NATO će zadržati Tursku u braku iz interesa

Turska je od ključnog značaja za Alijansu, imajući u vidu njenu stratešku poziciju između Evrope i Azije
4020 pregleda 12 komentar(a)
Ilustracija, Foto: Shutterstock
Ilustracija, Foto: Shutterstock

NATO je odlučio da nastavi da vojno podržava Tursku uprkos ljutnji zbog njene operacije u Siriji i dogovora sa Rusijom, prema riječima petorice visokih diplomata.

Španija je prijetila da će povući rakete „patriot” iz Turske u znak protesta zbog njene ofanzive preko granice za koju saveznici NATO kažu da ugrožava borbu protiv militanata Islamske države. Ankara tvrdi da je cilj akcije borba protiv terorizma.

Na sastanku ministara NATO-a u četvrtak, prvom samitu Alijanse na visokom nivou otkad je Tajip Ergodan počeo operaciju u Siriji 9. oktobra, Španjolka Margarita Robles je kazala da Madrid neće povući rakete.

Rusija šalje dodatne trupe u Siriju
Rusija šalje dodatne trupe u Siriju

Diplomate su kazale da ova promjena naglašava da je NATO, uprkos uzbuni zbog ponašanja Turske u Siriji, riješen da drži Tursku uz sebe, piše agencija Rojters.

U Sjevernoatlantskom savjetu, najvišem tijelu NATO, Turčin Hulusi Akar je zadržao prkosan ton u četvrtak veče, tvrdeći da njegova zemlja ima jednako pravo da postiže sporazume sa Rusijom kao što to radi sa Sjedinjenim Državama. Mala grupa država, predvođena Francuskom, bila je žestoko kritična, prenio je Rojters.

„Ulažu se napori da se stvari ne pogoršaju”, rekao je jedan diplomata NATO za britansku agenciju. „Turska je, nakon (predsjednika SAD) Trampa, izvršila dodatni pritisak na savez. Ali, Turska je previše važna da bismo je izgubili”.

Turska, u čijoj bazi Indžirlik su smještrene američke nuklearne bojeve glave i čija armija je druga po veličini u Alijansi, omogućava NATO-u strateško prisustvo, prije svega na Crnom moru i Mediteranu, navodi Rojters.

NATO-u je potrebno da ima Tursku na svojoj strani jer je suočen sa napadima militanata u Evropi i nastoji da se odbrani od prijetnje balističkih raketa od Irana do Sjeverne Koreje, dodaje se u komentaru.

Generalni sekretar NATO Jens Stoltenberg je rekao da je Alijansa prevazilazila razlike u prošlosti, posebno tokom invazije na Irak, kojoj su se protivile Francuska i Njemačka.

„Nije prvi put da imamo različite stavove u NATO-u”, rekao je novinarima.

Ipak, ofanziva Turske protiv kurdskih snaga i dogovor sa predsjednikom Rusije Vladimirom Putinom o patrolama na sjeveru Sirije, izazvali su niz sporova.

Čistka turskih vojnih oficira školovanih na Zapadu nakon pokušaja puča 2016, turska kupovina ruskog sistema vazdušne odbrane i Erdoganov autoritarizam znače da Turska ne bi ispunila stadarde Alijanse za članstvo da joj se danas priključuje, ocjenjuje Rojters.

Erdogan
Erdogan(Foto: Reuters)

Erdoganovi komentari u septembru da je neprihvatljivo da Turska nema svoje nuklearno oružje takođe su uznemirili diplomate, navodi Rojters, podsjećajući da je Ankara potpisala dva sporazuma koji zabranjuju nuklearne detonacije u bilo kakve svrhe.

Američki ministar odbrane Mark Esper je rekao da je operacija Turske „neodobrena“ i najnovniji znak da Ankara ide u pogrešnom pravcu.

U osnivačkom ugovoru iz 1949, NATO nema mehanizam za isključivanje neke članice iz svojih redova.

Turska se pridružila 1952. Neke diplomate su se privatno žalile da ne postoji ništa što omogućava suspenziju ili sankcije protiv članice koja pravi prekršaje.

U Alijansi su donekle uvjereni da Rusija nikad ne može ponuditi Turskoj garancije o kolektivnoj bezbjednosti koje joj NATO pruža, ističe britanska agencija.

Na kraju, dodaje Rojters, saveznici su saglasni da je Turska od ključnog značaja za Alijansu, imajući u vidu njenu stratešku poziciju između Evrope i Azije.

„U NATO-u se igra dugotrajna igra, porodica se drži na okupu. Istorijski, to funkcioniše“, kazao je Džejmi Šej, bivši zvaničnik NATO, koji je sada u organizaciji „Prijatelji Evrope”.

Bonus video: