Ne tako davno glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić poručio je da za krivična djela iz oblasti finansijskog kriminala, bez u izuzetnim slučajevima, neće biti sporazuma o priznanju krivice. Onima koji pokušaju ili počine ta krivična djela poručio je da će Tužilaštvo koristiti sve najradikalnije metode i zakonsku mogućnost da predloži najstrože kazne.
"Da se izreknu upravo zbog težine krivičnih djela i počinilaca koji bi počinili i pored svih ovih aktivnosta to su teka krivična djela gdje je zaprijećena kazna zatvora od dvije do 12 godina od dvije do osam godina", rekao je Katnić.
Dvadesetak dana kasnije – druga priča ili izuzetak u slučajevima. Iz Specijalnog tužilaštva Višem sudu poslali su sporazum o priznanju krivice koji je sa njima potpisao bivši izvršni direktor Atlas banke Đorđe Đurđić u slučaju “Kaspija”. Đurđić je tako priznao da je zajedno sa odbjeglim vlasnikom Atlas Grupe Duškom Kneževićem nezakonito izdao bankarske garancije na iznos od 12,5 miliona eura, prenosi TV "Vijesti".
Optužnicu u slučaju “Kaspija” nedavno je potvrdio Viši sud, a slučaj je dostavljen sudiji Biljani Uskoković, koja će sada, prije glavnog pretresa, odlučiti o sporazumu koji je potpisao optuženi Đurđić.
Ako do potvrde sporazuma dođe, to će svakako ubrzati suđenje i donošenje presude Kneževiću, što bi mogao biti jedan od razloga da je Katnić prešao preko javno datog obećanja.
U slučaju da Knežević bude osuđen, pravosnažna presuda bi se odmah poslala organima Velike Britanije što bi bilo dovoljno da se traži hitno hapšenje i izručenje Kneževića Crnoj Gori. S druge strane, Đurđić prije mjesec i po nije nagovještavao da bi mogao priznati krivicu već se spremao za suđenje.
"Iskazujem puno povjerenje u rad državnih organa, u pravosudni sistem Crne Gore i naravno u svoj pravni tim", rekao je Đurđić 30. aprila.
Član njegovog pravnog tima, advokat Lazar Aković nije želio da komentariše da li će njegov klijent priznati krivicu i za slučaj “Karbon”.
Specijalno tužilaštvo, privelo je kraju i tu istragu gdje sumnjiče Kneževića da je preko svojih saradnika, među kojima je i Đurđić, pribavio protivpravnu imovinsku korist od milion i 900 hiljada eura.
Bonus video:
