psiholoških, medicinskih i drugih testova i nesumnjivo su angažovali izuzetne ljude.

„Dva glavna ispita su bili testovi tipa SAT za provjeru inteligencije kandidata i psihološkog profila da bi se ispitalo njihovo mentalno stanje. Testovi su eliminisali svakog ko nije imao briljantne rezultate na oba testa. U godini kada sam se ja prijavio, primili su jednog kandidata na 20.000 prijavljenih“, rekao je jedan veteran CIA.

BBC ističe da je, ipak, većina primljenih bila veoma slična - bijeli, muškarci, Anglosaksonci, američki protestanti.

To je uobičajeni fenomen prilikom regrutovanja, koji se ponekad naziva homofilija - ljudi nastoje sa zapošljavaju one koji misle (i često izgledaju) kao oni. Prihvatljivo je biti okružen ljudima koji dijele ista vjerovanja.

„Zaista, skeniranje mozga pokazuje da kada čujemo da drugi misle kao mi, dolazi do stimulacije centara za zadovoljstvo u našem mozgu,“ piše BBC.

U studiji o CIA, obavještajni eksperti Majlo Džons i Filio Silberzan su napisali: „Prvi dosljedni atribut identiteta i kulture CIA od 1947. do 2001. je homogenost njenog osoblja u smislu rase, pola, etničke pripadnosti i klasnog porijekla.“

Studija generalnog inspektora o regrutovanju otkrila je da u jednom ogranku CIA, Kancelariji za obavještajne procjene od nacionalnog značaja, 1964. nije bilo crnaca, Jevreja, niti žena profesionalaca, i samo nekoliko katolika.

Do 1967, piše u tom izvještaju, bilo je manje od 20 Afroamerikanaca od oko 12.000 zaposlenih u CIA i agencija je zadržala praksu da ne angažuje manjine od 1960-ih do 1980-ih. A do 1975, američka obavještajna zajednica je „otvoreno branila zapošljavanje homoseksualaca.“

Govoreći o svom iskustvu u CIA 1980-ih, jedan insajder je napisao sa je proces regrutovanja doveo do toga da su novi oficiri izgledali vrlo slično osobama koje su ih regrutovale - bijelci, uglavnom Anglosaksonci, srednja i viša klasa, diplomci koledža slobodnih vještina.

„Drugim riječima, čak ni toliko raznolikosti koliko je bilo među onima koji su pomogli u osnivanju CIA.“

Raznolikost je dodatno sužena nakon kraja hladnog rata. Jedan bivši oficir za operacije je rekao da CIA ima „kulturu bijelu kao pirinač“.

U mjesecima uoči 11. septembra, Međunarodni časopis za obavještajna i kontra-obavještajna pitanja je objavio: „Od svog nastanka, u obavještajnoj zajednici radi bijela muška protestantska elita, ne samo zato što je to bila klasa na vlasti, nego zato što je ta elita sebe smatrala garantom i zaštitnikom američkih vrijednosti i etike“.

„Ako sastavljate tim za štafetu, normalno je da želite najbrže trkače i zašto bi bilo bitno ako su su iste rase, pola, društvene klase itd“, navodi BBC, ističući da ova logika, međutim, ne važi za kompleksne aktivnosti poput obavještajnih.

„Kod složenih zadataka nijedna osoba nema sve odgovore i svi imamo slijepe tačke - praznine u razumijevanju.

To znači da će grupa ljudi istih shvatanja i porijekla vjerovatno imati iste slijepe tačke i one će se samo pojačati.“

Osama bin Laden je objavio rat Sjedinjenim Državama iz pećine na Tora Bori u februaru 1996. 

Poruka Bušu na snimku objavljenom u oktobru 2001.(Foto: Reuters)

Na fotografijama je prikazan muškarac sa bradom do grudi. Nosio je odoru ispod uniforme.

Danas, imajući u vidu ono što sada znamo o užasu koji je pokrenuo, ta objava djeluje prijeteće. 

Ali, insajder izglavne američke obavještajne agencije rekao je da CIA „nije mogla da vjeruje da bi visoki bradati Saudijac, koji čuči pored logorske vatre, mogao biti prijetnja za SAD“.

BBC dalje piše da je za kritičnu masu analitičara, Bin Laden tada djelovao primitivno i kao nikakva ozbiljna opasnost. Ričard Holbruk, visoki zvaničnik za vrijeme predsjednika Klintona, rekao je: „Kako jedan čovjek u pećini može u komunikacijama nadmudriti društvo koje je u toj oblasti vodeće u svijetu?“

Drugi je rekao: „Oni prosto nisu mogli da prihvate ideju da ulože dodatne resurse u pronalaženje više informacija o Bin Ladenu i Al Kaidi s obzirom na to da je on živio u pećini. On je za njih bio pojam nazadnosti.“

BBC ističe da bi neko ko je bolje poznavao islam drugačije doživio iste fotografije.

„Bin Laden je nosio odoru ne zato što je bio primitivan intelektualno ili tehnološki, nego zato što se ugledao na proroka. Postio u danima kad je i prorok postio. Njegove poze i stavovi, koji su zapadnoj publici djelovali nazadno, islamska tradicija pripisuje svojim najsvetijim prorocima,“ ističe BBC.

U knjizi o 11. 9. koja je dobila Pulicerovu nagradu, Lorens Rajt piše da je Bin Laden organizovao operaciju prikazujući slike koje su bile jako važne mnogim muslimanima, ali praktično nevidljive za one koji ne poznaju vjeru.

