Tok emisije:
21:30 "Evropa je usmjerena ka tome da kažnjava bacanje hrane. Država takođe može da pomogne tako što će da ukine porez na namjernice siromašnima." istakla je Medojević.
21:22 Gordana Radojević smatra da su ljudi iz socijalne, fiskalne i ekonomske politike vrlo zainteresovani za podatke o socijalnim nadoknadama. Navodi da bi stopa rizika od siromaštva bila veća da je Vlada nepravilno raspolagala novcem izdvojenim za socijalnu pomoć.
21:18 "Svakodnevno konzumiranje mesa je upravo ono koje stiže iz Narodne kuhinje" rekla je Slađana Radojević.
21:07 Predstavnica Banke hrane navodi da najmanje pomoći traže ljudi sa sjevera a najviše iz Podgorice i Nikšića. "Ljudi sa sjevera masovno dolaze na primorje da bi sezonski radili". Dodaje i da je pitanje (ne)aktivnosti građana diskutabilno kao i da mnogi ljudi pokušavaju ali ne mogu naći posao.
Smatra da siromaštvo u kojem žive djeca nije samo problem NVO sektora nego i Vlade.
21:03 Medojević ističe da socijalna politika u Crnoj Gori ne pokazuje dobre rezultate. Dodaje i da je 24 eura dječijeg dodatka vrlo mala suma.
20:59 "Crna Gora je gotovo na pola puta do evropskog kvaliteta u životu" objasnila je direktorica.
Obradović smatra da bi trebalo da Vlada uloži malo više novca u rješavanje problema siromaštva.
Podsjeća da je Balkan najsiromašniji dio Evrope i da je zarada od 192 eura najniža na našem kontinentu.
20:53 Obradović ističe da sve više zaposlenih traži pomoć. Dodala je da "u Crnoj Gori postoji oko 40 hiljada ljudi koji rade na crno".
20:50 Gordana Radojević dodaje kako postoje ljudi koji nisu spremni da rade i odlučili su da budu neaktivni, oko 45% njih. Za jedan dio te populacije je normalao da ne radi (npr. studenti), ali postoje i oni koji sami odbijaju da rade.
20:48 Medojević smatra da novca ima ali on ne odlazi uvijek gdje treba.
20:44 Direktorica Radojević kaže da podaci odgovaraju realnoj situaciji i da koriste evropsku meotodologiju.
''Osjećam se poniženo posle toliko puta da tražim pomoć.'' kaže majka.
''Teret siromaštva prebacujemo na ljude koji ne žive dobro. Najčešće doniraju ljudi koji skromno žive.'' rekla je Medojević.
20:39 Medojević smatra da Banka hrane ima ograničene resurse i da je njihova uloga nezahvalna.''Ljudi nam često kažu da smo im zadnja slamka spasa.''
Gordana Radojević najavljuje Nova evropska istraživanja,ali ne samo ekonomskih aspekata, već i onih vezanih za kvalitet života.
Medojević kaže da je Banka hrane skoncentrisana na to da daje konstruktivne i korisne savjete ljudima koji se bore sa siromaštvom.
20:30 Direktorica je replicirala da razlika nije drastična i da postoji razlika u metodologiji.
Medojević je replicirala da se podaci iz Zavoda za statistiku ne poklapaju sa podacima iz Poreske uprave.
Direktorica Radojević kaže da Zavod za statistiku objavljuje prosječnu zaradu na bazi reprezentativnog uzorka
Radojević, majka troje djece, je rekla da ona ne smije da pomisli na bolovanje i godišnje odmore, a da otac ne plaća alimentaciju. Dodaje da se njena porodica prošle zime grijala zahvaljujući drvima koja je obezbijedila Banka hrane.
20:20 Obradović dodaje da treba ljude naučiti kako da školuju djecu i plate sve dažbine.
''U minimalnu zaradu ne ulazi kompletna radna godina već ulaze i zaposleni koji rade i jedan dan, pa se uzima prosjek od 9 mjeseci.'' kaže Obradović.
Gordana Radojević podsjeća da podaci govore da 4,4% odnosno 30 hiljada ljudi živi u apsolutnom siromaštvu i da ne možemo socijalno stanje u državi procjenjivati kroz izolovane slučajeve.
20:09 Medojević smatra da ljudi koji kažu da žive sa 192 eura ne mogu da obezbijede sebi normalne uslove za život i da to nije relativno, kao što je navela direktorica Radojević.
Dodala je da više od 90% građana može sebi da prušti osnovne uslove za život.
''Siromaštvo je višedimenzionalan problem. Građani daju subjektivan stav o tome da li mogu priuštiti sebi tih 7 stavki.To je relativno.'' izjavila je direktorica Radojević.
20:05 Slađana Radojević je istakla da mjesečno prima 165 eura zajedno sa dječjim dodatkom, a da ima troje djece.
Tema emisije:
Istraživanje Monstata o dohocima i uslovima života građana, koje je urađeno po metodologiji EU, pokazalo je da je od 2013. do 2017. doslo do manjeg pada stope rizika siromaštva.
Ipak samo prošle godine u riziku od siromaštva bilo je 23,6 odsto građana Crne Gore, a još 10 odsto njih ima rizik od socijalne isključenosti, odnosno od materijalne ugrozenosti i niskog inteziteta rada. Istraživanje je pokazalo da su posebno ugrožena djeca jer svako treće živi u riziku od siromaštva.
Šta su još pokazali podaci na koje smo čekali pet godina? Da li se sa prosječnom crnogorskom zaradom mogu priuštiti stavke koje se u Evropi smatraju uobičajenim i normalnim za pristojan život? Da li bi i koje korake trebalo da preduzme Vlada u cilju smanjena rizika od siromaštva? Ovo su neka od pitanja koja ćemo otvoriti u Reflektoru.
Gosti u studiju: Gordana Radojević, direktorica Zavoda za statistiku, Marina Medojević, NVO Banka hrane , Sandra Obradović, Unija slobodnih sindikata i Slađana Radojević, majka troje djece i korisnica socijalne pomoći.
Gledate Reflektor na Tv Vijesti.
Bonus video:
