ESG — danas već široko prepoznata skraćenica za Environmental, Social i Governance — predstavlja sveobuhvatan okvir za mjerenje uticaja kompanija na životnu sredinu, društvo i standarde korporativnog upravljanja. Jednostavno rečeno, ESG podrazumijeva da kompanija ne mjeri uspjeh isključivo kroz profit, već i kroz način na koji utiče na zaposlene, zajednicu i okruženje u kojem posluje.
Sam termin ESG prvi put je uveden početkom 2000-ih godina, kao odgovor na potrebu da se tzv. „nematerijalni faktori“ — poput održivosti, društvene odgovornosti i upravljačke transparentnosti — jasno definišu i uključe u procjenu dugoročne vrijednosti kompanija. U evropskom kontekstu, Direktiva o nefinansijskom izvještavanju (NFRD) iz 2014. godine označila je prvi konkretan korak ka obaveznom izvještavanju o ovim pitanjima za velike kompanije.
Gdje je Crna Gora danas?
Primjena ESG standarda bilježi rastući trend i sve više postaje dio poslovne prakse, iako se i dalje nalazi u ranoj fazi formalne implementacije i sistemskog usklađivanja sa praksama Evropske unije. Kao zemlja kandidat za članstvo u EU, Crna Gora se postepeno priprema za primjenu novih regulatornih okvira, uključujući Direktivu o korporativnom izvještavanju o održivosti (CSRD), koja će značajno proširiti obaveze kompanija u oblasti ESG izvještavanja.
Globalna perspektiva: između prakse i narativ
Na globalnom nivou, ESG standardi danas predstavljaju ključnu referencu za kompanije koje žele biti percipirane kao ozbiljni, odgovorni i dugoročno orijentisani akteri — kako među investitorima, tako i među potrošačima, zaposlenima i drugim zainteresovanim stranama.
Ipak, aktuelni globalni kontekst, obilježen geopolitičkom nestabilnošću, energetskim izazovima, regulatornim neizvjesnostima i ubrzanim razvojem tehnologija poput vještačke inteligencije, doveo je do toga da teme održivosti u javnom diskursu povremeno budu potisnute u drugi plan.
Ilustrativan primjer može je ovogodišnji World Economic Forum Annual Meeting u Davosu - klima i zaštita životne sredine bili značajno manje zastupljeni u odnosu na teme geopolitike, bezbjednosti i vještačke inteligencije. Takav fokus ukazuje na promjene u dominantnim narativima, nadajmo se u perspektivi bez uticaja na ESG principe u regulatornoj i strateškoj praksi — naročito unutar Evropske unije.
Kako to izgleda u praksi – telekomunikacioni sektor?
Ako se govori o ESG standardima u telekomunikacionom sektoru, teško je zaobići T-brend — danas najvredniji telekomunikacioni brend na svijetu — odnosno Deutsche Telekom Grupu, koja ESG ne tretira kao dodatni sloj komunikacije, već kao sastavni dio korporativnog upravljanja.
Na nivou Grupe, ESG principi su ugrađeni u strateško planiranje i svakodnevno poslovanje. Deutsche Telekom je, između ostalog, postavio jasan cilj klimatske neutralnosti duž cijelog lanca vrijednosti do 2040. godine, uz definisane međuciljeve za smanjenje emisija do 2030. godine. Emisije se ne posmatraju samo kroz direktne operacije, već i kroz širi ekosistem dobavljača i partnera, što ESG pristup čini mjerljivim i uporedivim.
U praksi to znači da se ESG integriše u investicione odluke, razvoj mreže, upravljanje infrastrukturom i odnose sa korisnicima. Takav model upravljanja prepoznat je i na međunarodnom nivou, kroz pozicioniranje Deutsche Telekoma među vodeće kompanije po standardima održivosti i transparentnosti izvještavanja.
Dok Crnogorski Telekom kao dio DT Grupe pokazuje kako ESG standardi mogu biti primijenjeni u praksi i prije nego što postanu zakonska obaveza.
U tom smislu, iskustvo Deutsche Telekom Grupe predstavlja referentni okvir za lokalni telekomunikacioni sektor — ne kao pitanje reputacije, već kao način upravljanja koji dugoročno povezuje tehnologiju, odgovornost i održivi razvoj.
Ekološka tranzicija: od odluke do sistema
Energetska tranzicija predstavlja jedan od najsloženijih segmenata ESG okvira, jer zahtijeva dugoročno planiranje, značajna ulaganja i promjene u načinu funkcionisanja sistema. Zbog toga se ne može sprovoditi kroz kratkoročne ili simbolične mjere.
U tom kontekstu, Crnogorski Telekom je još 2021. godine prešao na korišćenje 100% električne energije iz obnovljivih izvora, čime je ekološka strategija prešla sa planskog na operativni nivo. Kao direktan rezultat ove odluke, emisije CO₂ smanjene su za oko 90%.
Važno je, međutim, da ova mjera nije ostala izolovana. Ona je postavila pravac za dalje ekološke aktivnosti, koje se danas sprovode kroz više povezanih segmenata poslovanja — planski, sa jasno definisanim kontinuitetom i mjerljivim efektima. Sličan pristup primijenjen je i u oblasti mobilnosti, gdje se elektrifikacija voznog parka sprovodi postepeno i strateški, umjesto kroz pojedinačne, simbolične poteze.
Odgovorno zbrinjavanje otpada
Tokom 2025. godine, kroz redovne poslovne procese, u Crnogorskom Telekomu je pravilno zbrinuto i reciklirano više od 70 tona otpada. Ipak, iskustvo pokazuje da rješavanje ovog pitanja ne zavisi isključivo od internih procedura, već i od spremnosti da se mijenjaju navike — posebno kada je riječ o elektronskom otpadu.
Podaci Eurostata (2024) ukazuju da je stopa reciklaže mobilnih telefona u Evropskoj uniji i dalje niska: svega 11% građana recikliralo je stari telefon prilikom zamjene uređaja, dok je 18% telefone prodalo ili poklonilo. Najviša stopa reciklaže zabilježena je u Grčkoj (25%), dok je najveći procenat prodaje ili poklanjanja evidentiran u Hrvatskoj (34%).
Upravo zbog toga, dio aktivnosti Crnogorskog Telekoma usmjeren je i na podizanje svijesti, naročito među mlađom populacijom. U saradnji sa Ministarstvom prosvjete, nauke i inovacija, krajem prošle godine realizovana je kampanja „Recikliraj stari telefon i osvoji nagradu za svoju školu!“, tokom koje su prikupljeni stari mobilni telefoni i manji elektronski uređaji, namijenjeni reciklaži u skladu sa važećim standardima.
Digitalna inkluzija, društveni uticaj i solidarnost
Digitalna infrastruktura danas sve češće određuje kako funkcionišu osnovni društveni sistemi. U oblastima poput obrazovanja i zdravstva, dostupnost i kvalitet digitalnih rješenja direktno utiču na efikasnost usluga i jednakost pristupa. Razlike u povezanosti i pristupu digitalnim alatima u tim sektorima ne ostaju apstraktne — one se vrlo konkretno odražavaju na kvalitet nastave, zdravstvene zaštite i podrške koju građani dobijaju.
Zbog toga društveni aspekt ESG-ja u ovim oblastima ne može ostati na nivou opštih principa. On se mjeri kroz stvarne uslove na terenu, posebno u sredinama koje su infrastrukturno slabije povezane ili geografski udaljene.
U tom okviru, Crnogorski Telekom kroz program Telekom4Schools obezbjeđuje besplatan i stabilan pristup internetu za oko 170 osnovnih i srednjih škola, kao i predškolskih ustanova širom Crne Gore, sa posebnim fokusom na ruralne i manje razvijene sredine. Paralelno, saradnja sa Univerzitetom Crne Gore omogućila je pristup internetu visokih brzina, kao osnovu savremenog nastavnog i naučno-istraživačkog rada.
Podrška zdravstvenim i socijalnim institucijama realizovana je kroz unapređenje telekomunikacionih rješenja u bolnicama, ali i kroz podršku servisima psihološke podrške kroz donacije i ustupanje telefonskih brojeva. Kroz saradnju sa javnim institucijama, kompanija je doprinijela unapređenju komunikacije i dostupnosti pojedinih javnih servisa.
Društvena odgovornost posebno dolazi do izražaja u vanrednim okolnostima, kada se od velikih sistema očekuje brza i konkretna reakcija. Tokom velikih požara u Crnoj Gori realizovana je humanitarna akcija „Zajedno za naše vatrogasce“, u okviru koje je prikupljeno 25.055,55 eura za nabavku neophodne opreme vatrogasnim jedinicama. Akcija je sprovedena u saradnji sa Ministarstvom unutrašnjih poslova – Direktoratom za zaštitu i spašavanje, uz jasno definisanu namjenu sredstava i punu transparentnost procesa.
ESG kao standard budućnosti, ne izuzetak
Primjena ESG principa u Crnogorskom Telekomu ne predstavlja odgovor na trenutne regulatorne zahtjeve, već dugoročnu poslovnu strategiju koja se gradi godinama. Još od dolaska T-brenda na crnogorsko tržište, društvena odgovornost, briga o zajednici i zaštita životne sredine bile su sastavni dio poslovnog pristupa.
Brojna priznanja za aktivnosti u oblasti održivosti, digitalne inkluzije i društvene odgovornosti potvrđuju kontinuitet tog pristupa, ali i pokazuju da ESG u praksi nije deklarativna vrijednost, već mjerljiv i sistemski okvir djelovanja. Na tržištu koje se i dalje usklađuje sa evropskim regulativama, takav pristup ima dodatnu težinu.
U vremenu u kojem održivost sve više postaje preduslov za dugoročni razvoj, primjeri poput ovog jasno pokazuju da ESG nije pitanje izbora, već neophodan temelj poslovanja koje želi da ostane relevantno i odgovorno u budućnosti.
