Prema prvostepenim presudama, Skupština Crne Gore je, u proteklih skoro godinu i po, nezakonito razriješila dva člana Savjeta RTCG, Gorana Đurovića i Nikolu Vukčevića, članicu Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije Vanju Ćalović Marković i bivšu viceguvernerku Irenu Radović.
Dok se najviši zakonodavni dom brani kako niko nema pravo da se miješa u njegova autonomna ovlašćenja, advokati smijenjenih funkcionera poručuju da su svi ograničeni Ustavom, te da su posljedice nezakonitih odluka višestruke. Osim sto će građani morati da nadoknade štetu, ukoliko presude postanu pravosnažne, izostaje i odgovornost.
"Vi ste ljuti na Administrativni odbor, kivni ste na Agenciju, a nadate se Upravnom sudu…", kazao je predsjednik administrativnog odbora Luiđ Škrelja, 15. novembra 2017. godine. Uz ovu poruku sa Administrativnog odbora, upućenu tadasnjem članu Savjeta RTCG Nikoli Vukčeviću, krenulo se u prvo od pet razrješenja koje je sprovela Skupština u posljednjih nešto više od godinu.
U međuvremenu, Upravni sud poništio je odluku Agencije za sprječavanje korupcije da je Vukčević u konfliktu interesa, Osnovni sud u Nikšiću utvrdio da je nezakonito razriješen, i čeka se odluka Višeg suda. Slično je prošao i još jedan čan Savjeta RTCG, Goran Đurović, za kojeg se takođe čeka odluka Višeg suda, nakon što je podgorički Osnovni donio odluku da je Skupština Crne Gore i njega nezakonito razriješila.
"Odluku koja, ukoliko postane pravosnažna, garantuje Goranu Đuroviću nadoknadu štete za onaj period za koliko bi njegov mandat trajao", kaže Đurovićev advokat, Dalibor Tomović.
Odnosno do juna ove godine, zbog čeba bi država trebalo da mu isplati oko devet hiljada eura, koliko i Vukčeviću. Štetu bi država, odnosno građani, mogla da trpi i u slučaju Vanje Ćalović Marković, nakon što je Skupština razriješila sa pozicije člana Svjeta Agencije za sprječavanje korupcije. Njena odbrana ističe kako je, od naknade štete, ipak, teža posljedica po javni interes.
"Zahvaljujući Skupštini CG ASK je pretvorena u jednu instituciju koja se ne bori da suzbija korupciju, nego je oruđe u rukama vladajuće partije za obračun sa nepodobnim kadrovima. I ono što je posebno problematično u cijeloj ovoj priči - niko nikada nije pozvan na bilo kakvu odgovornost", ocjenjuje advokat Vanje Ćalović Marković, Veselin Radulović. Još jedna odluka Skupštine je pala pred prvostepenim sudovima – razrješenje viceguvernerke Centralne Banke Irene Radović, koja je u mandatu koji traje šest godina, razriješena nakon godinu i tri mjeseca, kada su suprotstavila guverneru Radoju Žugiću. Skupština sada traži da Viši sud poništi presudu Osnovnog suda jer smatra da je preispitivanje odluka parlamenta pred redovnim sudovima miješanje jedne grane vlasti u autonomna ovlašćenja druge.
Na problematičnost ovakvog stava ukazuju advokati smijenjenih funkcionera.
"Smatraju da su oni na neki način iznad zakona, da mogu da donose odluke kakve žele, u cilju ostvarivanja uskog političkog interesa i da sud čak nema pravo da ispituje te odluke. To je svojevrstan apsurd koji eto imamo u Crnoj Gori" kaže Radulović.
"Sasvim je ispravno da sud i sudska vlast ima pravo da kontroliše odluke zakonodavne vlasti, upravo je to i smisao Ustava", ocjenjuje Tomović.
Za sve ove situacije predsjednik Administrativnog odbora Luiđ Škrelja samo je kratko rekao kako su to tijelo i Skupština radili po Zakonu. Podsjećamo, na mjesta razriješenih već su izabrani ili predloženi novi kadrovi i to prije okončannja redovnih sudskih postupaka.
Skupština je u proteklom periodu i Darka Ivanovića razriješila članstva u Savjetu Agencije za elektronske medije, a on pravdu traži pred međunarodnim sudom za ljuska prava u Strazburu.
Bonus video:
