INICIJATIVE NIJE BILO

Zašto CG nije prva kandidovala gusle kao dio UNESCO baštine?

Srbija je pjevanje uz gusle u UNESCO zaštitila krajem novembra. Razlog zbog kog ta inicijativa nije došla iz Crne Gore, u nacionalnoj Kancelariji za Unesko vide u pasivnosti lokalne zajednice
4642 pregleda 26 komentar(a)
Ilustracija, Foto: Screenshot (TV Vijesti)
Ilustracija, Foto: Screenshot (TV Vijesti)
Ažurirano: 17.12.2018. 20:18h

Pjevanje uz gusle upisano je na Uneskovu Listu nematerijalnog nasljeđa u novembru ove godine, ali kao dio nematerijalne kulturne baštine Srbije.Iz srpskog Ministarstva kulture kažu da tim upisom ne tvrde da su Srbi izmislili gusle i guslanje, već da je riječ o živoj baštini srpskog naroda na čitavom kulturno-istorijskom prostoru na kome je taj narod živio i živi.

Ostaje međutim pitanje - zašto ih Crna Gora, kao zemlja u kojoj su gusle integralni i autentični dio kulturne i istorijske baštine, nije prva kandidovala ka Unesku?

Iz crnogorske Kancelarije za Unesko odgovaraju da nisu zakasnili jer ne postoji rok za prijavljivanje baštine. Objašnjavaju da gusle nisu nominovane za Uneskovu listu jer se čekalo na inicijativu neke lokalne zajednice.

"Vođena takvim pristupom, Crna Gora je ove godine kandidovala prvo nematerijalno dobro za upis na Reprezentativnu listu nematerijalne baštine čovječanstva, na osnovu inicijative lokalne zajednice, a riječ je o Bokeljskoj mornarici. Upis na Reprezentativnu listu UNESCO samo je finalni korak i odnosi se na međunarodnu valorizaciju, a najvažnije je omogućiti očuvanje i zaštitu samog elementa", saopšteno je iz Crnogorske kancelarije za UNESCO.

Osim pjevanja uz gusle, Srbija je na Uneskovu listu kulturne baštine upisala krsnu slavu i srpsko kolo, dok su klapsko pjevanje, ojkanje i nijemo kolo neki od 17 hrvatskih upisa.

Iz Uneskove kancelarije u CG su prije godinu najavili nominaciju izrade dobrotske čipke i bihorskog ćilima, i tradicije izdizanja na katun. Kazali su i da razmatraju mogućnosti priključenja nominacijama suhozida i mediteranske dijete, sto su vec upisale druge mediteranske zemlje .

To što smo gusle zaboravili , ispravićemo naknadno, obećavaju sa Cetinja.

"Predstavnici Crne Gore, Bosne i Hercegovine, Albanije i Hrvatske dogovorili su da se priključe upisu, saradnjom na izradi zajedničkog dosijea. Predstavnica Srbije istakla je da je dosije otvoren za dodatne upise, a u samom dosijeu koji je Srbija predala, nalaze se informacije da je tradicija prisutna i u pomenutim zemljama", rečeno je iz Crnogorske kancelarije za UNESCO.

Crnogorska narodna nošnja, koja je pokrenula polemiku između resora kulture Crne Gore i Srbije, ne može biti zaštićena u Unesku jer predstavlja predmet, ali je moguće kandidovati umijeće, tehnike i zanate potrebne za izradu nošnje, što je i zaštićeno na nacionalnom nivou. Za sada, međutim, ne postoji inicijativa da se zaštiti i na međunarodnom nivou, ali je, kažu iz crnogorske Kancelarije za Unesko, ta mogućnost uvijek otvorena.

Preporučujemo za Vas