"Ponosni smo što smo muslimani"(Foto: Reuters)

„Anegdota o bradi i logorskoj vatri je dokaz šireg šablona u kojem su nemuslimanski Amerikanci - čak i iskusni korisnici obavještajnih podataka - potcijenili Al Kaidu iz kulturoloških razloga.“

BBC objašnjava da pećina ima još dublju simboliku. „Kao što gotovo svaki musliman zna, Muhamed je potražio utočište u pećini nakon što je pobjegao od progonitelja u Meki. Za jednog muslimana, pećina je sveto mjesto.“

Bin Laden je svoje izgnanstvo na Tora Bori koristio kao ličnu hidžru, a pećinu kao propagandu, piše BBC navodeći komentar jednog muslimanskog učenjaka da „Bin Laden nije bio primitivan, nego je bio strateg i znao je kako da pomoću motiva iz Kurana da podstrek onima koji će kasnije postati mučenici u napadima 11. 9.“

Analitičare je takođe obmanula činjenica da je Bin Laden često davao objave koristeći poeziju. 

Bijelim analitičarima srednje klase ovo je djelovalo ekscentrično i pojačavalo utisak o „primitivnom muli u pećini“. 

Za muslimane, međutim, dodaje BBC, poezija je sveta i talibani se redovno izražavaju poezijom.

CIA je proučavala objave u iskrivljenom „referentnom okviru„ i, kako su to objasnili Džons i Silberzan, „Sama poezija nije bila samo na stranom arapskom jeziku, nego je i poticala iz konceptualnog univerzuma koji je od Lenglija udaljen nekoliko svjetlosnih godina“.

Do 2000. godine, „antimoderna, neobrazovana ološ“ je narasla na oko 20.000 uglavnom fakultetski obrazovanih. Jazid Sufat, koji će postati jedan od Al Kaidinih istraživača antraksa, diplomirao je hemiju. Mnogi su bili spremni da umru za svoju vjeru, navodi BBC.
U međuvremenu, visoki zvaničnik CIA Pol Pilar (sredovječni bijelac, Liga bršljana), odbacivao je samu mogućnost nekog većeg terorističkog čina.

Druga greška CIA, piše u analizi, bilo je to što su odbijali da vjeruju da će Bin Laden započeti sukob sa SAD pitajući se zašto bi to činio ako ne može da pobijedi. Nisu shvatali da džihadisti ne žele pobjedu na zemlji nego u raju.

Kodno ime za zavjeru Al Kaide bilo je Veliko vjenčanje. U ideologiji bombaša samoubica, dan pogibije mučenika je takođe njegovo vjenčanje kada će ga na nebu dočekati djevice, objašnjava BBC.

„CIA je mogla da dodijeli više resursa za Al Kaidu. Mogla je da pokuša da se infiltrira. Ali, nisu bili u stanju da shvate hitnost. Nisu dodijelili više resursa jer nisu uviđali prijetnju.“

Zanemarena prijetnja od napada na SAD(Foto: AP)

Oni nisu pokušali da prodru u Al Kaidu zato što nisu znali za zjapeću rupu u svojoj analizi. Problem nije bio samo u tome što nisu umjeli da povežu tačkice na jesen 2001, nego i neuspjeh u čitavom obavještajnom ciklusu, ocjenjuje BBC.

Nedostatak muslimana je samo jedna ilustracija toga kako je homogenost podrila glavnu svjetsku obavještajnu agenciju.

To pokazuje kako bi raznovrsniji sastav CIA bolje razumio ne samo prijetnju koju je predstavljala Al Kaida, nego i opasnosti širom svijeta. 

Kako bi različiti referentni okviri, različita gledanja, stvorili sveobuhvatniju, nijansiranu i snažnu sintezu, ističe se u analizi.

Problem koji ima CIA nije stran ni vladama, pravnim firmama, timovima vojnog rukovodstva, visokim državnim službenicima i čak direktorima nekih tehnoloških kompanija. fbije„Nesvjesno nas privlače ljudi koji misle kao mi, ali rijetko primjećuju opasnost jer nismo svjesni sopstvenih slijepih tačaka.“

BBC posjeća na riječi komičara Džona Klisa: „Svako ima terorije. Opasni ljudi su oni koji nisu svjesni sopstvenih teorija. To jest, teorije prema kojima oni funkcionišu su uveliko nesvjesne.“

Nije lako postići pravu kombinaciju raznolikosti u ljudskim grupama, navodi BBC, dodajući da je domen nauke sastavljanje pravih umova, sa pogledima koji izazivaju, nadograđuju, mimoilaze se, inspirišu prije nego da imitiraju, potvrđuju i ograničavaju.

„To će postati glavni izvor konkurentne prednosti za organizacije, da ne pominjemo bezbjednosne agencije. Na taj način cjeline postaju više od zbira svojih djelova.“

CIA od 11. septembra pravi korake ka značajnijoj raznolikosti, ali taj problem i dalje progoni agenciju, piše BBC i podsjeća da je interni izvještaj 2015. bio kranje kritičan.

Kao što je tadašnji direktor agencije Džon Brenan rekao: „Studijska grupa je detaljno pregledala našu agenciju i došla do jednoglasnog zaključka: „CIA jednostavno mora učiniti više na razvoju raznolikog i inkluzivnog liderskog okuženja koje naše vrijednosti i naša misija zahtijevaju.“


Vidi sve komentare