SELEKTIVNO ODLAGANJE SMEĆA I DALJE OZBILJAN PROBLEM

Da li će Crna Gora do 2030. uspjeti da reciklira 50 odsto otpada?

Po direktivi Evropske unije, Crna Gora je od 2011. do 2020. trebalo da reciklira 50 odsto otpada. Međutim, ovaj uslov je pomjeren za 2030. godinu
871 pregleda 0 komentar(a)
Ažurirano: 18.05.2019. 19:45h

Podgoričanka Aleksandra Minić i pored zelje i volje da selektivno odlaže otpad, u svom naselju nema uslove za to.

"Otpad stavljamo sve u jednu kesu i bacamo sve u jedan isti kontejner, dosta vremena bi nam trebalo da odemo na drugi kraj grada, što je nelagodno za nas da bismo reciklirali to smeće. Rijetko da sam negdje vidjela kontejnere za reciklažu", kazala je ona.

Po direktivi Evropske unije, Crna Gora je od 2011. do 2020. trebalo da reciklira 50 odsto otpada. Međutim, ovaj uslov je pomjeren za 2030. godinu. Da li ćemo do tada uspjeti da dostignemo ovaj cilj?

"Mislim da je to nedostižno. Svakako da treba da se u državi uloži mnogo više u oblast upravljanja otpadom, zahtijeva velike investicije, veliku infrastrukturu, koja će obezbijediti da građanin sjutra vrši primarnu selekciju, da vrši odvajanje otpada", ističe Milica Kandić iz NVO Green Home.

Crna Gora već ima ozbiljan problem sa komunalnim otpadom. Iz podgoričkog preduzeća Deponija objašnjavaju da se godišnje prikupi oko 80 hiljada tona smeća, ali se taj otpad ne reciklira u našoj zemlji, već se samo vrši njegova primarna selekcija.

"Mi uglavnom tu sirovinu izvozimo u inostarano tržište jer u Crnoj Gori nema neke značajnije industrije papira ili plastike da bi to moglo da se koristi u samoj Crnoj Gori. Imaju neke fabrike manje za proizvodnju najlona, ali to su zanemarljive male industrije. Crna Gora mislim da vrlo brzo kreće sa primarnom seIekcijom otpada. I domaćinstva i firme će biti u obavezi da selektuju taj otpad kako država propiše", kaže Arsenije Boljević, direktor preduzeća "Deponija".

Procjenjuje se da oko 50 miliona plastičnih kesa svake godine u našoj zemlji ostane negdje u prirodi, na divljim deponijama, pored puteva, u koritama rijeka ili moru. Do ovih alarmantnih podataka došla je organizacija Zero Waste Montenegro.

Iako su neki građani spremni da mijenjaju svoje navike, većina onih sa kojima smo razgovarali je rekla da u blizini svojih stanova nema ovakve kontejnere za odvajanje otpada.

Iz Ministarstva održivog razvoja kažu da kontejnere treba da obezbijede same opštine. Država pomaže brojnim projektima i logistikom, ali da bi se unaprijedila ova oblast najprije su potrebne velike pare.

"Procjenjujemo da su ta sredstva u iznosu od oko 350 miliona eura. Ova oblast nije samo teška u finansijskom, već i u tehničko-tehnološkom smislu. Treba naći dobra rješenja, a na kraju krajeva, vi možete da uradite najbolja zakonska rešenja, a da građani neadekvatno odlažu otpad, i to je kao da ništa niste uradili", ističu iz ministarstva.

Na pitanje TV Vijesti zašto u Crnoj Gori, pored šest reciklažnih dvorišta, ne postoji više kontejnera u kojima se odvaja otpad, iz Glavnog grada kažu da je taj projekat doživio neuspjeh, jer nije imao podršku građana, pa su prešli na druge opcije.

"Početkom marta je ugradnjom dva podzemna kontejnera na lokacijama Trg nezavisnosti i ulica Novaka Miloševa, zvanično počela implementacija projekta odvojenog skupljanja otpada i odvajanje suve i mokre frakcije", kažu iz Glavnog grada.

Jedno je izvjesno - Crna Gora je i dalje daleko od evropskih standarda što se tiče infrastrukture za selektivno odlaganje otpada.