2018. INSPEKCIJA ZABILJEŽILA PREKO 2.000 SLUČAJEVA

"Bolest" crnogorske ekonomije: Koliko je država izgubila zbog rada na crno?

Iako nadležne institucije ne raspolažu podacima, koliko građana radi na sivom tržištu, iz Unije slobodnih sindikata kažu da ta brojka iznosi više od 40 hiljada
8094 pregleda 9 komentar(a)
Ilustracija, Foto: TV Vijesti
Ilustracija, Foto: TV Vijesti
Ažurirano: 10.03.2019. 19:48h

Da postoji rad na crno u Crnoj Gori, odavno nije tajna, međutim nije poznato, koliko ljudi radi u sivoj zoni, jer nadležne institucije nemaju te podatke.

Iako navode da je situacija bolja u odnosu na prethodne godine, taj broj je i dalje visok i prema podacima Unije slobodnih sindikata iznosi 40 hiljada. Inspekcija rada u toku prošle godine zatekla je više od dvije hiljade ljudi u radu na crno.

“Od ovih 2.122 lica bilo je 762 crnogorska državljanina i 1.370 stranaca. Mi smo našim mjerama i mehanizmima koji su nam na raspolaganju uspjeli da uvedemo evo da kažemo jednu trećinu tih zatečenih lica u zakonit radni odnos. Uveli smo konkretno brojem 689 lica od kojih 465 crnogorskih državljana i 224 stranca”, kaže glavna inspektorka rada Angelina Međedović.

U prošloj godini Inspekcija je izrekla dvije i po hiljade prekršajnih naloga u iznosu od milion i 153 hiljade eura. I u Poreskoj upravi su svjesni da značajan dio zaposlenih radi u sivoj zoni.

"Tokom 2018. godine Poreska uprava je u postupcima inspekcijskog nadzora utvrdila neprijavljene poreske obaveze i to obaveze po osnovu poreza i doprinosa na zarade zaposlenih u iznosu od preko 22 miliona eura. Ovo je podatak koji ukazuje da značajan dio poslodavaca koristi određene prilike kako bi izbjegao prijavljivanje i izmirivanje obaveza po osnovu zapošljavanja radne snage", tvrdi Milica Vuletić iz Poreske uprave.

Koliko takav odnos poslodavaca ukupno košta državu nismo uspjeli da saznamo, ni u Poreskoj, ni u Inspekciji rada. Iz Unije slobodnih sindikata kažu da najveći broj ljudi na crno radi u sektoru trgovine, uslužnih djelatnosti i građevinarstva. Tvrde da su mnogi prinuđeni da to prihvate, kako bi za sebe i porodicu obezbjedili makar elementarnu egzistenciju.

“Ovo je sistemski problem i kao sistemski problem mora da se rješava, znači aktivnim učešćem svih u sistemu. Mi smo kao Unija slobodnih sindikata jedna ozbiljna organizacija ukazivali u par navrata na ovaj problem, čak smo imali i akciju crno da bude bijelo, gdje smo pokušali da na pravi način otvorimo ove probleme, ali do pravog rezulta još nismo došli”, kazala je Vesna Milonjić Aleksić iz Unije slobodnih sindikata. Veliki problem predstavlja i to što ogroman broj zaposlenih platu ili dio nje prima na ruke. Međutim, iz Inspekcije ističu da je to teško utvrditi bez konkretnih dokaza.

"Mi nikada ne vidimo kad se neke pare prelivaju iz džepa u džep, što bi se reklo bez formalnog dokumenta", poručuje Međedović.

I pored brojnih najava Ministarstva rada i socijalnog staranja da će novi zakon o radu smanjiti broj radnika koji rade bez ugovora, od njegovog usvajanja još nema ništa. Ostaje da se vidi i da li će najavljeno povećanje minimalne zarade, kao i odluka Vlade da konačno zakonski zabrani rad u trgovinama nedjeljom i praznicima, popraviti loše stanje ili će samo još više produbiti problem.