U svijetu koji je svakim danom brži i sve više okrenut ekranima, trčanje je za mnoge postalo način da povrate ravnotežu i ponovo osjete sebe, kroz pokret koji oslobađa um, umiruje tijelo i vraća fokus na ono što je stvarno. U ritmu koraka traži se snaga, pronalazi mir i obnavlja osjećaj zajedništva – upravo onaj koji danas rijetko postoji izvan virtuelnog prostora.
Prema podacima World Athleticsa, u 2024. godini više od 4,7 miliona trkača završilo je cestovne trke širom svijeta, što je porast od gotovo 17% u odnosu na prethodnu godinu (Running USA / Road Race Management, 2025). U Evropi, procjenjuje se da između 45 i 55 miliona ljudi redovno trči, pokazuju podaci iz istraživanja Running Across Europe: The Rise and Size of One of the Largest Sport Markets (ResearchGate, 2024). Prema godišnjem izvještaju Strave – Year in Sport 2024, trkačke aktivnosti bilježe najveći rast u posljednjih pet godina, uz posebno povećanje učešća žena i mlađih trkača (generacija Z).
Zanimljivo je da trčanje danas sve više prevazilazi individualni okvir i poprima izražen društveni karakter – kroz porast grupnih treninga, trkačkih zajednica i zabavnih „fun run“ događaja koji spajaju ljude različitih profila i generacija.
Na tom talasu globalnog entuzijazma raste i crnogorska trkačka scena, koja iz godine u godinu okuplja sve više rekreativaca, turista i zaljubljenika u pokret. Upravo o tome, o organizaciji, izazovima i potencijalu trčanja kod nas, razgovarali smo s Igorom Majerom, osnivačem Multisport akademije Mayer i čovjekom čiji su projekti značajno promijenili sportski kalendar Crne Gore, ali i šireg regiona.
Zašto baš trčanje? Šta je to što ovaj sport čini jedinstvenim i što iznova privlači ljude svih generacija?
IGOR MAJER: Trčanje je najjednostavniji, najprirodniji i najiskreniji oblik kretanja. Ne traži mnogo, samo par patika i volju, a vraća beskrajno: fizičku snagu, mentalnu stabilnost i emocionalnu ravnotežu. Harvard Health je jednom napisao da trčanje ne samo da produžava život, već ga i čini ispunjenijim. Ono što je posebno kod trčanja jeste da nije važno koliko si brz, već da si izašao iz zone komfora. To je sport koji gradi karakter, povezuje ljude i uči te upornosti. U eri stresa i brzine, trčanje je postalo jednostavan način da ponovo pronađeš balans i osjetiš zadovoljstvo pokreta.
Crnogorska trkačka scena posljednjih godina doživljava snažan uspon. Šta je, po tvom mišljenju, najviše doprinijelo tom razvoju i kako se promijenio odnos ljudi prema trčanju u protekloj deceniji?
IGOR MAJER: Ako pogledamo brojke, Crna Gora je mala zemlja, ali je u posljednjih desetak godina napravila ogroman iskorak u smislu trkačke kulture i organizacije sportskih događaja. Prvi ozbiljniji masovni događaji pojavljuju se tek oko 2019. godine, kada se broj učesnika mjerio stotinama. Danas imamo situaciju da trke poput NLB Podgorica Millennium Run-a i Telekom Montenegro Business Run-a okupljaju više od 6.000 učesnika, dok u zemlji ukupno godišnje učestvuje preko 10.000 rekreativnih sportista na svim našim manifestacijama. Crna Gora ima dugu tradiciju bavljenja atletikom i trčanjem, ali je propustila da na vrijeme sprovede modernizaciju trkačkih manifestacija koju je trkačka zajednica očekivala. Dok su gradovi poput Beograda, Zagreba i Ljubljane već ranije razvili savremene trke sa snažnom infrastrukturom, promocijom i podrškom institucija, kod nas se ta tranzicija desila znatno kasnije. Zbog toga smo izgubili priliku da uhvatimo priključak sa regionom u ključnom trenutku kada je trčanje u Evropi doživljavalo ekspanziju.
Ipak, posljednjih godina situacija se značajno mijenja. Prije pet godina pokrenuli smo Podgorica Millennium Run, koji je postao simbol te nove ere, događaj koji okuplja hiljade učesnika, spaja rekreativce i profesionalce i pokazuje da Crna Gora može da ima savremenu, dinamičnu i dobro organizovanu trkačku scenu. Od tada zajednica kontinuirano raste, pojavljuju se novi klubovi i trke širom zemlje, a rekreativno trčanje postaje važan dio urbane kulture i načina života.
Za one koji do sada nijesu učestvovali na trkama, kako izgleda ulazak u taj svijet? Koje su distance najzastupljenije i koliko su zahtjevne?
IGOR MAJER: Za većinu početnika, prvi korak su 5 km i 10 km trke dostupne svima, bez posebne opreme ili dugotrajne pripreme. Polumaraton (21,1 km) je najpopularniji oblik među rekreativcima širom svijeta, jer zahtijeva ozbiljan rad, ali je i dalje dostižan. Maraton (42,195 km) ostaje simbol izdržljivosti i izazov koji nadilazi fizičku snagu i postaje borba sa sopstvenim granicama.
U svijetu su sve popularniji i ultramaratoni te backyard ultra formati, gdje se trči satima ili danima bez pauze, često u ekstremnim uslovima. Istovremeno, postoje i tzv. „ekstravagantne trke“ koje spajaju sport i avanturu, od Midnight Sun Marathona u Norveškoj, do Sahara maratona (Marathon des Sables) i trka na ledu Grenlanda ili Antarktika.
Širom svijeta održavaju se brojni maratoni i trke koje privlače impozantan broj učesnika. Koje od njih smatraš najmasovnijima i kako se, u tom kontekstu, pozicioniraju događaji koje organizuješ? Koliki je interes trkača iz inostranstva?
IGOR MAJER: Ako pogledamo Evropu, brojke su impresivne. Berlin, London, Pariz, Rim, Prag, Varšava i Ljubljana danas okupljaju desetine hiljada trkača, od 15.000 do čak 45.000 učesnika po izdanju. To pokazuje koliko su evropski gradovi prepoznali značaj maratona ne samo kao sportskog, već i turističkog i društvenog događaja koji promoviše grad, zdrav život i zajedništvo.
U tom kontekstu, NLB Podgorica Millennium Run je u vrlo kratkom periodu napravio ogroman iskorak. Ove godine smo oborili apsolutni rekord po broju država učesnica, čak 45. Od samog početka željeli smo da napravimo međunarodni događaj koji će biti na ponos glavnom gradu, i sva pažnja i energija bile su usmjerene ka promociji Podgorice i Crne Gore van naših granica. Kada se ta međunarodna baza stabilizuje, naš naredni cilj je značajno omasovljenje trke kroz veći broj učesnika iz regiona i organizovane dolaske trkačkih klubova i zajednica iz susjednih zemalja.
Trenutno imamo nekoliko izuzetno važnih tržišta sa kojih dolaze trkači: Španija, Njemačka, Italija, Velika Britanija, SAD, Poljska, Mađarska i Danska. Zanimljivo je da sa tih tržišta dolazi više učesnika nego, recimo, iz Hrvatske, što jasno pokazuje koliki potencijal imamo za rast i koliko Crna Gora kao destinacija intrigira strane trkače.
Danas s ponosom možemo reći da Multisport Akademija Mayer ima najraznovrsniji kalendar sportskih događaja u regionu. Od najvećeg gradskog sportskog spektakla, NLB Podgorica Millennium Run-a, koji okuplja hiljade učesnika i pretvara glavni grad u veliku sportsku pozornicu, preko ekstremnog BLACKLAKE Xtreme Triathlon-a na Durmitoru, dijela prestižne XTRI World Tour serije, pa do Telekom Montenegro Business Run-a, koji je prerastao u najveći korporativni teambuilding događaj u zemlji sa 3.000 učesnika iz 150 kompanija.
Svi oni zajedno pozicioniraju Crnu Goru kao zemlju spektakularnih, autentičnih i međunarodno relevantnih sportskih događaja.
Jedan od zanimljivijih formata je Last One Standing – trka održana na brdu Gorica 11. oktobra, pod pokroviteljstvom Crnogorskog Telekoma. Kako je nastala ideja i kakav je bio odziv učesnika?
IGOR MAJER: Last One Standing je trka bez kraja, krug od 3,5 km koji se mora završiti unutar 30 minuta kada se kreće u naredni i tako sve dok ne ostane samo jedan učesnik na stazi. To je test fizičke i mentalne snage, ali i volje. Ove godine imali smo takmičara koji je istrčao 161 kilometar za 23 sata, što je izuzetno dostignuće. Još važnije, imali smo rekordan broj trkača koji su prešli 100 km, što pokazuje koliko zajednica raste.
Ideja je bila da donesemo u Crnu Goru format koji ne mjeri vrijeme, nego odlučnost. I to smo postigli. Trka je postala simbol istrajnosti, ali i zajedništva, jer su trkači često ostajali duže samo da podrže jedni druge. Svjetski rekord u sličnoj disciplini (1h za krug od 6,7 km) je istrčanih 724 km za 108 sati (4 dana i 12 sati neprekidnog trčanja).
Podgorica Millennium Run uskoro slavi svoje peto izdanje, a u okviru manifestacije biće održan i Telekom Polumaraton. Šta je to što nas očekuje 9. novembra i kako je ovaj događaj evoluirao tokom godina?
IGOR MAJER: Peto izdanje NLB Podgorica Millennium Run-a biće održano 8. i 9. novembra, sa istim formatom trka koje su se pokazale kao idealna kombinacija za sve učesnike, od dječijih trka 8. novembra do glavnog trkačkog programa 9. novembra sa trkama na 5 km, 10 km, 21.1 km i 42.2 km. Tu je i neizostavna trka vatrogasaca. Start i cilj su, kao i uvijek, na Mostu Milenijum, koji je postao zaštitni znak i simbol ovog događaja. Ono što čini našu trku posebnom nije samo broj učesnika već atmosfera koju stvara. Taj dan Podgorica živi u ritmu trke, ulice su zatvorene za automobile, grad postaje pozornica, a duž staze su muzičke stanice, navijačke zone i prostori za porodice i gledaoce koji stvaraju pravi festivalski duh. Od samog početka težili smo da Millennium Run ima međunarodnu notu, snažan PR i vizuelni identitet koji se jasno razlikuje od drugih trka u regionu. Svaki detalj, od startnih brojeva i medalja do grafičkih rješenja i komunikacije na mrežama, pažljivo je osmišljen da prenese poruku o energiji, autentičnosti i ponosu Podgorice. Za nas to nije samo sportski događaj, već priča o gradu koji raste, diše i slavi zajedništvo. Cilj nam je da Millennium Run postane simbol savremene Podgorice – otvorene, optimistične i povezane sa svijetom.
Crnogorski Telekom i Multisport Akademija Mayer već godinama uspješno sarađuju na brojnim događajima – od Love Run-a i Ocean Lava-e do Montenegro Business Run-a. Koliko su ovakva partnerstva važna za razvoj i dugoročnu održivost sportskih manifestacija?
IGOR MAJER: Bez partnera poput Crnogorskog Telekoma, mnogi događaji ovog nivoa jednostavno ne bi bili mogući. Kotizacije pokrivaju samo dio troškova, dok su troškovi logistike, infrastrukture i produkcije ogromni. Telekom je prepoznao širu vrijednost, ne samo sportsku, već i društvenu, i zbog toga godinama zajedno promovišemo zdrave navike, zajedništvo i pozitivne vrijednosti.
Dugoročna saradnja sa partnerima koji dijele iste principe ključna je za održivost i razvoj. Zahvaljujući njima, Crna Gora danas ima događaje svjetskog nivoa koji inspirišu nove generacije da trče, plivaju, voze bicikl i žive aktivno.
