SOCIOLOZI SMATRAJU NIJE

Je li vjerskim obilježjima mjesto u javnoj upravi?

Iako su vjerska obilježja, nošenje brojanice i hidžaba dozvoljeno je zaposlenima u crnogorskoj javnoj upravi. Iz Ministarstva Suzane Pribilović kažu da to ne može dovesti u sumnju nepristrasnost i neutralnost u obavljanju poslova državnih službenika
5912 pregleda 6 komentar(a)
Ilustracija, Foto: TV Vijesti
Ilustracija, Foto: TV Vijesti
Ažurirano: 31.03.2019. 19:43h

Etički kodeks državnih službenika i namještenika, donesen u septembru prošle godine, propisuje da zaposleni u javnoj upravi moraju biti prikladno i uredno odjeveni.

"Načinom odijevanja ne smije izražavati političku, vjersku ili drugu ličnu pripadnost koja bi mogla da dovede u sumnju njegovu nepristrasnost i neutralnost u vršenju poslova"

Upravo na osnovu Kodeksa, u koji je zapisana i ova odredba, u crnogorskoj drzavnoj upravi dozvoljeno je nosenje vjerskih obiljezja. Iz ministarstva javne uprave potvrđuju da se državnim službenicima tako dozvoljava da na posao dođu sa brojanicom ili hidžabom npr.

"Nošenje hidžaba, brojanice i sl. samo po sebi ne predstavlja neprikladno odijevanje u smislu Etičkog kodeksa.niti može dovesti u sumnju nepristranost i neutralnost u vršenju poslova državnog službenika".

Sociolozi na ovu situaciju gledaju drugačije.

"Mislim da su brojanice, hidžabi, vjerska obilježja par ekselans i kao takvi ne bi trebalo da im bude mjesta u javnoj upravi odnosno tamo gdje je vjerska pripadnost sekundarna", kaže sociološkinja Anica Obradović.

Tim prije što je, podsjeća Obradović, Crna Gora sekularna država što znači odvojenost države od bilo koje crkve I vjerske zajednice .

Iako se naši zvaničnici na sekularizam nerijetko pozivaju , u Ministarstvu javne uprave u ovom slucaju se pozivaju na postovanje ljudskih prava

"Crna Gora je građanska, multinacionalna i multikonfesionalna država u kojoj se vjernicima omogućava sloboda u iskazivanju sopstvenih uvjerenja".

Logično bi bilo i da je norma izraz zahtjeva u praksii, odnosno da je postojao određeni pritisak da se onima koji praktikiju vjeru, a rade u administraciji dozvoli da vjerska obilježja mogu nositi i na poslu. U Ministarstvu se pozivaju na praksu u drzavama EU, ali nemaju procjenu koliko državnih službenika nosi brojanicu ili hidžab

"Ministarstvo javne uprave ne vodi ovu evidenciju niti raspolaže ovim podacima.Etički kodeks je uređen u skladu sa najboljim praksama država EU i regiona", saopšteno je iz Ministarstva javne uprave.

Velika prašina oko nošenja vjerskih obilježja prije tri godine podigla se u Bosni i Hercegovini. Visoko sudsko i tužilačko vijeće donijelo je zaključak o zabrani nošenja krsta, hidžaba i uopšte vjerskih obilježja, zaposlenima u pravosudnim institucijama. To je dovelo i do protesta pripadnika islamske vjeroispovijesti. Hidžab je zabranjen u javnim institucijama u Francuskoj , zabranu najavljuje i Austrija. Njemački Ustavni sud presudio je 2015. godine da je zabrana nošenja hidžaba u suprotnosti s religijskim slobodama, ali savezne pokrajine različito tretiraju taj problem.

Zanimljiv je u tom kontekstu slučaj učiteljice u školi u Weddingu, dijelu Berlina, koja je tokom nastave nosila lančić s krstom. Zbog toga je prije nekoliko godina od školske uprave dobila službeni nalog kojim joj se zabranjuje nošenje privjeska. Uprava se pozvala na zakon koji zabranjuje svim djelatnicima u javnim ustanovama da nose vjerske simbole u službi, bez obzira na religiju.

Ovaj slučaj desio se mjesec nakon što je Evropski sud pravde odlučio da poslodavci mogu zabraniti radnicima da nose "vidljiva politička, ideološka ili religijska obilježja", uključujući hidžab. Zbog nošenja hidžaba prije dvije godine u Italiji je jedna pripravnica izbačena iz sudnice.