OPET AKTUELIZOVANA TEMA O IMOVINI VJERSKIH ZAJEDNICA

"Imaju li ljudi iz Vlade dokaz da je i prije 1918. država bila vlasnik crkve?"

Iz CPC- rješenja koja se odnose na crkvenu imovinu vide kao pravedna ali očekuju da ce MCP zbog toga radikalizovati i aktuelne proteste
10348 pregleda 106 komentar(a)
Ilustracija
Ilustracija

Prijedlog zakona o slobodi vjeroispovijesti Vlada je utvrdila na osnovu spornog Nacrta iz 2015. koji je tada digao veliku prašinu u javnosti. Tačka sporenja, član koji propisuje da se Crnoj Gori, vrati crkvena imovina koja je do 1918. bila državna, i nije na odgovarajući način prešla u vlasništvo vjerskih zajednica, ostao je, ali je donekle korigovan.

"Vjerski objekti ili zemljište koje koriste vjerske zajednice na teritoriji Crne Gore, a koji su izgrađeni, odnosno pribavljeni iz prihoda države ili su bili u državnoj svojini do 1918. i za koje ne postoje dokazi o pravu svojine vjerskih zajednica, kao kulturna baština, biće upisani kao državna svojina. Međutim, ako neka vjerska zajednica raspolaže dokazima da je na osnovu nekad ili danas važećih propisa postala vlasnik neke imovine država će to priznati i poštovati", kazao je Žana Filipović iz Direktorata za odnose sa vjerskim zajednicama.

Mitropolija crnogorsko-primorska, koja se prije četiri godine oštro protivila Nacrtu zakona o slobodi vjeroispovijesti, i sadašnjem Prijedlogu kaže ''ne''.

Ističu da nikakvog pripremnog dijaloga nije bilo o onome što je prije četiri godine prepoznato kao loše od svih vjerskih zajednica i Venecijanske komisije.

"Govori o nakaradnosti cijelog ovog postupka. Da li ima smisla da se toga igramo i da crkva dokazuje da je postala vlasnik nečega poslije '18? Polazi se od pogrešne pretpostavke da je država prije '18. držala u vlasništvu crkvenu imovinu sto nije tačno i ne postoji nijedan relevantan dokaz. Pitam ljude iz Vlade da li oni imaju dokaz da je i prije '18. država bila vlasnik?", kazao je Perović.

Perović podsjeća da su dva sudska procesa, za crkve na Kruševcu i Ćipuru, dokazala da objekti građeni u vrijeme Kraljevine Crne Gore ne pripadaju državi nego vjerskoj zajednici.

"Ima li smisla trošiti energiju i polet i države i crkve da dokazujemo da su 2 i 2 - 4. Polazeći od jedne takve neozbiljne i površne pretpostavke ulazimo u jedan galimatijas koji će nam samo oduzeti vrijeme i energiju umjesto da stvaramo sekularno društvo u kome se zna šta kome pripada."

Predstavnici Rimokatoličke crkve u CG danas nisu željeli da komentarišu Vladin prijedlog. Iz Barske nadbiskupije su nam kazali da će to učiniti kada detaljno prouče dokument.

Od Reisa Islamske zajednice Rifata Fejzića, koji je van države,dobili smo poruku, u kojoj se načelno osvrće na Predlog zakona o solobodi vjeroispovijesti

"Bitno je da se krenulo konačno, sa srećom! Ako uzmemo u obzir da je postojeći zakon iz 70 i neke godine, isto kao da ga nismo ni imali. Ovo je novi zakon, ima i dobrih i loših strana. Kao sve što je ljudsko, podložno je pohvalama i kritikama."

Kanonski nepriznata,Crnogorska pravoslavna crkva, pozdravlja vladin predlog , a Stevo Vučinić sve dovodi u vezu sa aktuelnim politickim događajima..

"Mi smo se suočavali stalno sa činjenicom da je vlasništvo naših djedova za koje su oni krv prolivali postalo vlasništvo BG patrijaršije na adresi Kralja Petra broj 10 u BG. Nije sporno da će se SPC pokušati svim sredstvima, mislim da će se radikalizovati protesti aktuelni upravo zato da se spriječi donošenje zakona i da se naćera država da usaglasi politiku sa interesima Beograda. Mislim da će se država tome oduprijeti, imala je dovoljno snage da presudi u poznatom slučaju ''državni udar'' pa nema razloga da se odupre, a na koncu na našu sreću, CG je članica NATO i pod visokom zaštitom SAD-a i EU."

Na Ameriku – tačnije Ujedinjene nacije i Brisel računaju i u Mitropoliji crnogorsko-primorskoj. Napominju da su učestvovali na međunarodnom skupu na kome su saopštene preporuke suprotne Vladinim.

Vlada novim zakonom propisuje I da nije potrebno da vjerske zajednice budu registrovane, ali da od toga zavisi hoće li dobiti poreske olakšice. Prijedlog zakona će, prije usvajanja u Skupštini, biti poslat na mišljenje Venecijanskoj komisiji.