"POLICIJA NE SMIJE DA KAŽNJAVA"

Ima li torture u Crnoj Gori?

Crnogorski tužioci i sudije imaju podjeljeno mišljenje o tome na koji način Crna Gora kao država poštuje standarde Evropske konvencije o ljudskim pravima kada je u pitanju neki oblik torture
2395 pregleda 2 komentar(a)
Slučaj "Zlatarska ulica", Foto: Screenshot
Slučaj "Zlatarska ulica", Foto: Screenshot

Niko ne smije biti mučen, čak i u najtežim uslovima kao što su borba protiv terorizma – jedno je od osnovnih načela Evropske konvencije o ljudskim pravima. Za kršenje ove konvencije, sud u Strazburu ima nultu toleranciju. Protiv Crne Gore do sada su donijete 4 presude koje se odnose na zabranu torture.

“Dva slučaja su već pred sudom, slučaj Martinović i slučaj Zlatarske ulice. Još nekoliko slučajeva će biti vrlo brzo kod njih. Imamo praksu ove dva tri mjeseca, znate šta se sve dešavalo oko intervencija policije, i imamo mogu da kažem skoro , vlro blizu situaciju da je nekažnjivost, maltene legalizovana”, kazao je Nebojša Vučinić, bivši sudija Evropskog suda za ljudska prava.

“U slučaju iz Zlatarske ulice i slučaju Martinović, rješenje bi bilo da se pokrenuo postupak protiv svih 50 pripadnika SAJ-a. Time bi napravili definitivan iskorak u rješenju o0vog problema, ovako smo stali na pola a to je najgora pozicija”, smatra Miodrag Iličković, sudija Ustavnog suda.

Policajci moraju da znaju koja su im ovlašćenja, poručeno je sa konferencije koju je organizovao Savjet Evrope u Podgorici.

“Čitava priča je koncentrisana na ne kažnjivost pojedinaca, povlašćenih koji se kriju iza svojih uniformi, i do kojih ne možemo u istrazi doći, ali doći ćemo nadam se, ali evo malo otežano", navodi Ivana Jelić, sudija Evropskog suda za ljudska prava.

Problem u rješevanju slučajeva moguće torture, govornici vide i u policiji i sudijama.

“PolIcija u ovim slučajevima, ispred tužilaštva i Ustavnog suda se pojavila kao nepremostiva prepreka u sprovođenju i oktrivanju daljih dokaza počinioca”, kazao je Iličković.

"Mi ispitujemo ponašanje žrtve prije tog događaja. To nije uslov i to ne može biti mjera za ocjenjivanje određene krivične odgovornosti, odnosno onih koji odgovaraju za prekoračenje torture. To moramo da promijenimo”, kazala je Pavličić.

Iz Delegacije Evropske unije u Podgorici smatraju da se kvalitet sudskih odluka u Crnoj Gori poboljšao jer se sve više uzima u obzir praksa Strazbura, ali da ima još mnogo da se radi.

“Mučenje se i dalje javlja i ono je na žalost još uvijek rasprostranjeno. Da bi se bavili ovim problemom na pravi način, morate uvesti strožije kriterijume za zapošljavanje onih koji sprovode istragu”, ocjenjuje Herman Špic iz Delegacije EU u Podgorici.

Iličković je kazao i da je Crna Gora u odnosu na broj stanovnika, po broju ustavnih žalbi sada na prvom mjestu u Evropi, što je po njemu vrlo zabrinjavajući podatak.