IDEJA PRVOG ČOVJEKA ASK NEPRIHVATLJIVA ZA CIVILNI SEKTOR I MEDIJE

Radonjić bi da ograniči pristup imovinskim kartonima javnih funkcionera: Obesmišljavanje Zakona

905 pregleda 2 komentar(a)
Radonjić, Foto: Screenshot/TV Vijesti
Radonjić, Foto: Screenshot/TV Vijesti
Ažurirano: 16.04.2019. 19:51h

Iako višestruko iznad prosjeka, plate crnogorskih političara ostaju u sjenci zarada čelnika javnih preduzeća.

Tako, Nikola Vukićević, predsjednik borda direktora Montenegro erlajnsa, preduzeća koje posluje s gubicima, mjesečno prima 2.850 eura, ali i još oko 1.300 na osnovu članstva u radnim tijelima i komisijama.

Mjesečna zarada izvršnog direktora Elektroprivrede Crne Gore (EPCG), Igora Noveljića, kao i predsjednika Odbora direktora ovog preduzeća Đoka Krivokapića premašuje 3.000 eura.

Zanimljiv je i podatak da Veselin Vukotić, kao predsjednik Borda direktora Plantaža, prihoduje mjesečno oko 700 eura, a njegova ukupna primanja, sa dodacima i naknadama sa privatnog fakulteta Univerzitet Donja Gorica (UDG), Crnogorske akademije nauka i umjetnosti (CANU) i Instituta za strateške studije, iznose 7.200 eura.

I dok Televizija Vijesti nastavlja da prati imovinske kartone javnih funkcionera, nadležni razmišljaju da ograniče pristup potpunim podacima u njima.

Ta ideja, koju je nedavno na sjednici Odbora za antikorupciju predložio direktor Agencije za sprječavanje korupcije Sreten Radonjić, neprihvatljiva je za civilni sektor i medije.

Ocjenjuju da se tima obesmišljava Zakon za sprječavanje korupcije i sve ono što treba postići u vladavini prava i kroz pregovore u poglavljima 23 i 24.

Dok su crnogorski građani ovih dana u prilici da prate koliki su prihodi i imovina javnih funkcionera, prvi čovjek Agencije za sprječavanje korupcije (ASK) Sreten Radonjić nagovještava da bi dio tih podataka trebalo sakriti od očiju javnosti.

Tako bi oni bili dostupni samo ASK-u, a parlament, sudovi, tužilastvo mogli bi da ih dobiju po zahtjevu.

Premijer na to ovako gleda: "Ako se steknu uslovi da Zakon treba mijenjati, u smislu zaštite ličnih podataka građana, parlament će o tome odlučiti. Ja sam, inače, zagovornik da se ličnim podacima građana ne smije manipulisati, a njima se manipuliše", kazao je juče premijer Duško Marković.

U civilnom sektoru, sa druge strane, ističu kako bi se skrivanjem dijela podataka u imovinskim kartonima funkcionera obesmislio antikoruptivni Zakon.

"To bi u potpunosti obesmislilo bilo kakvu kontrolu. Ukoliko ova inicijativa bude zapravo prošla, to će značiti da će kompletna kontrola zavisiti upravo od Sretena Radonjića, odnosno od njegovog raspoloženja da li neki javni funkcioner treba da bude procesuiran, što smatramo u MANS-u apsolutno neprihvatljivim", istakao je Dejan Milovac iz NVO Mreža za afirmaciju nevladniog sektora (MANS).

Javnost podataka, i njihovo praćenje, evropski je standard, kaže novinarka Nezavisnog dnevnika Vijesti Tina Popović .

Ideju o mogućem ograničenju ovako komentariše: "Mislim da je to jako nepristojna inicijativa, s obzirom na to sa koje adrese potiče. Misilim da oni koji treba da se staraju o dosljednoj primjeni i sankcionisanju onih koji ne prijavljuju imovinu, upravo iniciraju da se imovina sakrije. To nije dobra poruka i idemo opet koracima unazad u odnosu na ono što od nas traže evropski partneri", kazala je Popović.

Popović primjećuje i da inicijativa ASK-a stiže u trenutku kada imovinski kartoni postaju vidljiviji u dijelu elektronskih medija, pošto su novine Vijesti i Dan, to do sada pratili.

"Kada je i TV Vijesti počela da se uključuje i kad imovina funkcionera počinje konačno da bude vidljivija, a građani da shvataju šta zapravo funkcioneri imaju i šta sve mogu u odnosu na njih, mislim da ova inicijativa predstavlja neku vrstu otpora upravo tih javnih funkcionera", rekla je Popović.

A funkcioneri i sada imaju mehanizme da sakriju imovinu.

"Pravi primjer za to je imovina predsjednika države Mila Đukanovića u Kočanima, za koju smo vidjeli, prema snimcima iz drona, da to nijesu ruševine, kako ih je on predstavio u svom imovinskom kartonu, ali i u podacima Uprave za nekretnine. Naprotiv, radi se o vilama", rekla je Popović.

I Milovac navodi neke primjere koji bi ostali nepoznati javnosti, da podaci nijesu dostupni.

"Imamo bivšeg ministra Brajovića, sada predsjednika Skupštine, i njegovu prodaju placa, imali smo bivšeg i trenutnog direktora policije, koji je takođe prijavio prvo luksuzni automobil, a onda i stan", rekao je Milovac.

Popović i Milovac zaključuju kako imovinski kartoni mogu biti polazište za istraživanje nezakonitosti, te da funkcioneri koji nemaju šta da kriju ne bi trebalo da se protive evropskim standardima.